Connect with us

Politika

DOK BROJ MIGRANATA RASTE: U BiH pripremaju mjere

Prema preliminarnim podacima evropske granične službe Frontex, broj neregularnih graničnih prelazaka na spoljnim granicama EU 2023. dostigao je ukupno oko 380.000 ljudi, a najviše je dolazaka zabilježeno preko mediteranske rute, objavila je ova agencija u srijedu.

Kako su naglasili, druga najaktivnija ruta je zapadnobalkanska, na kojoj je zabilježeno 26 odsto svih prelazaka.

Istog dana svoje podatke objavila je i agencija UN-a za migracije OIM, koja je zabilježila porast broja dolazaka u BiH u decembru od 135 odsto. Prema Frontexovim podacima, na zapadnobalkanskoj ruti je prošle godine detektovano 99.068 migranata, a OIM je zabilježio da je na toj ruti u decembru bilo 9.937 migranata, od čega 4.223 u BiH.

Oko 100.000 svih migranata je iz Sirije, a iza njih su Gvinejci i Avganistanci. Statistički podaci pokazuju da žene i djeca čine po 10 odsto od ukupnog broja svih neregularnih prelazaka prošle godine.

Iako je prošlog mjeseca na zapadnobalkanskoj ruti došlo do značajnog porasta broja prelazaka bh. granice, na cijeloj ruti je oko 11 odsto migranata manje nego prethodnog mjeseca.

OIM je objavio i grafikon trendova od prethodne dvije godine, koji pokazuje da je 2022. i 2023. najviše dolazaka bilo u septembru i oktobru, a najmanje u januaru i februaru.

Najviše dobrovoljnih povrataka bilo je iz BiH, odakle je 96 migranata pristalo da se vrati kući.

Među dobrovoljnim povratnicima u regionu najviše ih je iz Indije, a slijede Turska i Maroko.

Uprkos velikom broju ilegalnih migranata, BiH još nije potpisala sporazum s EU o razmještanju pripadnika Frontexa na bh. granicama, što je čini jedinom zemljom u regionu koja to još nije uradila.

U Savjetu ministara BiH kažu da su na prošloj sjednici 11. januara usvojili konkretne mjere s ciljem ublažavanja migrantske krize u BiH, koje je predložilo Ministarstvo bezbjednosti BiH.

“BiH se od kraja 2017. godine suočava s višestruko povećanim brojem nezakonitih ulazaka migranata na svoju teritoriju iz pravca Srbije i Crne Gore. Službi za poslove sa strancima prijavljeno je ukupno 142.455 nezakonitih migranata u periodu od 2018. do 20. novembra 2023. godine. Aktuelni Plan mjera i aktivnosti za efikasno upravljanje migrantskom krizom u BiH sadrži sedam prioriteta, 24 mjere i 127 aktivnosti. Od ukupno 127 planiranih aktivnosti sprovodi se 96 aktivnosti, među kojima su 63 aktivnosti sprovedene ili se u kontinuitetu sprovode kako je i planirano, 33 aktivnosti su djelimično sprovedene, dok 31 aktivnost nije sprovedena”, kažu oni.

Dodali su da će osim saradnje s Frontexom trebati jačati i koordinaciju unutar BiH, što je bio poseban problem proteklih godina jer je najviše prihvatnih centara bilo u bihaćkoj regiji, odakle se migranti pokušavaju prebaciti na teritoriju Hrvatske.

U Frontexu nam kažu da su spremni za implementaciju sporazuma s BiH, ali da pregovore vodi EU, te da se njima treba obratiti u vezi s dinamikom i statusom razgovora.

“Kada se pregovori približe završnoj fazi, Frontex će organizovati obilazak, planirati i konceptualizovati buduće zajedničke operativne aktivnosti i razgovarati ili dogovoriti elemente budućeg operativnog plana s vlastima BiH, prvenstveno Graničnom policijom BiH. To smo radili pripremajući implementaciju statusnih sporazuma sa drugim zemljama zapadnog Balkana – Albanijom 2019, Crnom Gorom 2020, Srbijom 2021 i Sjevernom Makedonijom 2023”, kažu oni.

Dodali su da su do sada uspjeli rasporediti posmatrače na sarajevskom aerodromu i graničnom prelazu Zupci.

“Stupanjem na snagu Sporazuma o statusu između EU i BiH, Frontexu će biti stvoren pravni osnov za raspoređivanje službenika koji će imati izvršna ovlaštenja”, objasnili su oni.

Politika

BORENOVIĆ “PDP neće imati kandidata na ovim izborima! PODRŽAĆEMO OPOZICIJU”

“Znani i neznani su me zvali. Svima sam rekao: ‘Pomozite da se ovo razriješi, da vidim ko su ti ljudi, ko su nalogodavci, šta im je motiv!'”, rekao je Borenović.

Branislav Borenović, zastupnik PDP-a u Predstavničkom domu PSBiH, poručio je da PDP neće imati kandidata na vanrednim izborima za predsjednika RS-a koje je raspisala Centralna izborna komisije BiH. Umjesto toga, podržat će kandidata iz opozicije.

Pričajući o nedavnom napadu koji je doživio, rekao je da je mislio da je riječ o nekim „gelipterima“ s ulice dok nije vidio snimak!

„Samo sam mislio: sad će me pretući opljačkati, ali oni su mene oborili. Samo sam se uspio rukom dočekati. To je bio šok! Taj sprej nevjerovatno onesposobljava. Trebalo mi je oko dvanaest-trinaest minuta da dođem sebi i pozovem policiju. Ja odustati neću. Apelujem na sve institucije koje mogu pomoći. Želim pokazati da je moguće uraditi nešto što bi spriječilo dalji pokušaj da se oko toga pravi nešto što nije tačno, nešto što stvara neku vrstu nesigurnosti. Nisam više ja toliko u pitanju koliko se stvara neka vrsta opće nesigurnosti – da vi u svojoj vlastitoj zemlji, vlastitom gradu, pred vlastitim domom možete biti napadnuti“, upozorio je Borenović.

Govoreći o posjeti Milorada Dodika Rusiji i zapaljivim porukama Sergeja Lavrova, iskazao je čuđenje što u 2025. godini još „slušamo zveckanja“.

„Mislim da u tim velikim globalnim kretanjima, u tim tektonskim političkim nadmudrivanjima, volio bih da nas nema! Naš prioritet treba biti EU! Mi civilizacijski tu pripadamo! Možemo pričati šta hoćemo, ali mi smo najbliži EU kada pogledamo zemlje zapadnog Balkana. Naši ljudi tamo rade, šalju nam novac, doznake. Imamo najveću ekonomsku razmjenu s EU. Naša privreda živi od EU! Pametan je ovo narod. Ljudi ne žele neizvjesnost – ne žele trošiti vrijeme. Godina je 2025. Trideset godina od rata i mi još uvijek slušamo neko zveckanje, ne daj Bože nečim, što ja mislim da se, naravno, nikad neće desiti – i to je najvažnije“, rekao je Borenović.
FACE TV

Nastavi čitati

Politika

STARA LJUBAV ZABORAVA NEMA: Selak sjeo u fotelju, a Đokić spašen istrage!

Prvi radni dan Gorana Selaka na funkciji ministra pravde Republike Srpske obilježila je odluka Republičkog javnog tužilaštva koja je podigla mnogo prašine – obustavljena je istraga protiv njegovog nekadašnjeg stranačkog šefa Petra Đokića.

Tužilaštvo je donijelo naredbu da se neće sprovoditi istraga protiv ministra energetike i rudarstva Đokića, i to po izvještaju koji je MUP Srpske još 25. januara 2019. godine dostavio u vezi sa predmetom „Rudnik i Termoelektrana Stanari“.

Radi se o prijavi tadašnjeg poslanika Adama Šukala, koja je Đokića teretila za krivično djelo zloupotrebe službenog položaja. Istraga je obuhvatala izmjene pravilnika o koncesionim naknadama i bankarskim garancijama u oblasti elektroenergetike, kojima su pojedini koncesionari oslobođeni plaćanja naknade za eksploataciju uglja, a zatim im je naknada za korišćenje prirodnih resursa smanjena sa 3,6 na svega 0,5 odsto.

Prema sumnjama iz izvještaja, takvim potezima je “EFT RiTE Stanari” stavljen u privilegovan položaj, dok je Republika Srpska godišnje gubila desetine miliona maraka.

Međutim, Republičko javno tužilaštvo je zaključilo da “ne postoji osnov sumnje” da je Đokić počinio krivično djelo, te je donijelo odluku o nesprovođenju istrage.

Ova odluka, tempirana baš na dan kada je Selak zvanično preuzeo dužnost ministra pravde, već izaziva komentare u političkim krugovima: slučaj “stara ljubav zaborava nema” dobio je svoj novi epilog.

Nastavi čitati

Politika

MINISTAR SELAK SE BACIO NA POSAO pa poništio konkurs o izboru pravobranioca Srpske, ALI NIJE NAVEO RAZLOG

– Ministar pravde Republike Srpske Goran Selak poništio je konkurs za izbor i imenovanje pravobranioca Republike Srpske.
“U skladu sa ovlašćenjima, a sa ciljem zaštite zakonitosti, integriteta Ministarstva i unapređenja povjerenja građana u rad Ministarstva pravde, donio sam odluku o poništenju konkursa za izbor i imenovanje pravobranioca Republike Srpske”, naveo je Selak na društvenim mrežama.
Selak nije naveo razloge zbog čega je poništio konkurs za izbor i imenovanje pravobranioca Republike Srpske.
Naglasio je da Ministarstvo pravde Republike Srpske ostaje posvećeno jačanju sistema i zaštiti interesa Republike Srpske.
Konkurs za izbor i imenovanje pravobranioca raspisan je krajem prošlog mjeseca, a raspisao ga je tadašnji ministar pravde u ostavci Miloš Bukejlović.

Ovo je jedna od prvih odluka novog ministra u Vladi Save Minića, kojoj je osporava ustavnost izbora.

(BN) Foto: X

Nastavi čitati

Aktuelno