Connect with us

Politika

DODIK OPET PRIJETI BANKAMA! Bankari zanijemili

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik zaprijetio je opet bankama koje su ranije zatvorile račune sankcionisanim osobama i kompanijama da će morati da ih otvore svima.

Ova prijetnja stigla je nakon što je američka Kancelarija za upravljanje imovinom stranaca OFAC na “crnu listu” dodala još 13 osoba bliskih vlasti RS i za koje je jasno da će veoma brzo ostati bez bankovnih računa.

Dodik je, obraćajući se opet ambasadoru Sjedinjenih Američkih Država Majklu Marfiju i njegovoj odlazećoj administraciji najavio na mreži X da će naći rješenje i da će banke morati da otvore račune.

“A što se tiče Marfijevog pritiska na banke, naći ćemo način da zaštitimo naše građane. Od ponedjeljka sve banke moraće da otvore račune u markama svim licima“, napisao je Dodik na mreži X.

Sankcije za 13 osoba koje su označene kao mreža podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku i članovima njegove porodice, kao i onima koji su zbog obilježavanja Dana RS optuženi da podrivaju mir i stabilnost u regionu, neminovno će rezultirati gašenjem računa.

Na “crnoj listi” OFAC-a od sinoć su Dodikov zet Pavle Ćorović, nekadašnji predsjednik Republike Srpske Rajko Kuzmanović, ministar unutrašnjih poslova Siniša Karan, direktorka Nimbus Inovations Radmila Bojanić, kao i vlasnik ove kompanije Nemanja Reljin, te predsjednik Ustavnog suda RS Džerard Selman.

Sankcije su dobili i bivši poslanik SNSD-a Siniša Dodik, šef Kabineta predsjednika RS Milorada Dodika Danijel Dragičević, šef Kabineta Nenada Stevandića Goran Filipović, košarkaš i prijatelj Igora Dodika Marko Gujaničić koji je ujedno i vlasnik (takođe sankcionisane) firme “SEE media research”, direktorica RTRS-a Dijana Milanković, generalni sekretar Vlade RS Dalibor Panić i Goran Raković, direktor Republičkog protokola.

Bankari zanijemili
Na Dodikove prijetnje bankari opet nisu reagovali, pa tako nismo uspjeli da saznamo hoće li ove najave shvatiti ozbiljno.

Direktor Agencije za bankarstvo RS Srđan Šuput se nije javljao na naše pozive niti odgovorio na poruku.

Predsjednik Udruženja banaka BiH Edis Ražanica kratko nam je rekao da će se ipak sačekati taj ponedjeljak da bi se vidjelo šta je Dodik time mislio.

“Teško je komentarisati ovakvu najavu jer je došla u neformalnom obliku, sa društvenih mreža. Vidjećemo šta će se to dogoditi u ponedjeljak i vjerovatno ću tada moći da kažem nešto više“, rekao je kratko Ražanica.

Dodik i ranije pritiskao banke
Zatvaranje računa svim kompanijama na listi i onima koje su nastale izbjegavanjem sankcija i ranije je ljutilo Dodika, koji u izjavi medijima najavio da će uskoro “izaći sa konkretnim podacima o bankama i njihovim manipulacijama” kako bi zaštitio prava građana.

Ubrzo nakon ovog saopštenja Vlada je zabranila bankama naplatu održavanja kreditnih stranaka, za slanje upozorenja za kašnjenje u otplati, kao i podizanje gotovine na bankomatima.

Narodna skupština Republike Srpske je u julu prošle godine usvojila set zakona koji omogućavaju Investiciono razvojnoj banci RS obavlja platni promet i primanje novčanih depozita čime je direktno planirala da pomogne firmama na “crnoj listi”, rizikujući da i IRB dospije pod sankcije.

Međutim, do danas IRB nije uspostavila platni promet niti počela sa primjenom usvojenih zakona.

Politika

Radulović tvrdi “Na 106 biračkih mjesta GLASALI LJUDI BEZ IDENTIFIKACIJE”

Saznanje CIK-s da je samo u jednom gradu glaslo skoro 500 ljudi koji nemaju identifikaciona dokumenta, a da je broj takvih glasača na 106 kontrolisanih izbornih mjesta 700, potvrđuje naše tvrdnje da je SNSD krađom pokušao doći do pobjede.

Rekao je ovo v.d. predsjednika SDS-a Jovica Radulović i dodao da od CIK traže da ispita svaku nepravilnost, ponovo prekontroliše sva biračka mjesta u Republici Srpskoj i ponovi izbore na onim mjestima gdje se ustanovi krađa.

Radulović naglašava da je CIK svojim provjerama potvrdio ono što je SDS tvrdio, a to je da su se u Doboju, Zvorniku, Laktašima, Bratuncu i Prijedoru, na ukupno 134 biračka mjesta desile krađe na način da su ubacivani glasovi za kandidata SNSD čime je počinjena krađa epskih razmjera.

– Ono što je CIK utvrdio, poređenjem spiskova izašlih sa bazom CIPS-a samo je dio krađe, tek grafološka analiza će naći i lažne potpise onih koji imaju važeće dokumente, nisu glasali, ali ih je neko potpisao i ubacio glasačke listiće.

Tražimo da CIK detaljno provjeri svako sumnjivo biračko mjesto, u smislu grafoloških analiza, i da provjeri svaki glas u Republici Srpskoj – naglasio je Radulović.

On ističe da van tih sumnjivih biračkih mjesta, kandidat SDS Branko Blanuša vodi sa 8.300 glasova razlike na 403.461 važeći listić, dok sumnjiva biračka mjesta obuhvataju 37.000 glasova.

– Jasno je da je profesor Blanuša pobjednik izbora i nećemo dozvoliti da dokazani lopovi ukradu i ovu pobjedu! Biće Srpska ponovo ponosna i vodiće je čestit čovjek, a ne kradljivci volje naroda – kategoričan je Radulović.

Potpredsjednik SDS i delegat u Klubu Srba Doma naroda PS BiH Želimir Nešković rekao je da ohrabruje činjenica da CIK nastavlja kontrole biračkih mjesta u Doboju, Zvorniku i Laktašima, a posebno užasava informacija da je istraga CIK pokazala kako je na 106 biračkih mjesta zabilježeno da su glasale osobe koje nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument.

– To samo potvrđuje naše sumnje da se masovna krađa dogodila kroz krađu identiteta, odnosno glasanje u ime ljudi koji nisu izašli na izbore.

Očigledno je da se režim malo preigrao u krađi, pa su čak glasali umjesto ljudi koji nemaju ni jedan važeći identifikacioni dokument, što je direktan dokaz izbornih nepravilnosti.

Prema mojim informacijama već pet dana se intezivno radi grafološko vještačenje u CIK-u i rezultati su užasavajuće strašni, odnosno pokazuju brutalne razmjere izborne krađe u režiji SNSD – navodi Nešković.

Nastavi čitati

Politika

NAJJAČI SMO! U Srpskoj dug po stanovniku 6.000 KM, u FBiH DUPLO MANJE

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. Pitanje ekonomske snage entiteta u Bosni i Hercegovini jedno je od najčešćih u domaćem javnom prostoru. Iako se često politizira, na njega se može odgovoriti prilično jasno kada se uporede ključni makroekonomski pokazatelji poput BDP-a, budžeta ili javnog duga.

Prema podacima, na kraju 2024. godine, Republika Srpska je ostvarila bruto domaći proizvod (BDP) od 17,1 milijardu KM, dok njen javni dug iznosi 6,7 milijardi KM. Zaduženost Republike Srpske iznosi 39,18% BDP-a. S druge strane, prema izvještaju Vlade Federacije Bosne i Hercegovine, FBiH bilježi BDP od 34,4 milijarde KM, a ukupan dug na kraju 2024. godine iznosio je 6,872 milijarde KM, što predstavlja relativnu zaduženost od 20,51% BDP-a. To znači da Srpska ima skoro dvostruko višu zaduženost u odnosu na FBiH.

Oko 73,5% navedenog duga odnosi se na spoljne obaveze (5,054 milijarde KM), dok je unutrašnji dug 1,818 milijardi KM, većinom u obliku dugoročnih vrijednosnih papira i kredita kod komercijalnih banaka. Najveći dio vanjskog duga je ugovoren s međunarodnim finansijskim institucijama, uključujući Svjetsku banku, Evropsku investicijsku banku i EBRD.

Zvanični podaci Ministarstva finansija i trezora BiH, pokazuju da analiza po glavi stanovnika takođe pokazuje jasnu razliku. U Republici SRpskoj dug po stanovniku iznosi više od 6.000 KM, dok je u FBiH oko 3.000 KM. Ovo dodatno potvrđuje da je Republika Srpska u relativnom smislu dvostruko zaduženija od Federacije BiH.

Visoka zaduženost u Republici Srpskoj dodatno se komplikuje kroz godišnje otplate. Prema podacima, 1,7 milijardi KM kredita stiže na naplatu u 2026. godini, što ozbiljno opterećuje budžet i ugrožava likvidnost. Bez novih zaduženja, servisiranje postojećih obaveza postaje otežano, stvarajući tzv. “spiralu zaduživanja”.

Demografski izazovi

Demografska struktura Republike Srpske dodatno opterećuje ekonomiju, jer broj penzionera iznosi 293.000, dok broj zaposlenih radnika iznosi 289.000. U konačnici, broj penzionera premašuje broj zaposlenih što smanjuje fiskalni kapacitet i dugoročni potencijal rasta.

S druge strane, FBiH je i dalje stabilnija u tom smislu. Federacija broji oko 458. 322 penzionera, dok broj radnika iznosi 545.018. Prema podacima iz 2025., razlika između broja zaposlenih i penzionera u FBiH iznosila je oko 81.661.

Kada je o migracijama unutar države riječ, FBiH je u 2024., primila 21.678 doseljenih stanovnika, dok je Republika Srpska zabilježila priliv od 9.919, što ukazuje na potencijal za demografsku stabilizaciju.

Na osnovu ovih pokazatelja, jasno je da FBiH trenutno ima povoljniju fiskalnu situaciju i veću ekonomsku snagu. Niža zaduženost i veći BDP omogućavaju Federaciji ulaganja u razvoj, infrastrukturu i poboljšanje životnog standarda.

S druge strane, Republika Srpska mora strateški preispitati svoju ekonomsku politiku kako bi izašla iz zamke visoke zaduženosti i osigurala održiv ekonomski rast.

Analiza dostupnih podataka pokazuje da FBiH ima jaču ekonomiju od Republike Srpske, ali razlike u ekonomskim modelima oba entiteta donose i specifične izazove.

(N1) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “120.000.000 KM za 1 Komsar, 0 KM za 35 nerazvijene opštine!”

Najgori rebalans u istoriji Republike Srpske otkriva impresivnu bahatost i diskriminaciju, izjavio je narodni poslanik i član PSS Bojan Kresojević.

– Prije 12 mjeseci digla se kuka i motika od strane SNSD-ovih prvaka da je potrebna pomoć nerazvijenim opštinama. Bilo je to upravo u vrijeme kada se Baňaluci i Bijeljini pokušalo uzeti 9.000.000 KM, na diskriminatoran i neustavan način, u cilju političke osvete.

Kada se pokazalo da je ova ideja za slabljenje Banjaluke i Bijeljine neustavna, od tada nikoga nije briga za nerazvijene opštine.

– U ovom rebalansu: 0 KM za 35 nerazvijenih opština, ali za 1 Komsar čak 120.000.000 KM.
Kneževo, Jezero, Šipovo i ostale nerazvijene lokalne zajednice – nije da nema novca, već ovoj vlasti jednostavno niste bitni! – istakao je Kresojević.

Ovo je još jedan dokaz da politika prioritete postavlja po partijskoj liniji, dok mali i nerazvijeni opštinski budžeti ostaju zapostavljeni i zaboravljeni.

Nastavi čitati

Aktuelno