Sav “prljav veš” poslan je u Strazbur i svjetska javnost imaće priliku da vidi ko i kako donosi zakone u BiH, rekao je Lazar Stjepanović, pravni predstavnik Republike Srpske, gostujući u Јutarnjem programu RTRS.

Pravni tim predsjednika Milorada Dodika uputiće Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu apelaciju, kojom će nastojati oboriti odluke “krnjeg” Ustavnog suda BiH.

– Zato možemo s pozitivne strane da posmatramo ovu odluku Suda BiH, po prvi put imaćemo priliku da se pravo i pravda traže na mjestu gdje je možemo i očekivati – istakao je Stjepanović.

Prema njegovim riječima, ukoliko se Evropski sud bude pridržavao konvencija, velike su šanse da apelacija obori odluke iz Sarajeva.

– Uvijek se vraćamo na aneks 10 gdje je potrebna saglasnost Savjeta bezbjednosti UN za imenovanje visokog predstavnika, a znamo da nju Šmit nikada nije dobio i to će pravni tim objasniti i obrazložiti. Kada sve saberete i sumirate možete doći do zaključka da je Ustavni sud ukinuo volju građanu BiH – dodao je Stjepanović.

On je istakao da će i Evropski sud u Strazburu imati specifičan slučaj pored sobom.

– Trebao bi da bude presedan, jer oni se nisu susretali sa ovakvom situacijom da strano lice mijenja krivične zakone u jednoj državi. Naravno da će oni pokušati da opravdaju sve ovo što se dešavalo, iako će imati jako težak posao – rekao je Stjepanović.

Stjepanović je pojasnio i proceduru buduće apelacije.

– Četiri mjeseca je rok da se podnese apelacija u Strazbur, a rok za odluku Suda je između dvije -tri godine,. Vjerujem da bi Sud zbog svega mogao mnogo ranije da to uradi i donose odluku, svi vjerujemo pozitivnu – poručio je Stjepanović.

Iako je do održavanja prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske ostalo manje od 20 dana, svi detalji još nisu istjerani na čistac, zbog čega se i dalje spekuliše o tome da li će ih biti ili neće, ali uprkos tome politički subjekti privode kraju pripreme za novu kampanju, koja, po izbornom rasporedu, počinje u subotu, 8. novembra.

Odluke
Start
Redoslijed aktivnosti
Kandidati za predsjednika Republike Srpske
Pljušte žalbe
Prijevremeni izbori za prvog čovjeka Srpske su posljedica pravosnažne presude Miloradu Dodiku, koji je, u svojstvu predsjednika Republike, osuđen u Sudu BiH na jednogodišnju kaznu zatvora i šest godina zabrane obavljanja dužnosti predsjednika zbog nepoštovanja odluka Kristijana Šmita te propratne odluke Centralne izborne komisije (CIK) BiH, kojom mu je, zbog sudskog epiloga utvrđen prestanak mandata na toj poziciji.

Prijevremeni izbori su raspisani za 23. novembar, a nakon što su odbačene žalbe koje je Dodikov tim poslao Ustavnom sudu BiH, tražeći poništavanje presude Suda BiH, pala je potencijalna prepreka za sprovođenje izbora, ali je i dalje “u životu” ona koja se tiče transporta i koja još može da pomrsi konce planovima nadležnih u CIK-u.

Odluke
CIK je, u skladu sa utvrđenim redoslijedom izbornih aktivnosti, usvojio brojne odluke s ciljem održavanja izbora za predsjednika Srpske.

Izglasana je, između ostalog, odluka o mjestima za glasanje u diplomatsko-konzularnim predstavništvima BiH prema kojoj bi glasanje trebalo da bude organizovano u Generalnom konzulatu BiH u Minhenu i Ambasadi u Berlinu te ambasadama u Austriji i Srbiji, dok će na drugim destinacijama moći da bude glasano putem pošte.

Usvojena je i odluka kojom su 2.303 predsjednika i 1.963 njihova zamjenika ispunila uslove za imenovanje, a jedna od posljednjih podržana je početkom ove sedmice kada je potvrđen centralni birački spisak na kojem se nalaze 1.264.364 birača sa pravom glasa.

Prijevremeni izbori bi, s druge strane, prema računicama CIK-a, trebalo da koštaju oko 6,4 miliona KM, a s ciljem njihovog sprovođenja raspisano je nekoliko javnih poziva. Na listi je i onaj za transport izbornog materijala, na koji je uložena žalba nakon izbora ponuđača.

Riječ je, kako je ranije pojašnjeno, o nabavci transporta iz skladišta CIK-a u izborne komisije, ali u pitanju nisu konkretni glasački listići, nego pakovanje konačnih biračkih spiskova, koverata, oznaka za biračka mjesta, obrazaca i tome slično.

Federalni mediji su i danas objavili da će, prema njihovim podacima, o ovom slučaju Kancelarija za razmatranje žalbi odlučivati tek polovinom iduće sedmice.

Prvi čovjek CIK-a Jovan Kalaba danas nije odgovarao na pozive, a u vezi sa ovim nismo uspjeli da stupimo u kontakt ni sa nadležnima u tamošnjoj službi za informisanje.

Start
Izborna komisija, sa sjedištem u Sarajevu, na jednoj od sjednica usvojila je i Odluku o utvrđivanju redoslijeda političkih subjekata na glasačkom listiću za prijevremene izbore za predsjednika Republike Srpske, a nakon što je sprovedena procedura žrijeba.

Prvo mjesto pripalo je Savezu za novu politiku, a prate ih SDS, nezavisni kandidat Igor Gašević, SNSD, nezavisni kandidat Slavko Dragičević te Ekološka partija Republike Srpske.

I dok nadležni i dalje pokušavaju da slože sve kockice u vezi sa izborima koji su izazvali brojne polemike, različite stavove te dodatno produbili jaz između vlasti i opozicije, posebno nakon odluke SNSD-a da učestvuje na njima, u vodećim političkim stranaka su odredili adrese sa kojih kreću u vanredni lov na glasove birača.

Stranke vladajuće koalicije su podržale Sinišu Karana iz SNSD-a kao svog kandidata za predsjednika Srpske, dok je opozicioni blok stao iza Branka Blanuše, koji je kadar SDS-a.

Za glasove birača, osim njih, će se boriti i nekoliko nezavisnih kandidata.

Portparol SNSD-a Radovan Kovačević potvrdio je da kampanju otvaraju u Bijeljini, a završavaju u Banjaluci uz zaključak da će pobijediti Srpska.

– Ovo su izbori koje Srpska nije tražila, koje narod Srpske nije tražio, jer je izabrao svog predsjednika. Naše učešće biće isključivo odbrana volje naroda i mandata koji dao svom predsjedniku. Kandidatura Siniše Karana je upravo to. Da se odbrani volja naroda te pravo Srpske i građana da sami donosimo ključne odluke i sami biramo predstavnike – rekao je Kovačević za “Glas”.

Kovačević tvrdi da ovih izbora ne bi bilo da je opozicija imala sluha i minimum patriotskog osjećanja.

– S obzirom na to da su oni jedva dočekali i potrčali po nalogu Kristijana Šmita te svih onih u Sarajevu koji žele da Republike Srpske nema i da preotmu tu instituciju predsjednika od Srpske, bili smo prinuđeni da na ovaj način branimo volju naroda Republike Srpske – poručio je Kovačević.

Predsjednik SDS-a Jovica Radulović nije odgovarao na pozive, a izborni štab SDS-a je, naime, sinoć trebalo da usaglasi detalje u vezi sa kampanjom.

Generalni sekretar SDS-a Zoran Latinović je izjavio za “Glas” da će prvi plakat vjerovatno zalijepiti u Banjaluci, a prve tribine organizovati u Prnjavoru i Gradišci.

Govoreći o optužbama iz SNSD-a istakao je da je činjenica da je i Milorad Dodik prihvatio odluke nadležnih institucija.

– Nismo imali dilema, uvažavajući zakonske okvire da li ćemo izlaziti na izbore ili ne, a i epilozi u Narodnoj skupštini su pokazali da je, kada je riječ o SNSD-u, sve bilo spekulacija i zamajavanje naroda – rekao je Latinović.

Sve stranke sa sjedištem u Republici Srpskoj su, naime, prvobitnim zaključkom republičkog parlamenta imale slobodu da odluče da li će izaći ili bojkotovati prijevremene izbore za predsjednika.

Iako je vladajuća koalicija, predvođena SNSD-om na čijem je čelu Milorad Dodik, na početku odbijala izlazak na izbore, pozivajući na njihov bojkot u punom kapacitetu, došlo je do promjene nakon što je, kako su pojasnili iz tog bloka, postalo jasno da opozicija neće ispoštovati zaključke koje je u usvojila Narodna skupština te zbog bojazni da bi na čelo Srpske mogao doći neko ko će biti izglasan na biralištima u FBiH.

Srpska je u međuvremenu dobila vršioca dužnosti predsjednika.

Većinom glasova u republičkom parlamentu na tu poziciju je izabrana Ana Trišić Babić, jedna od bližih saradnika Milorada Dodika.

Redoslijed aktivnosti
medijsko predstavljanje od 8.11.
obraćanje putem elektronskih medija od 8.11.
zahtjevi za akreditovanje posmatrača do 8.11.
zabrana objavljivanja rezultata javnog mnjenja od 21. do 23.11. do zatvaranja birališta
izborna tišina od 22.11. u 7 časova do 23.11. do zatvaranja birališta
prvi preliminarni rezultati 23.11 (najkasnije do 24 časa)
konačni rezultati najkasnije do 13. decembra
Kandidati za predsjednika Republike Srpske
Siniša Karan (SNSD)
Branko Blanuša (SDS)
Dragan Đokanović (Savez za novu politiku)
Nikola Lazarević (Ekološka partija RS)
Igor Gašević (nezavisni kandidat)
Slavko Dragičević (nezavisni kandidat)
Pljušte žalbe
CIK BiH pobrojao je prigovore na preuranjenu i plaćenu kampanju za izbor predsjednika Republike Srpske, a najviše pritužbi je stiglo iz SNSD-a.

Sa te adrese je zaprimljeno sedam prigovora i svi su se odnosi na ponašanje opozicionog kandidata Branka Blanuše, posebno zbog objava na portalima, medijima te društvenim platformama.

Više prigovora je stiglo i protiv SP-a, dok je tri žalbe dostavila Lista za pravdu i red Nebojše Vukanovića u vezi sa ponašanjem funkcionera SNSD-a. Na preuranjenu kampanju SNSD-a žalila se i Koalicija “Pod lupom”.

– CIK je zbog preuranjene kampanje izrekao novčane kazne SNSD-u od 3.500 KM i SDS-u od 4.500 KM te kandidatu SDS-a Branku Blanuši od 3.000 KM – saopšteno je iz CIK-a, prenijeli su mediji.

Republiku Srpsku i BiH će u narednom periodu zatresti jedna velika afera koja se odnosi na Olimpijski centar „Jahorina“, tvrdi novinar Nataša Miljanović Zubac. „Taj predmet je zadokumentovan, odrađen je. Tužilac Jasmina Habul je profesionalno odradila svoj posao ali ta afera još nije ugledala svjetlo dana zato što su izvršeni i vrše se veliki pritisci da se to ostavi u fioci, a pritisci se vrše od strane vrha MUP-a Republike Srpske i vrha Republičkog javnog tužilaštva. Zbog toga mi još nemamo epilog te priče“, otkrila je Miljanović Zubac ekskluzivno u emisji „MAT“ BN televizije.

Ona je dodala da su, kako je navela, pokušali da to što se dešava dovedu u vezu sa Srbijom. „Znamo iz kojih razloga i kako. Međutim, ta priča je poslužila za punjenje privatnih džepova i država Srbija nema nikakve veze sa tim, što će pokazati u momentu kad bude procesuiran ko bude trebalo da bude procesuiran iz tog predmeta“, kaže Miljanović Zubac.

Miljanović Zubac imala je pitanje i za bivšeg direktora OC “Jahorina” Dejana Ljevnaića.

„Neka gospodin Ljevnaić kaže, ne meni nego svima nama, ko prodaje veliku hacijendu, čini mi se da se zove „Vrhprača“, i da li je tačno da se prodaje za 22 miliona KM? Odakle ti i toliki milioni, je li ta hacijenda koja se prodaje zaista vrijedna 22 miliona KM, ko ju je i iz kojih razloga gradio, zašto je baš sada prodaje, zašto ne uživa u blagodatima te hacijende?

Da li su neka privatna lica iz Srbije, naglašavam privatna, a koja su otvarala firme na tom prostoru dobijala milionske iznose u gotovini?“, upitala je Miljanović Zubac.

(BN) Foto: BN