Komisija za borbu protiv korupcije PD PS BiH jednoglasno zatražila da se sutra na sjednici Predstavničkog doma Parlamenta BiH uvrste i razmatraju dvije tačke dnevnog reda, saopštio je član te komisiji Branislav Borenović (PDP).

Borenović je naveo da su to tačke:

– Izvještaj o javnom saslušanju vezano za arbitražne sporove, posebno ovaj sumnjivo izgubljeni stomilionski sa Viaduktom iz Slovenije;

-Zahtjev da se Parlamentu dostavi izvještaj Tužilaštva BiH o radu, postupanju i primjeni zakona vezano za poslednju političko-pravosudnu farsu oko Dodikovog popodnevnog boravka u pravosudnim institucijama BiH od prije nekoliko dana.

Oba ova slučaja, kako ističe, obiluju ozbiljnim osnovama sumnje u koruptivno ponašanje, nezakonito pogodovanje i muljažu u kojima značajnu ulogu imaju pojedinci iz mnogih institucija, kako izvršnih tako i pravosudnih, kao i njihovih saučesnika iz raznih koncesiono, advokatskih i mešetarskih struktura.

“Bez obzira na očigledno moralno i društveno posrnuće, sistemsku i vrijednosnu obesmišljenost mora se insistirati na snažnom, odgovornom i adekvatnom  djelovanju kako bi se stalo u kraj ovim nevjerovatnim i skandaloznim anomalijama, nezakonitostima, korupciji i pogubnoj privatizaciji institucija”, smatra Borenović.

(BN)

Sena Uzunović, sudija Suda BiH koja je prvostepeno osudila Milorada Dodika u predmetu Neizvršavanja odluka visokog predstavnika BiH na godinu dana i šest godina zabrane političkog djelovanja, prijavila je predsjednika Republike Srpske Tužilaštvu zbog lažnog prijavljivanja.

Uzunović je krivičnu prijavu uputila, kako saznaje Raport, tužiocu Tužilaštva BiH Igoru Dubaku. Razlog je što je Dodik tvrdio krajem februara da je sudija Sena Uzunović tražila milione maraka za oslobađajuću presudu.

Dodik je tada tvrdio da posjeduje i snimak.

– Iz njene porodice, od sudinice, tražili su kontakt s našim ljudima. I to ću prvi put reći. Prvi put ću reći. Dakle, tražila je kontakt s našim ljudima. I došao je njen blizak rođak.

A o tom ću kasnije, ne danas. Snimljen je. Tražio je nekoliko miliona za oslobađajuću presudu. Pa pošto nisu dobili nekoliko miliona, onda sam kriv, jel? A to je vaša pravda. To je pravda u kojoj ja treba da kažem – rekao je tada Dodik.

Saznaje se da je Uzunović od Tužilaštva BiH zatražila da se sve ispita, zbog čega je i podnijela prijavu za lažno prijavljivanje i davanje dara.

U prijavi se navodi da traži da Tužilaštvo ispita kome je dao, ako je dao te i da se radi o krivičnom djelu davanja dara i drugih oblika koristi.

Raport

Bosna i Hercegovina je još jednom pokazala da je disfunkcionalna zemlja čijim se političarima rijetko može vjerovati kada su u pitanju preuzete obaveze na evropskom putu, s obzirom na to da je jedina zemlja koja još nije ušla u Plan rasta Evropske komisije.

Šest milijardi evra vrijedan Plan rasta je najambiciozniji program EU prema regionu zapadnog Balkana u proteklih nekoliko godina, a cilj mu je da pomogne integraciju regiona u neke važne elemente zajedničkog evropskog tržišta i olakša proces pregovaranja za članstvo u EU. Zbog unutrašnjih podjela i blokada, BiH je jedina zemlja koja još nije ušla u ovaj program, a slično se desilo i sa sporazumom o Frontexu, u koji je BiH takođe zadnja ušla i još kasni u njegovoj implementaciji. Pojednostavljeno rečeno, Plan rasta je važniji Evropskoj komisiji, jer bi njegov neuspjeh ujedno bio neuspjeh ključnih ljudi u Briselu koji se bave proširenjem, što bi moglo oslabiti autoritet cijele Evropske komisije. S druge strane, Frontex je važniji zemljama članicama jer se ovim sporazumom sa zapadnim Balkanom rješava osjetljivo političko pitanje u zemljama članicama, koje se odnosi na ilegalne migracije.

S obzirom na to da BiH još nije ušla u Plan rasta, uspjeh cijelog programa bio bi zasjenjen tim neuspjehom, što bi u lošem svjetlu pokazalo i Evropsku komisiju ne samo pred zemljama članicama, odnosno Savjetom, već i pred ostalim zemljama. Na primjer, kako će se Evropska komisija izboriti s Donaldom Trampom i carinama koje Amerika želi da nametne Evropi ako ne može da riješi problem u maloj BiH koji se direktno tiče evropske spoljnobezbjednosne politike?

Ovih dana u javnosti su se pojavili napisi da je postignut politički dogovor između EU i Milorada Dodika, predsjednika SNSD-a, o odblokiranju evropskog puta, međutim to skoro sigurno nije tačno jer niko u Komisiji nema ni autoritet, ali ni raspoložive resurse da može da pregovara o takvim stvarima. Osim toga, evropski zvaničnici već jednom su se opekli s domaćim liderima davši BiH kandidatski status u zamjenu za reforme, koje se nisu desile.

Međutim, pojedine zemlje članice, posebno Hrvatska, Mađarska, Slovenija, Austrija i Italija, koje imaju i lične kontakte, privredne subjekte i političke veze, imaju i interes i mogućnosti da vode pregovore i posreduju kako bi olakšali postizanje dogovora. Hrvatska ima poseban uticaj na BiH, posebno na hrvatsku političku komponentu, koja i dalje pokušava održati postojeću koaliciju sa SNSD-om, čime osigurava veliki uticaj i na političku Banjaluku.

Upravo tu bi trebalo tražiti odgovor na pitanje šta je dovelo do podnošenja Nacrta reformske agende i šta je uticalo na omekšavanje pozicija iz Banjaluke, koja je do sada tvrdo osporavala državne institucije poput Suda i Tužilaštva BiH.

Međutim, koliko god ovo posredovanje bilo važno, ono neće riješiti problem, jer ključ u rukama Reformske agende ipak imaju zemlje koje daju najveći dio novca za njeno sprovođenje, poput Njemačke, Nizozemske, Švedske, Danske i drugih zemalja, a koje su i dalje skeptične. Svaka od njih ima svoje specifičnosti, a Njemačka, na primjer, pod novom vladom Fridriha Merca, njemačkog kancelara, želi popraviti odnose sa Srbijom i to je stavila u svoj politički prioritet. Na taj način posredno može doći do uticaja Berlina preko Beograda na Banjaluku, ali to ne znači automatsko resetovanje odnosa imajući u vidu da je Narodna skupština RS osporila imenovanje prošlog njemačkog ambasadora, a iz RS je protjerana i njemačka ministarka, što je posebno poniženje za Njemačku.

Iako je nezahvalno prognozirati kako će završiti priča s Reformskom agendom iz BiH, sasvim je sigurno da zemlje članice neće popustiti, čak i ako bi Evropska komisija pokazala spremnost da snizi kriterijume, posebno ako BiH ne bude implementirala sporazum sa Frontexom, koji je, kako smo rekli, za EU trenutno mnogo važnije političko pitanje. Sve to znači da će BiH, ukoliko uskoro politička scena u BiH ne postane ozbiljnija, naredne godine sasvim sigurno izgubiti podršku Brisela, što će imati katastrofalne posljedice za cijelu zemlju.