Connect with us

Politika

DODIK U SVOM STILU: “Prebio bih Marfija za dvije minute, a Amerikanci su malo veći lopovi nego što smo mi”

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik u intervjuu za sarajevski “Dnevni avaz” rekao je da nikada nije otišao na sud za bilo kakvu utaju poreza, da nema problem sa zakonom i da Sjedinjene Američke Države pokušavaju da ga lažno optuže.

Dodik je ponovo demantovao povezanost sa firmama koje su se našle na listi sankcija američkog OFAC-a, a posebno se osvrnuo na amabasadora SAD u BiH, Majkla Marfija.

“On ima svoju agendu, ispitujemo i mi šta on ima, vidjećemo šta će se pokazati, došli smo do nekih mjenjačnica. Znamo mi kuda idu crni tokovi, znamo kome se nose apanaže svježe odštampanih dolara. Naradno da su Amerikanci malo veći lopovi nego što smo mi. Glavna vijest prije dvije-tri sedmice je bio narkokartel (hapšenja u Sarajevu zbog povezanosti sa kartelom iz Dubaija, sa kojim povezuju i Elmedina Konakovića; prim.ur.). Hoćete da vam kažem šta se događalo na sastanku radne grupe na čijem čelu je bio Marfi? Rekli su: prvo se obračunavamo sa Dodikom, ovo neka stoji. Zar nije tako, svi u Sarajevu to znate, samo nećete da pričate o tome. Droga može, samo je važno da ste dobar poltron američkom ambasadoru”, ispričao je Dodik.

Dodik je takođe rekao da bi “se volio potući s Marfijem” i da je siguran da bi ga “razbio kao zvečku…za dvije minuta”. Na konstataciju novinara “Avaza” da je Marfi “laka” kategorija, Dodik je rekao:

“Ali je dovoljno velika budala”.

O tvrdnjama da je “ruski pijun” i da provodi ruski uticaj u BiH Dodik kaže da su ga ranije optuživali za sasvim suprotno.

“Bio sam ja i američki i ovaj i onaj. Srpski narod ne može biti ničiji…Šta je srpski narod dobio od Zapada? Ovu priču o imovini su smislili da bi je oduzeli pa dali svojim firmama. Pogledajte u Varešu…”.

Dodik je ponovio tvrdnje da “Trojka” (koalicija Naroda i pravde, SDP-a i Naše stranke) sa kojom SNSD sarađuje na nivou BiH “ne poštuje dogovore”, takođe pod pritiskom Amerikanaca.

“BiH je došla u težak ćorsokak jer su ljudi iz trojke naivni. Oni misle da će samo dodvoravanjem Amerikancima i Britancima dovesti do toga da oni poravnaju i odrade za njih posao. Mnogi vaši ljudi, odnosno Bošnjaci s kojima komuniciram, koji su intelektualci, gnušaju se na te stvari”, dodaje Dodik.

Related Topics:

Politika

DODIK OBJASNIO KAKO PRELAZI GRANICU: “Sjednem u auto i prođem, nikada me niko ne zaustavlja” (VIDEO)

Predsjednik Srpske Milorad Dodik se juče vratio u Bosnu i Hercegovinu nakon posjete Moskvi, a sinoć je otkrio kako prelazi granicu.

Na pitanje kako prelazi granicu BiH uprkos potjernici, odgovorio je da putuje automobilom i da ga niko nije zaustavljao.

– Sjednem u automobil i prođem preko graničnog prelaza kao i ranije. Ni ranije me niko nije zaustavljao, stalno sam prolazio. Kakva je to država u kojoj se ne vjeruje jednoj od policijskih agencija – rekao je dodavši da uskoro ponovno planira putovanje izvan granica Bosne i Hercegovine.

– Ključni problem svega ovoga je njihovo idiotsko nastojanje da spriječe moja putovanja, jer ako ostaneš ovdje zalijepljen, zamrznut i niko ti ne dolazi, nigdje ne ideš, onda su podobro uspjeli. Rekli bi kako smo mi izolovani, kako sam nama niko ne razgovara, a bio sam sa premijerom Mađarske Viktor Orban, premijerom Izraela Benjaminom Netanijahuom, predsjednikom Ruske Federacije Vladimirom Putinom.

Bio sam u Beču, ovdje su dolazi predstavnici Le Penove partije – dodao je Dodik.

Podsjećamo, granična policija BiH provodi istragu o tome kako je Dodik prešao granicu s obzirom na to da postoje izvještaji da je izaslanstvo pod rotacijama prešlo granični prijelaz Rača, bez obveznog zaustavljanja.

Ranije je državnu granicu prelazio i i predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nenad Stevandić odlazeći u Srbiju na dan velikih studentskih blokada 15. marta. U BiH se vratio nakon nekoliko dana, a javnosti je ostalo nepoznato na koji način se vratio u državu.

Njih dvojica su, zajedno s predsjednikom vlade RS-a Radovanom Viškovićem, osumnjičeni u predmetu Tužilaštva BiH koji se odnosi na krivično djelo napada na ustavni poredak.

Nastavi čitati

Politika

ČAK 110 MILIONA ZA POŠTENIJE IZBORE: CIK BiH “naduvao” cijenu za uvođenje novih tehnologija?

Centralna izborna komisija BiH predložila je okvirni proračun za nabavku novih tehnologija za održavanje opštih izbora 2026. godine u visini od čak 110 miliona maraka, iako je, prema studiji iz 2017. godine, u čijoj izradi su učestvovali i predstavnici CIK-a, procjena vrijednosti nabavki skenera za održavanje izbora putem novih tehnologija iznosila do 25 miliona maraka.

Istina, u okvirnom proračunu navedene su i dodatne stavke koje se odnose na biometrijsku identifikaciju glasača, ali je cijena pet puta veća od one koja je navedena u prvobitnoj studiji.

Ako se uporedi cijena s nekim drugim zemljama koje su uvele nove tehnologije, čini se da bi cijena koju bi mogli platiti građani BiH mogla biti značajno veća. Međutim, važno je takođe napomenuti da je CIK BiH napravio samo okvirni proračun, pa se može očekivati da konačna suma bude niža.

Primjera radi, prema podacima “Miru Systems Co. Ltd”, koja se bavi proizvodnjom i održavanjem uređaja za skeniranje glasačkih listića, uvođenje skenera na izborima na Filipinima ove godine koštaće oko 314 miliona dolara. U ovu cijenu su, kako je navedeno u ugovoru, uključene nabavke 110.000 skenera za skeniranje glasačkih listića, kompletan sistem za skladištenje i obradu glasačkih listića, softveri, obuka, printanje glasačkih listića i druge potrebe vezane za ove uređaje. S obzirom na to da Filipini imaju oko 115 miliona stanovnika, dolazi se do ukupne cijene od oko 2,7 dolara po stanovniku. Na Filipinima nisu korišteni sistemi za biometrijsku identifikaciju glasača. Prema podacima Filipinske novinske agencije, ukupna cijena izbora na Filipinima iznosi 630 miliona dolara, odnosno 5,5 dolara po stanovniku.

U Nigeriji na izborima 2023. godine nisu koristili skenere za glasačke listiće, već se glasalo klasičnom metodom: papirom i olovkom. U toj zemlji su, međutim, uvedeni biometrijski skeneri. Izbori su, prema podacima publikacije “Premium Times Nigeria”, koštali oko 3,2 dolara po stanovniku, odnosno 772 miliona dolara, a u sklopu sistema za biometrijsko identifikovanje glasača uključen je i sistem za digitalni prenos podataka sa glasačkih mjesta u centralnu bazu. Prema podacima nigerijske izborne komisije, jedan uređaj za identifikaciju glasača koštao je 1.100 dolara, a u zemlji je implementirano oko 200.000 uređaja, odnosno ukupno su koštali dolar po stanovniku.

Ako bi se ista cijena prenijela na BiH, glasanje putem skeniranja glasačkih listića koštalo bi ukupno oko 18 miliona dolara, ili oko 35 miliona maraka. Ako bi se još primijenio i nigerijski model biometrijskog skeniranja glasačkih listića i digitalni prenos podataka ručno prebrojanih listića u centralne baze, nabavka biometrijskih skenera koštala bi BiH oko šest miliona maraka.

Prema podacima Centralne izborne komisije BiH, uređaj za biometrijsku identifikaciju bi koštao oko 3.300 maraka. “Potrošni materijal” za ove uređaje procijenjen je na 100 maraka po glasačkom mjestu, a softverske licence po glasačkom mjestu procijenjene su na 300 maraka. “Sistem za upravljanje identitetom” procijenjen je na 200 maraka po glasačkom mjestu.

Jedan skener za skeniranje glasačkih listića u BiH koštao bi 4.700 maraka, a ostale stavke navedene su kao posebni dodatni troškovi. Na Filipinima je jedan skener koštao 2.900 dolara ili oko 5.800 maraka, ali u ovu cijenu je, kao što smo rekli, uključen i sav ostali materijal, uključujući i štampanje glasačkih listića koji se koriste uz skenere i obuke, dok je CIK BiH, uz cijenu skenera, naveo dodatne stavke za ostale potrepštine, mimo osnovne cijene skenera.

Protekli opšti izbori u BiH koštali su nešto manje od 15 miliona maraka, a kada se uzmu okvirni troškovi koje CIK BiH planira ako se 2026. uvedu nove tehnologije samo za osoblje usluge dobavljača, obuku i edukaciju birača za dodatne tehnologije predviđeno je gotovo 50 miliona maraka. Predviđena je i izgradnja skladišta za opremu u visini od dva miliona maraka, kao i sredstva za rad Agencije za identifikacijske dokumente, evidenciju i razmjenu podataka u visini od 2,5 miliona maraka.

Pitanje na koje u ovom trenutku niko ne želi da odgovori jeste da li je ukupna cijena od čak 110 miliona maraka navedena samo zato da se javnost obeshrabri od uvođenja novih tehnologija i da politički predstavnici opravdaju da se od toga odustane, ili je to samo početna procjena koja će se značajno korigovati naniže kad krenu pregovori u vezi s zaključivanjem ugovora.

Nastavi čitati

Politika

NIJE SE DUGO ČEKALO: Dodik odgovorio na poruku generalnog sekretara NATO-a

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik reagovao je na izjavu generalnog sekretara NATO-a Marka Rutea, ukazujući na neophodnost domaćeg dijaloga i političkog dogovora unutar Bosne i Hercegovine.

“Uvažavam poruku gospodina Rutea da Predsjedništvo BiH treba da preuzme odgovornost za zemlju. Smatram to važnim pozivom da se svi procesi vrate u okvire domaćeg dijaloga i političkog dogovora”, napisao je Dodik na društvenim mrežama.

Međutim, Dodik je istakao da je “nemoguće prihvatiti presudu koja nije plod zakonodavnog procesa izabranih narodnih predstavnika, već politička odluka jednog neizabranog stranca usred Evrope”.

“Teško je govoriti o nezavisnom pravosuđu kada je sud u kojem se vodi postupak protiv mene prepun sudija i tužilaca protiv kojih se vode postupci za korupciju i saradnju s kriminalnim grupama. Više je optužbi na račun tog suda i tužilaštva, nego što je taj sud procesuirao stvarni kriminal”, naglasio je Dodik.

On je ocijenio da je “kriza u BiH nastala zato što se pravosuđe koristi kao politički alat”. Dodik smatra da “se volja naroda pokušava zamijeniti voljom pojedinaca”.

Na kraju, predsjednik Republike Srpske zaključio je da “BiH može naprijed samo dogovorom. A dogovor ne nastaje pod pritiskom, već u međusobnom uvažavanju”.

Nastavi čitati

Aktuelno