Iako je prošlog mjeseca Uprava za indirektno oporezivanje donijela odluku o kupovini dvije zgrade u Banaluci za gotovo stotinu miliona maraka od firme “Grand Trade”, u koju će biti smješteno 650 zaposlenih i prateća oprema, postupak je obustavljen do daljnjeg. Firma “Grand Trade”, od koje su zgrade kupljene, u vlasništvu je Mile Radišića, koji se dovodi u bliske, kumovske veze s liderom SNSD-a Miloradom Dodikom.

Vrijednost ove nabavke je višestruko uvećana u odnosu na početno planiranih 37 miliona 2013. godine. Pored toga, reagovalo je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, uputivši žalbu Upravi za indirektno oporezivanje. Po žalbi postupa Kancelarija za razmatranje žalbi, a od njihove odluke zavisi ko će koga tužiti, prenosi BHRT. Uprava za indirektno oporezivanje zajedno je s pratećom dokumentacijom proslijedila predmetnu žalbu na nadležno postupanje Kancelariji za razmatranje žalbi BiH 12. avgusta. Kancelarija za razmatranje žalbi trebala bi u prvom zakonskom roku do 12. septembra da se izjasni o žalbi.

Žalba je u postupku rješavanja. Zakonski rok za donošenje odluke je 30 dana, s mogućnošću produženja za još toliko.

Na prijedlog Komisije za borbu protiv korupcije, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je zaključak da Pravobranilaštvo BiH pokrene upravni spor u vezi s kupovinom zgrade od “Grand Tradea”.

Član Komisije za borbu protiv korupcije u državnom parlamentu Jasmin Emrić kazao je kako je sporno to što Savjet ministara nije uradilo ništa da spriječi kupovinu.

“Savjet ministara je osiguralo sredstva u netransparentnom procesu gdje smo konstatovali kroz saslušanja i kroz izvještaj koji je usvojio Predstavnički dom da je napravljeno nekoliko krivičnih djela, odnosno, sumnji”, kazao je Emrić.

Ministar finansija i trezora BiH Srđan Amidžić kritikovao je Pravobranilaštvo Bosne i Hercegovine, ukazavši na izostanak reakcije u postupku kupovine objekata u Sarajevu i Mostaru. Sumnja da je neko u Pravobranilaštvu u dogovoru sa “Grand Tradeom”.

“Tog momenta kada se propuste rokovi iz ponude onaj ponuđač ima mogućnost da tuži BiH da naplati kompletan iznos i da mu ostane objekat u vlasništvu. Imam osjećaj da neko u Pravobranilaštvu hoće da ovaj ponuđač zaradi pravi novac”, rekao je Amidžić.

Bivši pravobranilac Mlađen Mandić smatra da će od odluke Kancelarije za razmatranje žalbi zavisiti ko će podnijeti tužbu – ponuđač Grand Trade ili Pravobranilaštvo BiH. Zakon je, kaže, na strani Pravobranilaštva.

“Jedino Pravobranilaštvo ima pravo da ospori svaki ugovor koji nije u skladu sa zakonom, ustavom ili je rezultat nekih prevarnih radnji. Pravobranilaštvo je u analizama zaključilo da to nije zakonito i tu niko ne snosi posljedice.Grand Trade može da proda zgradu kome hoće, ali BiH ne može prodati pod ovim uslovima”, rekao je Mandić.

Novinar Goran Dakić uvjeren je da će zgrada ipak biti kupljena od ponuđača zbog kojeg je tender i raspisan.

“Nemam nikakav dokaz za to, ali jasno je kao dan ako nešto naraste sa 30 miliona na 100 miliona, a da za to ne postoji nekakvo opravdanje ni obrazloženje osim da će da se rastale i namire svi oni koji su učestvovali u trgovini”, kazao je Dakić.

U “Grand Tradeu” za sada se ne izjašnjavaju hoće li podnijeti tužbu. Iz advokatske kancelarije Stevanović, pravnog zastupnika Grand Tradea, kratak odgovor da su bez komentara.

(BHT) Foto: Ilustracija

Glavni koordinator Konzorcijuma “Logistika BiH” Velibor Peulić izjavio je Srni da prevoznici iz BiH ne odustaju sutrašnjeg protesta i ponovo pozvao ministra transporta i komunikacija u Savjetu ministara Edina Fortu da počne da radi svoj posao na dobrobit lanaca snabdjevanja BiH.

“Konzorcijum je, uz podršku Udruženja drumskih prevoznika Republike Srpske, Udruženja prevoznika Federacije BiH, Udruženja prevoznika pri Spoljnotrgovinskoj komori BiH, jedinstveno odlučio da sutra u 6.00 časova počne protest do ispunjenja zahtijeva”, rekao je Peulić.

On je naveo da je ova odluka donesena nakon 20 mjeseci ćutanja institucija i nakon što Forto 70 dana nije želio nikakvu komunikaciju. “Forto je grčevito branio svoj pravilnik kojim se uzima deset miliona KM vozačima i prevoznicima iz BiH. Uveo je novi matematički model i 17 obećanja množio sa nulom, a tvrdio da je ispunjeno 70 odsto od onoga što je obećano”, rekao je Peulić.

On je poručio Forti da prevoznike ne interesuje današnje saopštenje Ministarstva transporta i komunikacija u Savjeta minsitara.

“Ministre sutra u 6.00 časova dođite u Živinice i razgovarajte sa našim ekspertskim timom i promjenite pravilnike. Nemojte favorizovati priče o trećoj tablici i pričati da vozač koji se iz Slovenije vrati u matičnu zemlju može početi da radi sa slovenačkim kodom, a vaši službenici kažu `ministar se šalio`”, rekao je Peulić. Peulić tvrdi da službenici Ministarstva transporta i komunkacija u Savjetu ministara rade za jednu interesnu grupu.

“Za protekla dva mjeseca ste od prevoznika u BiH sa vašim odjeljenjem koje radi na licencama promovišući interesnu grupu uzeli 450.000 KM. Ne vi i ne budžet BiH, nego ste od prevoznika naplatili nešto što smo vas upozoravali da to može da radi Centar izvrsnosti, Spoljnotrgovinska komora BiH”, rekao je Peulić i dodao da Forto za prevoznike nije imao vremena.

Centralnom izbornom komisijom BiH upravo u periodu održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, zakazanih za 23. novembar, rukovodiće član iz reda srpskog naroda. Od 1. oktobra dolazi do promjena na čelu Centralne izborne komisije Bosne i Hercegovine (CIK BiH), jer prema sistemu rotacije predsjedanje ovom institucijom preuzima član iz reda srpskog naroda, saznaje Raport.

Novi predsjednik CIK-a BiH bit će ili Jovan Kalaba ili Vanja Bjelica-Prutina. Jedno od njih dvoje rukovodit će Komisijom u naredne skoro dvije godine, tačnije, počev od oktobra ove godine, pa naredni 21 mjesec. Dvoje kandidata

Naime, Izborni zakon BiH propisuje da se predsjednik CIK-a bira iz reda članova Komisije, i to po principu rotacije. U sedmogodišnjem ciklusu, po jedan član iz reda Hrvata, Bošnjaka, Srba te jedan iz reda Ostalih obavlja funkciju predsjednika u trajanju od 21 mjesec.

Funkciju predsjednice 1. oktobra predaće aktuelna čelnica CIKBiH Irena Hadžiabdić koja je na tu pozicija birana iz reda ostalih.

Bez obzira da li će biti izabran Kalaba ili Bjelica-Prutina, činjenica je da će Centralnom izbornom komisijom upravo u periodu održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Srpske, zakazanih za 23. novembar, rukovoditi član iz reda srpskog naroda, kao i opštim izborima naredne godine. Podsjetimo, Vanja Bjelica-Prutina je već obavljala funkciju predsjednice CIK-a u periodu od marta do juna 2020. godine. Tada, međutim, nije imala puni mandat od 21 mjesec, jer je prethodni predsjednik iz reda srpskog naroda već iskoristio oko 18 mjeseci, pa je njoj tada ostalo svega tri mjeseca na toj poziciji. Upravo zbog toga će Bjelica-Prutina, iako od tada nije prošlo sedam godina, ponovo ući u izborni krug za predsjednicu Komisije zajedno sa Jovanom Kalabom.

CIK BiH pod stalnim pritiskom Dodika i SNSD-a

U ranijem periodu Vanja Bjelica-Prutina bila je više puta meta verbalnih napada Milorada Dodika zbog čega joj je bila dodijeljena i policijska zaštita.

Centralna izborna komisija BiH inače je već duže vrijeme pod pritiskom predsjednika SNSD-a Milorada Dodika i njegovih stranačkih kolega iz SNSD-a , koji svojim javnim nastupima često dovode u pitanje nezavisnost ove institucije i bez ikakvih argumenata ih optužuju za pristranost i da rade ‘protivno interesima srpskog naroda’, iako su u Komisiji i dva člana iz reda srpskog naroda koje je izabrao Predstavnički dom PS BiH i glasovima poslanika iz Republike Srpske.

Posebno su bili na meti kritika jer je CIK, postupajući po zakonu, utvrdio prestanak mandata Miloradu Dodiku na mjestu predsjednika Republike Srpske, što je potvrđeno i pravosnažnom odlukom Suda BiH.

U narednom periodu pred Komisijom su vjerovatno najveći izazovi u njenom dosadašnjem postojanju.

Osim organizacije prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske koji su raspsisani pod Dodikovim prijetnjama da neće dozvoliti njihovo održavanje, CIK će morati provesti i proces nabavke novih tehnologija za izbore, koje bi trebale doprinijeti većoj transparentnosti izbornog procesa već na narednim općim izborima 2026.godine.

(Raport) Foto: CIK BiH