Connect with us

Politika

DODIKU SU ZA PORAZ U BANJALUCI KRIVI SVI, samo on nije!

Jedino pitanje koje se unutar SNSD uopšte i ne razmatra, jeste da je možda lider te stranke postao dovoljno neomiljen u gradu na Vrbasu, između ostalog i zbog brojnih prijetnji koje je prije četiri godine uputio stanovnicima najvećeg grada u Srpskoj.
Prema tvrdnjama iz SNSD-a, u pomenutoj partiji pomno analiziraju razloge zbog kojih su drugi put zaredom izgubili trku za gradonačelnika Banjaluke. Nakon Igora Radojičića i SPS-a 2020. godine, ovoga puta su “na meti” drugi koalicioni partneri ali i Vlado Đajić. Jedino pitanje koje se u najvećoj partiji u Srpskoj ne postavlja jeste da li Banjalučani ne podržavaju u dovoljnoj mjeri kandidate SNSD-a zbog samog lidera te stranke Milorada Dodika.
SNSD je još od prvih izbora, 2000. godine, na kojima su Banjalučani direktno birali gradonačelnika, “zauzeo” pomenutu funkciju i držao je pune dvije decenije. Tri mandata Dragoljub Davidović suvereno je osvajao, ali je 2012. godine procijenjeno da se njegova popularnost među stanovnicima najvećeg grada u Srpskoj značajno istopila pa je odustao od borbe za četvrti mandat.

Toj odluci su najviše doprinijeli višemjesečni protesti izazvani uništavanjem parka zarad izgradnje stambenog kompleksa koji je finansirao Dodikov kum, Mile Radišić, sa firmom koja je brojala tek dvoje zaposlenih.

Umjesto Davidovića, SNSD nominuje Slobodana Gavranovića, koji je kratko, krajem prošlog vijeka, već obavljao funkciju prvog čovjeka Banjaluke. Gavranović osvaja mandat ali svima postaje jasno da je Banjaluka suštinski glasala protiv SNSD-a, te da im je pobjeda poklonjena od strane opozicije, koja je na izbore izašla sa dva kandidata, Draganom Čavićem i Nenadom Stevandićem. Od 93.000 ljudi koji su glasali, njih gotovo 60.000 nije podržalo Gavranovića.
Da SNSD nema podršku u Banjaluci, pokazivali su i opšti izbori. Vukota Govedarica je kao kandidat opozicije za predsjednika RS 2018. godine, u gradu na Vrbasu osvojio preko 8.500 glasova više od SNSD-ove Željke Cvijanović, a Dodik tek 804 više od PDP-ovog Mladena Ivanića. Četiri godine kasnije, kandidatkinja opozicije, Jelena Trivić (PDP), „oduvala“ je Dodika u Banjaluci, sa preko 11.000 glasova razlike.

Ono što je postalo jasno još 2012, osam godina kasnije ozvaničeno je pobjedom Draška Stanivukovića (PDP), koji je sa preko 8.600 glasova razlike pobijedio u trci za prvog čovjeka grada, iako je sa druge strane bio jedan od najkvalitetnijih SNSD-ovih kadrova, i tada još uvijek aktuelni gradonačelnik, Igor Radojičić. Ove godine razlika je bila još drastičnija. Stanivuković je osvojio čak 13.000 glasova više od SNSD-ovog Nikole Šobota. Razlika bi bila još veća da opozicija nije nominovala još jednog kandidata, Jelenu Trivić, koja je osvojila preko 13.500 glasova.

Prije četiri godine najveći ceh su platili Radojičić, koji je smijenjen sa čela Gradskog odbora SNSD Banjaluka te izolovan iz samog stranačkog vrha ali i SPS, koalicioni partner koji je optužen za izdaju i ekspresno izbačen iz vladajuće koalicije na republičkom nivou.

Ove godine, potpuno suprotno, javno su optuženi drugi koalicioni partneri, svi osim SPS-a koji se u Dodikovo okrilje vratio 2022. godine. Najveći “pik” stavljen je na Ujedinjenu Srpsku Nenada Stevandića i DEMOS Nedeljka Čubrilovića, a u milosti nisu ni SP Petra Đokića i NPS Darka Banjca. Pored javnih napada na partnere, u SNSD mimo očiju javnosti optužuju prvog čovjeka najvećeg odbora u Srpskoj Vladu Đajića i njegov način na koji je vodio pomenuti odbor.

Kao što je već spomenuto, jedino pitanje koje se uopšte i ne razmatra, jeste da je možda lider te stranke Milorad Dodik postao dovoljno neomiljen u gradu na Vrbasu, između ostalog i zbog brojnih prijetnji koje je prije četiri godine uputio stanovnicima najvećeg grada u Srpskoj, a da kandidati SNSD-a “plaćaju ceh”, te da su Radojičić i Šobot samo kolateral svog stranačkog šefa.

Na to je skrenuo pažnju i politikolog Velizar Antić.

Prema tvrdnjama iz SNSD-a, u pomenutoj partiji pomno analiziraju razloge zbog kojih su drugi put zaredom izgubili trku za gradonačelnika Banjaluke. Nakon Igora Radojičića i SPS-a 2020. godine, ovoga puta su “na meti” drugi koalicioni partneri ali i Vlado Đajić. Jedino pitanje koje se u najvećoj partiji u Srpskoj ne postavlja jeste da li Banjalučani ne podržavaju u dovoljnoj mjeri kandidate SNSD-a zbog samog lidera te stranke Milorada Dodika.

SNSD je još od prvih izbora, 2000. godine, na kojima su Banjalučani direktno birali gradonačelnika, “zauzeo” pomenutu funkciju i držao je pune dvije decenije. Tri mandata Dragoljub Davidović suvereno je osvajao, ali je 2012. godine procijenjeno da se njegova popularnost među stanovnicima najvećeg grada u Srpskoj značajno istopila pa je odustao od borbe za četvrti mandat.

Toj odluci su najviše doprinijeli višemjesečni protesti izazvani uništavanjem parka zarad izgradnje stambenog kompleksa koji je finansirao Dodikov kum, Mile Radišić, sa firmom koja je brojala tek dvoje zaposlenih.

Umjesto Davidovića, SNSD nominuje Slobodana Gavranovića, koji je kratko, krajem prošlog vijeka, već obavljao funkciju prvog čovjeka Banjaluke. Gavranović osvaja mandat ali svima postaje jasno da je Banjaluka suštinski glasala protiv SNSD-a, te da im je pobjeda poklonjena od strane opozicije, koja je na izbore izašla sa dva kandidata, Draganom Čavićem i Nenadom Stevandićem. Od 93.000 ljudi koji su glasali, njih gotovo 60.000 nije podržalo Gavranovića.

– tekst se nastavlja ispod oglasa-

Da SNSD nema podršku u Banjaluci, pokazivali su i opšti izbori. Vukota Govedarica je kao kandidat opozicije za predsjednika RS 2018. godine, u gradu na Vrbasu osvojio preko 8.500 glasova više od SNSD-ove Željke Cvijanović, a Dodik tek 804 više od PDP-ovog Mladena Ivanića. Četiri godine kasnije, kandidatkinja opozicije, Jelena Trivić (PDP), „oduvala“ je Dodika u Banjaluci, sa preko 11.000 glasova razlike.

Ono što je postalo jasno još 2012, osam godina kasnije ozvaničeno je pobjedom Draška Stanivukovića (PDP), koji je sa preko 8.600 glasova razlike pobijedio u trci za prvog čovjeka grada, iako je sa druge strane bio jedan od najkvalitetnijih SNSD-ovih kadrova, i tada još uvijek aktuelni gradonačelnik, Igor Radojičić. Ove godine razlika je bila još drastičnija. Stanivuković je osvojio čak 13.000 glasova više od SNSD-ovog Nikole Šobota. Razlika bi bila još veća da opozicija nije nominovala još jednog kandidata, Jelenu Trivić, koja je osvojila preko 13.500 glasova.

FOTO: GERILA
Prije četiri godine najveći ceh su platili Radojičić, koji je smijenjen sa čela Gradskog odbora SNSD Banjaluka te izolovan iz samog stranačkog vrha ali i SPS, koalicioni partner koji je optužen za izdaju i ekspresno izbačen iz vladajuće koalicije na republičkom nivou.

Ove godine, potpuno suprotno, javno su optuženi drugi koalicioni partneri, svi osim SPS-a koji se u Dodikovo okrilje vratio 2022. godine. Najveći “pik” stavljen je na Ujedinjenu Srpsku Nenada Stevandića i DEMOS Nedeljka Čubrilovića, a u milosti nisu ni SP Petra Đokića i NPS Darka Banjca. Pored javnih napada na partnere, u SNSD mimo očiju javnosti optužuju prvog čovjeka najvećeg odbora u Srpskoj Vladu Đajića i njegov način na koji je vodio pomenuti odbor.

Kao što je već spomenuto, jedino pitanje koje se uopšte i ne razmatra, jeste da je možda lider te stranke Milorad Dodik postao dovoljno neomiljen u gradu na Vrbasu, između ostalog i zbog brojnih prijetnji koje je prije četiri godine uputio stanovnicima najvećeg grada u Srpskoj, a da kandidati SNSD-a “plaćaju ceh”, te da su Radojičić i Šobot samo kolateral svog stranačkog šefa.

Na to je skrenuo pažnju i politikolog Velizar Antić.

“Lošiji izborni rezultat SNSD-a u Banjaluci se ponavlja u nekoliko izbornih ciklusa i to stvara nervozu u njihovim redovima. Potrebno je naći krivca za neuspjeh na terenu, a da to ne bude Milorad Dodik. Prošli put je krivac bio Igor Radojičić, ovog puta su koalicioni partneri. Dakle, svi mogu i moraju da budu krivi, samo da se ne dira u Milorada Dodika. To je trenutna politika SNSD-a u Banjaluci”, rekao je Antić.

Sa njegovim mišljenjem se slaže i politička analitičarka Tanja Topić, koja za Gerilu kaže kako je “nepristojno a politički ravno samoubistvu reći caru da je go”.

“Može lako neko izgubiti političku glavu, i zato je lakše misliti vladarevom. Tad ste bezbrižni, samo je pomjerate dole. Generalno vladajućima ovdje nedostaje kritička samorefleksija pa se krivci traže na sve strane, samo ne na pravoj adresi”, kaže naša sagovornica.

Ona dodaje kako se u nekoliko izbornih ciklusa potvrđuje da Banjalučani Miloradu Dodiku daju “ne”, i da će se to teško promijeniti u dogledno vrijeme.

FOTO: GERILA
“U stranci koja njeguje kult lidera neoprostivo je njemu pripisati grijeh za izborne poraze i podbačaje, jer taj kult podrazumijeva da je lider nepogrešiv. Sama činjenica da svi bespogovorno prihvataju da njemu vraćaju mandate dovoljna je ilustracija stanja svijesti i duha u toj partiji. Bezbroj puta smo svjedočili da partijski poslušnici brane neodbranjivo i pri tome im je nebitno koliko kompromituju sopstveni ugled”, zaključila je Topićeva.

Politikolog Nebojša Tojagić kaže za naš portal da za izborne poraze SNSD-a u Banjaluci ne treba samo tražiti u padu popularnosti njenog lidera, nego i u mnoštvu drugih faktora.

“Dodik i dalje vedri i oblači u SNSD-u i njegov rejting je, čak i u Banjaluci, još uvijek iznad rejtinga stranke. Mislim da je problem banjalučkog SNSD-a, uz velike razmirice podijeljenih interesnih grupa, i u tome što nemaju jasnu strategiju rada na nivou grada”, rekao je naš sagovornik.

Banjalučanima se, dodao je on, očito nije dopala taktika blokade rada Skupštine Grada i onemogućavanje realizacije projekata.

“Nisu im se dopale ni prijetnje šta će biti ukoliko ne bude Šobot izabran za gradonačelnika pa ni ona afera oko usporavanja saobraćaja. Taj srpski inat i prkos su samo popravili rezultat Draška Stanivukovića koji je, pokazali su rezultati, definitvno bio bolji kandidat od Šobota. Tako da ne bih rekao da je riječ samo o padu popularnosti Dodika, želji da se glasa protiv njega već bi u prvom redu trebalo gledati u Gradski odbor SNSD-a a tek donekle u koalicione partnere. Ovi izbori su pokazali da će Stanivuković, ukoliko uspije napraviti stranačku infrastrukturu širom Srpske, biti ravnopravan takmac sa kandidatima SNSD-a za inokosne funkcije za manje od dvije godine”, rekao je Tojagić.

Gerila.info

Related Topics:

Politika

STANIVUKOVIĆ “Podrška manastiru Lovnica je naša dužnost prema vjeri, narodu i tradiciji”

Predsjednik Partije demokratskog progresa (PDP) Draško Stanivuković posjetio je manastir Lovnica, jednu od najstarijih svetinja Srpske pravoslavne crkve na tlu Bosne i Hercegovine, gdje je sestrinstvu ovog duhovnog centra uručio značajnu donaciju u vidu mehanizacije.

Lovnica, zadužbina kralja Dragutina iz 13. vijeka, već više od sedam stoljeća stoji kao simbol duhovnosti i istorijskog kontinuiteta srpskog naroda. Stanivuković je ovom prilikom istakao značaj očuvanja naših svetinja i pomaganja onima koji su svoj život posvetili vjeri i služenju zajednici.

– Manastir Lovnica, zadužbina kralja Dragutina, više od sedam vijekova stoji kao svjedok vremena i duhovna vertikala našeg naroda! Imao sam čast da pružim nesebičnu podršku sestrinstvu ovog drevnog manastira, nabavkom mehanizacije, prije svega kupovinom viljuškara, kao i kroz sve druge potrebe za ovaj manastir, u znak zahvalnosti sestrinstvu koje svoj život posvećuje vjeri, radu i služenju zajednici, izjavio je Stanivuković.

On se zahvalio igumaniji, mati Jovani, kao i cijelom sestrinstvu na toplom gostoprimstvu, poželjevši im dug život i zdravlje, te da još dugo služe ovom prelijepom manastiru. Posebnu zahvalnost uputio je i mitropolitu zvorničko-tuzlanskom Fotiju koji ga je odlikovao arhijerejskom pohvalnicom za, kako je naveo, iskazanu ljubav, trud i podršku prema potrebama svetogeorgijevske obitelji manastira Lovnica.

Ova posjeta i pomoć, kako je naglasio Stanivuković, nije samo čin lične podrške, već poruka svima da naše svetinje moramo čuvati i pomagati – jer u njima se čuva duh našeg naroda.

Nastavi čitati

Politika

POZIV KOLEGAMA IZ OPOZICIJE: Narodna skupština je derogirana, treba da bojkotujemo njen rad!

Predstava za široke narodne mase je završena!

Ovo je na na društvenim mrežama objavila poslanica SDS Mirjana Orašanin, komentarišući jučerašnje dobrovoljno pojavljivanje Milorada Dodika u Tužilaštvu i Sudu BiH, koje je proglašavao neustavnim i nelegitimnim.

Dalje je dodala da će već od sutra (Dodik) krenututi sa novom avanturom i obismešljavanjem rada institucija Republike Srpske.

“Pozivam kolege narodne poslanike iz opozicionih partija da razmisle o bojkotu rada u Skupštini. Da sačuvamo naše dostojanstvo I integritet, ako već ne možemo pomoći da se sačuva dostojanstvo Narodne Skupštine!”, napisala je poslanica SDS i naglasila da je Narodna skupština potpuno derogirana.

“Koliko košta država? Neko daje život za slobodu i državu, a neko daje državu za svoju slobodu. Narodnu skupštinu Republike Srpske potpunio ste derogirali!

Predlagali ste sami zakone o zabrani djelovanja Suda i Tužilaštva BiH, SIPA na teritoriji Republike Srpske, …, usvajali ih, neistomišljenike nazivali izdajnicima, a potom i sami postali neistomišljenici (čitaj: izdajnici)”, stoji u objavi poslanice SDS Mirjane Orašanin.

Nastavi čitati

Politika

POGAŽENA NS, BEZVRIJEDNI ZAKONI, PONIŽEN NAROD: Kako je Dodik dogovorio i realizovao pokajnički let pred kadije Suda BiH?

Predsjednik Republike Srpske Milorad Dodik sinoć je tajno, bez stranačke publike, odletio helikopterom do Sarajeva, u Sud BiH na noge sarajevskim kadijama da da izjavu kao osumnjičen da ruši ustavni poredak BiH. Ništa tu ne bi bilo čudno da Dodik nije natjerao poslanike da u Skupštini Srpske razvlaste institucije kojima je sinoć sam zakucao na vrata. Ne bi ništa bilo čudno da isti taj Dodik zbog toga nije doveo srpski narod, Republiku Srpsku i BiH u najveću postdejtonsku krizu i na ivicu sukoba. Sve to vrijeme sve koji su rekli da je na sceni njegova nova igra, nazivao je neznalicama, uvjeravao u presudne momente za Srpsku i targetirao kao izdajnike. Ko je šta i koga izdao?

“Ako je iko sinonim za borbu protiv ovakvog pravosuđa onda smo to SNSD i ja”, rekao je Dodik krajem februara.

Na mitingu u Banjaluci dan kasnije istakao je da Sud BiH radi po principu kadija te tuži, kadija ti sudi, te rekao da neće da im ide na noge niti da ih moli za bilo šta.

Sredinom marta Dodik je rekao da će da formira Sud i Tužilaštvo Republike Srpske, a da se tim insitucijama u BiH neće odazvati niko od njih, misleći na sebe, Stevandića i Viškovića.

Prijetio je sudijama i tužiocima ukoliko ne budu poštovali donesene zakone u Srpskoj.

“Zamislite paravnike koji ne poštuju zakone svoje zemlje ili oni možda BiH doživljavaju svojom”, rekao je on 19. marta ove godine.

A zamislite predsjednika koji ne poštuje ni te zakone, ali ni sve ovo prethodno izgovoreno. Dodik je nakon svih političkih vatri koji je zapalio u BiH u ovoj godini, odlučio da je ipak bolje da pokajnički, ponizno sleti na noge sarajevskim kadijama, da izjavu i izdejstvuje ukidanje pritvora i vrati stvar na fabrička podešavanja.

Njega je, nezvanično saznaje BN, direktor Obavještajno-bezbjednosne agencije BiH Almir Džuvo juče lično odvezao iz Istočnog Sarajeva u Sud i Tužilaštvo BiH u Sarajevo. Džuvo je bio “Dodikova garancija” da će dati iskaz i da će mu biti ukinuta centralna potjernica i izrečene mjere pritvora, što se i dogodilo sinoć u Sudu BiH.

U protekloj sedmici mediji su brujali o dogovoru koji je sinoć finalizovan. Pravosudna pijaca otvorila je tezgu 21. maja u jednom banjalučkom restoranu i tada je počeo pregovor o spašavanju Dodika, pisao je Raport. Prema njihovim informacijama u dogovoru o predaji su direktno učestvovali visoki policijski funkcioneri, te pojedinci iz Suda i Tužilaštva BiH.

U ponedjeljak je ukinut tužilački tim koji je istraživao Milorada Dodika, Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Predmet je dodijeljen samo tužiteljki Vedrani Mijović, kćerki bivšeg kadra SNSD-a Slavka Jovičića Slavuja.

Mora se naglasiti da su i Sud, i Tužilaštvo BiH sakrili od javnosti trgovinu s Dodikom i onda čak i javno ročište u Sudu BiH iako je zakon jasan – ročište mora biti javno.

Pritvor je ukinut, potraga je okončana, kao je da je nekad, pa i postojala. Iz opozicije poručuju – najveća izdaja pokajnika Dodika.

“Ovim je Milorad Dodik instituciju Suda i Tužilaštva BiH za vijek vijekova pretvorio u ustavnu kategoriju. Sve ono što se desilo otvara pitanje za pravosudne institucije da li one nezavisne i je li moguće praviti dogovore kada su u pitanju presude”, rekao je Marinko Božović član Glavnog odbora SDS-a.

Predsjednik PDP-a kaže da je Dodik držao narod Srpske godinu dana u zatvoru, a potom ponizno otišao u Sud BiH.

“Šta se dešava nakon godinu dana. On je našim helikopterom preletio poniženu Republiku Srpsku koju je on ponizio, ušunjao se u Tužilaštvo BiH i dao izjavu. Čovječe Božiji, da li je tebi išta sveto. Poniženi su narodni poslanici, građani, Narodna skupština. Danas možemo da kažemo da tom čovjeku ništa nije sveto”, rekao je Stanivuković.

Ovo nije samo lični poraz Milorada Dodika nego i kolektivni poraz Republike Srpske, jasan je pravni stručnjak, doktor Milan Blagojević.

“Da su Milorad Dodik i njegove sluge likovi bez časti, dodvoraši, prevrtljivci koji vuku za nos cijeli ovdašnji srpski narod i Republiku Srpsku, da su za šaku lične koristi i opstanka na vlasti spremni da pogaze sve, uvjerili smo se nedavno, kada je, po Dodikovoj komandi, a nakon dvije godine uvreda na račun američke ambasade u BiH, šaka Dodikovih jadnika ipak otišla u tu ambasadu u Sarajevu i poklonila se povodom obilježavanja američkog Dana nezavisnosti.

Isto tako, otići nakon svega u Tužilaštvo i Sud BiH je dokaz Dodikove prevrtljivosti i spremnosti da zbog sebe na kocku stavi i narod i Republiku Srpsku, ali je i pokazatelj njegovog ličnog i našeg kolektivnog debakla.”

Blagojević navodi da sve u konačnom dokazuje i teške zloupotrebe u Tužilaštvu BiH i Sudu BiH čije počinioce bi, kako je istakao, trebalo hitno procesuirati.

Po istom pravilu očekuje se pojavljivanje ostalih bjegunaca iz vrha Srpske koji su sa Dodikom zamutili ovu vodu – Nenada Stevandića i Radovana Viškovića. Pošto se nisu odazvali pozivu Tužilaštva u dva navrata, kao i Dodik, za njima je raspisana centralna potjernica i određen pritvor u trajanju od 30 dana.

Nastavi čitati

Aktuelno