Connect with us

Politika

Dodik napada USAID, ali prešućuje MILIONE koje su SNSD i institucije Srpske uzeli!

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik nedavno je poručio da će tražiti istragu novca koje je američki USAID potrošio u Republici Srpskoj i BiH, međutim slučajno ili namjerno Dodik nije pomenuo da su upravo Vlada Republike Srpske, brojna ministarstva, javne institucije, ali i njegova stranka i SNSD načelnici nerijetko bili korisnici pomoći upravo USAID.

Za Dodika, novac koji je USAID uložio u Republiku Srpsku služio je za podzemne i crne operacije i kako je najavio, sve će biti istraženo. Upravo su funkcioneri SNSD od ove organizacije uzeli najviše novca, odgovaraju iz opozicije, zbog čega smatraju da bi Dodik prvo trebalo da istraži svoje najbliže saradnike.

– Ovo je po principu „držite lopova“. Najveći korisnik stranih sredstava je vlast, razni nivoi budžeta i ako bi se po tome gledalo oni bi prvi trebali da idu pod sve moguće istrage koje najavljuju. S druge strane SNSD načelnici koristili su milione i milione od USAID. Mi imamo dokumentovane izjave i Dodika i drugih njihovih funkcionera koji se zahvaljuju USAID na doprinosu razvoju Republike Srpske i tako dalje – smatra poslanik PDP u NSRS Igor Crnadak.

Agencija za bankarstvo Republike Srpske, Ministarstvo trgovine i turizma, samo su neke od javnih institucija koje su sarađivale sa USAID. Zamjenik ministra odbrane BiH Aleksandar Goganović iz SNSD, nedavno je čak posjetio USAID. Sa ovom američkom agencijom čak su sarađivali i opština Laktaši, pa čak i Košarkaški klub Igokea. Međutim Dodik sada najavljuje proziva neke druge.

– Mora da se čuje danas znak i glas prije svega istražnih struktura u Republici Srpskoj. Danas ću tražiti i daću nalog da se ispita sve od strane naše policije i drugih nadležnih institucija – poručio je nedavno Milorad Dodik.

Iz Američke ambasade u BiH je ranije saopšteno da je od 1995. godine samo u Republiku Srpsku uloženo preko 600 miliona dolara u poratnu obnovu, ekonomiju, podršku opštinama i gradovima. Zanimljivo je i to što je pomoć USAID dobio i MUP Republike Srpske, od koga Dodik sada traži da ispituje dodjelu pomoći ove američke agencije.

SAD su uložile više od 10 miliona dolara da bi pomogle i podržale Ministarstvo unutrašnjih poslova i policiju Republike Srpske kroz Međunarodni kriminalističko-istražni program i Kancelariju za međunarodne narkotike i provođenje zakona američkog State Departmenta.

Kada se uporede sredstva koja su dobile javne institucije, sa onima koja su za Dodika sporna, pitanje je koga tu zapravo treba istražiti?

– A pri tome se vrlo svjesno i manipulativno ćuti o saradnji sa tim istim organizacijama javnih institucija o puno većoj razmjeri novca i sredstava i podrške koja je išla od lokalne administracije preko entitetskih institucija do Vlade i značajnih infrastrukturnih projekata. Tako da vam onaj omjer koji je išao za civilno društvo i medije zapravo postaje beznačajan i vrlo mali u poređenju sa tim sredstvima koja su izdvojena za ovu stranu – smatra politički analitičar Tanja Topić.

Dok predsjednik Republike Srpske targetira civilni sektor, njegovi najbliži saradnici kao Željka Cvijanović i Radovan Višković, ali i on lično takođe su sastajali sa direktortorima USAID-a uz hvalospjeve na račun ove organizacije.

– USAID je u proteklim godinama dao ozbiljan novac za podršku i u Republici Srpskoj. Mi smo zahvalni i ja sam svoju zahvalnost iznio na tu temu. Zahvalni smo za pomoć koja je do sada bila pružena i veoma mi je drago da sam mogao da primjetim da se u planovima gospođe Pauer ne pravi razlika između Republike Srpske i Federacije i da će ona nastaviti da podržava projekte u Republici Srpskoj, što je danas bilo važno da taj dio sastanka vezano za USAID ocijenimo pozitivnim – rekao je Dodik 2022. godine, piše BN portal.

Related Topics:

Politika

UGROŽENO POLA REPUBLIKE SRPSKE! Na Trgovskoj gori žele da skladište radioaktivni otpad iz CIJELE HRVATSKE

Informacije o planovima Hrvatske da na granici sa BiH skladišti radioaktivni otpad i dalje saznajemo iz medija, te na Trgovskoj gori namjeravaju da smještaju ne samo opasan otpad iz Krškog, nego i iz drugih dijelova Hrvatske, rekao je Mario Crnković, predsjednik Udruženja “Green Team” iz Novog Grada.

On je istakao da je Ekspertski tim iz BiH više puta tražio od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada na šta nije bilo odgovora.

“Još jedna u nizu obmana iz Hrvatske je raskrinkana, zahvaljujući medijima. Više puta su predstavnici Ekspertskog tima iz BiH tražili od Hrvatske karakterizaciju radioaktivnog otpada i svaki put bili manipulisani na različite načine. Svaki put su ostajali bez odgovora”, kazao je Crnković.

Prema njegovim riječima, od Hrvatske su tražene informacije o radioaktivnom otpadu koji žele da skladište u graničnom pojasu, ali da izbjegavaju da odgovore već 26 godina.

“Zahvaljujući medijima, danas smo saznali da Hrvatska ide u javnu nabavku za obradu i kondicioniranje radioaktivnog otpada, gdje traže od izvođača da uradi tu toliko pominjanu karakterizaciju. Sada je jasnije zašto se toliko insistiralo da se u hrvatskim medijima o radioaktivnom otpadu priča o broju betonskih kocki i njihovoj težini, a ne o suštini – šta je unutra i koliko je to zaista radioaktivno. Na tom nije stajalo zamagljivanje slike, pa se konstantno priča tobože o kontaminiranim rukavicama iz Krškog, kao da se u Krškom proizvode rukavice, a ne električna energija koja za posljedicu ima stvaranje radioaktivnih otpada i istrošenog nuklearnog goriva”, objasnio je Crnković.

Dodao je da ti drugi opasni otpadi izazivaju po mnogima još veću zabrinutost, obzirom na teške kriminalne afere u Hrvatskoj kojima je moguće svjedočiti u posljednjih mjeseci, od zakopavanja uvezenih opasnih otpada širom Hrvatske pa nadalje.

“Podsjećam da je BiH sredinom godine aktivirala mehanizme ESPOO konvencije, te da je na odgovornima od lokalnog nivoa, na nivou Republike Srpske, Federacije BiH i BiH da imaju rezervisana sredstva za 2026. godinu, kako za pokretanje tužbi, tako i za finansiranje aktivnosti koje doprinose odbrani interesa građana”, zaključio je Crnković.
Nezavisne

Nastavi čitati

Politika

IZMJENE KRIVIČNOG ZAKONA RS! Novac ili rad mijenjaju godinu dana zatvora

Vlada Republike Srpske utvrdila je na sjednici održanoj 4. decembra, Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Krivičnog zakonika Republike Srpske, po hitnom postupku, kojim se propisuje da se izrečena kazna zatvora koja ne prelazi jednu godinu može, na zahtjev osuđenog, zamijeniti novčanom kaznom ili radom u javnom interesu, ako sud ocijeni da izvršenje kazne zatvora nije neophodno.

Ove izmjene stižu u cilju izvršenja odluke Ustavnog suda Republike Srpske, odnosno otklanjanja ranije uočenih nedostataka u primjeni zakona.

U Prijedlogu se pojašnjava šta su uslovi da se odobri zahtjev osuđenog.

“Prilikom ocjenjivanja zahtjeva osuđenog, cijeniće se njegova ličnost, da li je došlo do promjene njegovog ponašanja nakon osude, odnos osuđenog prema izvršenom krivičnom djelu i oštećenom, spremnost da nadoknadi štetu prouzrokovanu krivičnim djelom ili da vrati imovinsku korist stečenu izvršenjem krivičnog djela kao i druge okolnosti koje ukazuju da izvršenje kazne zatvora ne bi bilo neophodno za ostvarenje svrhe kažnjavanja”, rečeno je iz Vlade Srpske.

Nastavi čitati

Politika

EU ODOBRILA REFORMSKU AGENDU BIH: Otvara se put ka skoro milijardu eura pomoći

Evropska komisija pozitivno je ocijenila Reformsku agendu Bosne i Hercegovine, čime je napravljen ključni korak ka dobijanju 976,6 miliona eura iz Instrumenta EU za reforme i rast, potvrđeno je za Nezavisne iz Delegacije Evropske unije.

Kako navode, Reformska agenda koju su institucije BiH dostavile 30. septembra 2025. godine ispunjava sve ciljeve propisane Uredbom o Instrumentu za rast.

– Agenda jasno definiše prioritetne reforme neophodne za ubrzanje zelene i digitalne tranzicije, jačanje privatnog sektora, smanjenje odlaska talenata, te unapređenje temeljenih prava i vladavine prava. Sada je na Bosni i Hercegovini da potpiše i ratifikuje Sporazum o instrumentu i Kreditni sporazum. Dodjela sredstava, uključujući i predfinansiranje, može početi tek nakon njihovog stupanja na snagu i ispunjavanja svih uslova – pojasnili su iz Delegacije EU.

Plan rasta za Zapadni Balkan predstavlja sveobuhvatnu mapu puta za ekonomsko približavanje regiona Evropskoj uniji. Radi se o paketu vrijednom šest milijardi eura, zasnovanom na principu “investicije za reforme”.

Isplata sredstava zavisiće od uspješnog provođenja Reformske agende, koja obuhvata ključne reforme u oblastima vladavine prava, funkcionisanja institucija, ekonomskog razvoja i socijalnih politika.

Pozitivna ocjena Brisela predstavlja značajan iskorak, ali dalji proces zahtijeva brzo djelovanje institucija BiH kako bi sredstva bila odblokirana i dostupna za ulaganja u razvojne projekte širom zemlje.

Nastavi čitati

Aktuelno