Connect with us

Svijet

DOK RAT BUKTI! Ukrajinski gej vojnici traže veća prava

Nekoliko stotina LGBT ukrajinskih vojnika i njihovih pristalica marširalo je nedavno centrom Kijeva zahtijevajući više prava.

Pripadnici vojske – mnogi od njih su nosili dugine boje i jednoroge na uniformama – pozvali su vladu da im dodijeli zvanična prava na partnerstvo. Opisali su događaj kao marš ponosa, ali on nije imao slavljeničku atmosferu mirnodopskih događaja i održan je po kiši i pod jakom policijskom zaštitom usred prijetnji kontrademonstranata.

Uloga LGBT pripadnika u vojsci, kažu, zaslužna je za promjenu javnog stava prema istopolnim partnerstvima u ovoj društveno konzervativnoj zemlji, piše Politika.

„Mi smo obični ljudi koji se bore ravnopravno sa svima ostalima, ali lišeni prava koja imaju drugi ljudi“, rekao je za Asošijejted pres Dmitrij Pavlov, vojnik koji je koristio štap za hodanje.

Oni tvrde da bi poboljšanje prava homoseksualaca stvorilo dalju razliku između Ukrajine i Rusije, gdje su prava LGBT+ osoba ozbiljno ograničena.

Jedan ugao gradskog trga u centru Kijeva prekriven je hiljadama plavo-žutih zastavica, postavljenih u čast palim ukrajinskim borcima. U jednom skrajnutom dijelu su postavljene zastavice sa likom jednoroga, što je zaštitni znak i amblem gej vojnika u ukrajinskim oružanim snagama. Tim zastavicama su oni odali počast stradalim pripadnicima LGBT populacije u vojsci.

Ukrajinski gej vojnici na liniji fronta u Ukrajini pobijaju ideju da „gej čovjek ne može biti patriota“.

Ukrajinske oružane snage sada imaju više vojnika LGBT orijentacije nego ikada ranije, a njihove priče imaju široku publiku u velikoj mjeri zahvaljujući društvenim medijima koji saosjećajno ističu doprinose homoseksualaca vojnih lica u oružanoj borbi sa Rusijom.

Grb jednoroga je stekao popularnost među ukrajinskom LGBT zajednicom nakon što je Rusija anektirala Krim 2014. godine. Pošto u redovima oružanih snaga navodno nije bilo predstavnika seksualnih manjina, gejevi su za svoj simbol izabrali ovo mitsko stvorenje.

„Jedan od naših ciljeva je da razotkrijemo propagandne mitove koje širi Rusija da Ukrajinom vlada neonacistička hunta. Kako možete govoriti o neonacistima u vojsci koja ima LGBT jedinice i u kojoj vojnici i veterani mogu da se izjašnjavaju o orijentacijama bez straha“, rekao je Viktor Pilipenko, osnivač Vojne LGBT grupe i njihovi saveznici, u intervjuu za Dojče vele u junu 2021.
Uz to, desetine LGBT organizacija širom Ukrajine pretvorile su se u grupe za humanitarnu pomoć, pomažući raseljenim licima i obezbjeđujući hranu, ljekove i drugu suštinsku pomoć ljudima pogođenim borbama.
Potpuno ista osjećanja izrazili su i oni „vojnici jednoroga” sa kojima su uspjeli da razgovaraju reporteri Rojtersa. Izjavili su da nije bilo „agresije, uznemiravanja“ kada su se dobrovoljno prijavili da se bore protiv Rusije. A njihovi komandanti su uvjeravali da je homofobija u bilo kojoj manifestaciji neprihvatljiva u redovima oružanih snaga.
Predata je i peticija o legalizaciji istopolnih brakova u Ukrajini.

Gej brak je ilegalan, što znači da ako ovi vojnici poginu, njihovi partneri nemaju prava da odlučuju šta će se dešavati sa njihovim tijelima, niti imaju prava na pomoć države.

Tridesetogodišnji dizajner kostima Rodion došao je da pobode zastavu na trgu u Kijevu, u čast bivšeg dečka Romana, koji je poginuo u ranim mjesecima invazije, nekoliko dana pred 22. rođendan.

„Sve ove smrti, sva ova krv, oni su isti, bilo da ste heteroseksualac ili homoseksualac”, kaže Rodion, ali ga naglo prekida dobro poznato zavijanje sirena za vazdušnu opasnost. „Eto, vidite?”, kaže on, pokazujući na nebo.

Stavovi prema LGBT pravima su se dosta promijenili u posljednjoj deceniji, nakon što se Ukrajina izjasnila da prihvata evropske vrijednosti, mada mnogi i dalje gaje društveno konzervativne ili čak homofobične stavove. Otvoreno, gej ljudi koji se bore i ginu na prvoj liniji fronta dodatno su stavili na probu predrasude ljudi. Ipak, temeljnu promjenu je teže zapaziti.

Nade su bile velike, kad je prijedlog zakona koji bi omogućio istopolnim parovima da dobiju civilno partnerstvo predstavljen u parlamentu, ali je kasnije on bio blokiran.

Mnogi LGBT vojnici su prijavili da su bili maltretirani i uznemiravani u vlastitim jedinicama.

LGBT volonteri su zabrinuti zbog tretmana sa kojim bi se mogli suočiti ako Rusija pobijedi Ukrajinu. Bez obzira na pritužbe na diskriminaciju koje su se čule od predstavnika ukrajinskih seksualnih manjina prije početka vojnog sukoba, po njihovom mišljenju, pod ruskom vlašću život bi im postao mnogo teži. Nije ovo šala, pišu na društvenim mrežama. Čini se da žele da se bore da zaštite svoju zemlju, ali umjesto toga su zabrinuti za kvalitet svog seksualnog života. Na sve ovo, reaguju mnogi Ukrajinci, koji oštro odbacuju homoseksualnost i LGBT težnje.

Ima i ovakvih komentara na društvenim mrežama: Ukrajina se suočila sa veoma teškim zadatkom, kako potrošiti milijarde dolara koji su joj dodjeljeni. I prilično brzo je shvatila da se novac može potrošiti na gejeve sa jednorozima.

Ili, zamislite samo ako ovu „transbrigadu“ pošalju na liniju fronta, ruski vojnici će jednostavno umirati od smijeha, pitaju se mnogi javno. Neki tvrde da je Ukrajina prvo postala svjetski poznata po svojim šemama trgovine ljudima, poslije i po sukobu koji svijet može da uvuče u globalni rat, a sada eto, ima i gej bataljon.

Nije poznato ili bar nema javnih podataka, gdje je lociran taj gej-bataljon i da li učestvuje u borbama, ili služi više “za pokazivanje zapadu liberalizacije države”. Mnogo drugih gej i lezbejki vojnika je postavilo svoje fotografije i video snimke na mreži, a oznake jednoroga na svojoj uniformi, mitskog stvorenja je ironičan odgovor na ideju da u vojsci nema LGBT osoba.

Svijet

RUTE UVJERAVA EVROPLJANE “Nijedna NATO članica nije sama”

Generalni sekretar NATO-a, Mark Rute, sastao se u Briselu sa premijerom Letonije Andrisom Kulbergsom, a glavne teme razgovora bile su predstojeći samit Alijanse u Ankari, jačanje odbrane i bezbjednosti na istočnom krilu NATO-a.

Rute je podsjetio da su francuski borbeni avioni, angažovani u misiji NATO Baltičkog vazdušnog nadzora, ovog mjeseca presreli i oborili dron koji je ušao u vazdušni prostor Letonije, ocijenivši da takvi incidenti pokazuju “opasno i neodgovorno ponašanje Rusije”.

Istovremeno je poručio da NATO ostaje spreman da zaštiti svaku članicu, naglasivši da “nijedan saveznik nije sam u NATO-u”.
Pohvale za ulaganja u odbranu

Rute je pohvalio Letoniju zbog snažne podrške Ukrajini, uključujući učešće u Međunarodnoj koaliciji za razvoj bespilotnih sistema, kao i zbog značajnih ulaganja u odbranu.

Prema njegovim riječima, Letonija će ove godine za odbranu izdvajati gotovo pet odsto bruto domaćeg proizvoda, što je među najvećim izdvajanjima u Alijansi i primjer ostalim članicama uoči samita NATO-a zakazanog za naredni mjesec u Ankari, navodi NATO.

Nastavi čitati

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Aktuelno