Za smјеštај instituciја BiH u Istоčnоm Sаrајеvu i Bаnjaluci trebalo bi da budu potrošena 2,5 miliona KM.

Oba objekta trebala su da budu kupljena u 2025, ali od toga, po svemu sudeći, neće biti ništa, tako da je sada plan da ova investicija bude realizovana u 2026.

Naime, u prijedlogu odluke o izmjenama ranije odluke navedeno je da će dinamika potrošnje sredstava biti realizovana kupovinom objekata u Istočnom Sarajevu i Banjaluci u narednoj godini.

Dobili zaduženja

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Služba za zajedničke poslove institucija BiH i Ministarstvo finansija i trezora BiH.

“Savjet ministara BiH je na 45. vanrednoj sjednici održanoj 15. novembra 2024. godine donio Odluku o odobravanju višegodišnjeg projekta, u kojoj se odobrava višegodišnji projekat nаbаvkе, odnosno kupоvinе оbјеkatа zа smјеštај instituciја u Istоčnоm Sаrајеvu i Bаnjaluci ukupnе vriјеdnоsti 2.500.000 KМ”, navedeno je u obrazloženju.

Istaknuto je da će projekat biti finansiran iz budžetskih sredstava u iznosu od 2,5 miliona KM: u 2024. godini je obezbijeđen 2,1 milion KM za Istočno Sarajevo i u 2025. godini je trebalo biti obezbijeđeno 400.000 KM za Banjaluku.

“Služba za zajedničke poslove institucija BiH je preduzela sve aktivnosti kako bi se blagovremeno realizovala kupovina, odnosno nabavka objekata”, navedeno je u obrazloženju.

Prijedlog dva člana

Naime, kako se dodaje, Služba je uputila Generalnom sekretarijatu Savjeta ministara BiH akt od 29. maja 2025. godine u kojim je traženo dostavljanje prijedloga dva člana Komisije za sprovođenje postupka kupovine, odnosno nabavke objekta za smještaj institucija BiH u Istočnom Sarajevu.

“Generalni sekretarijat je Službi dostavio prijedlog aktom od 10. jula 2025. godine. U skladu s tim, Služba je pokrenula sve aktivnosti na realizaciji predmetnog projekta”, navedeno je u obrazloženju.

Međutim, kada je riječ o zgradi u Banjaluci, neće ići sve kako je zamišljeno, jer budžet institucija i međunarodnih obaveza BiH za 2025. godinu još uvijek nije usvojen.

Budžet na čekanju

“Uzimajući u obzir to da se bliži kraj godine, a budžet za 2025. godinu još uvijek nije usvojen, Služba nije u mogućnosti da počne sa aktivnostima na realizaciji postupka kupovine/nabavke objekta u Banjaluci jer su sredstva trebala biti obezbijeđena iz budžeta za 2025. godinu”, istaknuto je u obrazloženju odluke.

“Nezavisne novine”, uprkos pokušaju, nisu uspjele saznati koje institucije će biti smještene u ovim objektima. Zanimljiva je, takođe, nabavka objekta u Banjaluci, jer se za 400.000 KM, po sadašnjim cijenama, može kupiti tek nekoliko manjih kancelarija.

Nezavisne novine

Ministar unutrašnjih poslova Republike Srpske Željko Budimir poništio je tender za nabavku radarskih uređaja vrijedan 35 miliona maraka.

Ovu informaciju objavio je portal Kapital. MUP je danas objavio da je poništen postupak nabavke stacionarnih radarskih uređaja i prateće opreme, navodeći da je odluka donesena iz “dokazivih razloga koji su izvan kontrole ugovornog organa i koji se nisu mogli predvidjeti u vrijeme pokretanja postupka javne nabavke”.

– Naknadnim uvidom u predmetnu tendersku dokumentaciju, utvrđeno je da je potrebno izvršiti dodatnu analizu tehničkih karakteristika i tenderske dokumentacije, zbog velikog broja pitanja od potencijalnih dobavljača, kako bi predmet nabavke bio preciznije definisan. Na osnovu navedenog, MUP Republike Srpske, kao ugovorni organ, je utvrdio da je za raspisivanje ove nabavke potrebno izvršiti dodatne analize koje se odnose ne samo na karakteristike radara, nego i za njihovo funkcionisanje u postojećem sistemu – navodi se u obrazloženju odluke o poništenju ove javne nabavke.

Pojedini mediji i političari optuživali su prethodnih sedmica Vladu Srpske da je poništeni tender pogodovao jednoj firmi.

Podsjećamo, predsjednik Pokreta Sigurna Srpska Draško Stanivuković pokrenuo je ovu priču i kritikovao nabavku radara, upozoravajući na visoke troškove i nedostatak odgovornosti vlasti prema građanima.

-Ljudi imaju pravo da znaju kako je moguće da se u cijenu jednog radara sakriju dvije kuće ili dva stana za život porodice. Imaju pravo da znaju zašto se ignorišu osnovne sumnje i zašto se javni novac tretira kao privatna vreća – rekao je Stanivuković.

Hitna sjednica Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, na kojoj će se naći samo jedna tačka dnevnog reda, i to budžet institucija BiH za ovu godinu, biće održana danas (17.novembra) i veliko je pitanje da li će on biti usvojen.

Prethodno, budžet je usvojio Savjet ministara BiH, a nakon toga i Predsjedništvo BiH koje ga je formalno-pravno i uputilo u parlamentarnu proceduru. Problem je u tome što u budžetu za ovu godinu nisu obezbijeđena sredstva za finansiranje sedam institucija kulture i oko 20 miliona KM za vraćanje duga BHRT-a.

Na tim budžetskim stavkama ranije su insistirali bošnjački političari, međutim Srbi su bili isključivo protiv toga, posebno protiv finansiranja sedam institucija kulture koje u svom nazivu imaju – Bosna i Hercegovina.

U prethodnom budžetu koji je usvojilo Predsjedništvo BiH preglasavajući Željku Cvijanović bila su planirana sredstva za tih sedam institucija kulture, ali i za BHRT, međutim taj budžet koji su izglasali Željko Komšić i Denis Bećirović, članovi Predsjedništva BiH, bio je nesprovodiv i nikad nije dobio podršku poslanika.

I kada je riječ o današnjoj hitnoj sjednici pitanje je da li će budžet dobiti podršku bošnjačkih političara, a u prethodnih nekoliko dana na njih su apelovali iz institucija kulture, ali i BHRT-a, da se ovako predložen budžet ne usvaja.

Kada je riječ o institucijama kulture, radi se o Zemaljskom muzeju BiH, Istorijskom muzeju BiH, Nacionalnoj i univerzitetskoj biblioteci BiH, Muzeju književnosti i pozorišne umjetnosti BiH, Biblioteci za slijepa i slabovida lica BiH, Kinoteci BiH i Umjetničkoj galeriji BiH.

Zanimljivo je i da je u novembru prošle godine Kristijan Šmit donio “nalog kojim se podržava funkcionisanje Nacionalne i univerzitetske biblioteke BiH i drugih ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu”.

U nalogu se navodi i da su u roku od 60 dana od stupanja na snagu naloga nadležni organi BiH, a naročito Savjet ministara BiH, dužni podnijeti prijedloge zakona Parlamentarnoj skupštini BiH, kojim će se, između ostalog, urediti upravljanje i finansiranje ustanova kulture od značaja za Bosnu i Hercegovinu.

Ipak, kako stvari sada stoje, Šmitov nalog još nije sproveden, a to je i jedan od glavnih argumenata pojedinih bošnjačkih političara za neusvajanje budžeta institucija BiH.

S druge strane, srpski političari i poslanici u Parlamentarnoj skupštini BiH smatraju da te institucije kulture nisu institucije Bosne i Hercegovine, već Federacije Bosne i Hercegovine, te da upravo Federacija BiH treba da brine o njima i pronađe model da ih finansira.

Kada je riječ o samom budžetu koji će se danas naći pred poslanicima, ukupni prihodi, primici i finansiranje institucija BiH u okviru budžeta za 2025. godinu iznose 1.570.500.000 KM, što je povećanje za 215.100.000 ili 16 odsto u odnosu na budžet institucija BiH za 2024. godinu.

Ukupni rashodi institucija BiH i servisiranje spoljnog duga iznose 2.797.273.016 KM, od čega rashodi institucija BiH iznose 1.570.500.000 KM, dok servisiranje spoljnog duga BiH iznosi 1.226.773.016 KM i manje je za 203.960.037 KM ili 14 odsto u odnosu na godinu ranije.

Unutar budžetske rezerve, koja iznosi 46.740.000 KM, osigurano je oko 35.500.000 KM na ime novčane pomoći zaposlenima u institucijama BiH u iznosu od 1.000 KM, zbog činjenice da budžet nije usvojen blagovremeno te da su plate zaposlenima isplaćivane po osnovici 600 KM iz 2024. godine, umjesto osnovice za 2025. godinu od 631,50 KM. Savjet ministara BiH donijeće posebnu odluku o isplati novčane pomoći nakon usvajanja budžeta za 2025. godinu.

Novčanu pomoć neće ostvariti poslanici i delegati u Parlamentarnoj skupštini BiH, članovi Predsjedništva BiH, kao ni predsjedavajuća, ministri i zamjenici ministara u Savjetu ministara BiH, navedeno je ranije iz Savjeta ministara BiH.