Connect with us

Društvo

DOKTORI IZ SRPSKE BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA i ne nije samo plata razlog!

Zdravstveni radnici, pa i ljekari, već godinama bježe iz Republike Srpske glavom bez obzira.
Ko je uspio da se dokopa makar i Slovenije, ili nekog malog ostrva u Hrvatskoj, odavno je digao sidro, mada ni tamo nije lako živjeti od svog rada i znanja.

Uz to, kako tvrde oni koji su već otišli trbuhom za kruhom, u inostranstvu, pa i u komšiluku, treba potrošiti dosta vremena i živaca da se medicinar dokopa bar približno istog posla kakav je radio u svojoj zemlji.

Ali, pečalba se očigledno isplati, jer odlaze mnogi, a nije poznato da se neko vratio.

Nedavno je psihijatar Tomislav Franić iz KBC Split podigao na noge region izjavom da sa osnovnom platom od 3.500 evra u Hrvatskoj ne može imati kvalitetan život.

Pošto je rekao da je to njegova osnovna plata, može se zaključiti da uz to ima i dodataka, ali doktor Franić nije zadovoljan. Tvrdi da je u Irskoj, za 4 sedmice, zaradio 9.000 evra.

Šampioni Vlado Đajić i Nenad Stevandić
Odmah su mnogi ljekari u regionu uključili kalkulatore. Čak i ako “malo pretjeruje”, Franić ih je podstakao na razmišljanje, jer je, na neki način, otvorio Pandorinu kutiju.

Koliko, ustvari, zarađuju doktori u Republici Srpskoj? Mada se često žale da su potcijenjeni, o konkretnim ciframa nerado govore. Plate ljudi u bijelom su tabu.

A evo šta kaže zvanična računica. Takozvana “cijena rada” u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno iznosi 160 maraka, ili, da budemo u dlaku precizni, 159,50 KM.

Ova se cifra množi sa koeficijentima koji su propisani Zakonom o platama zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama RS.

Dakle, kad se ukrste koeficijent i cijena rada, očekivano, najbolju platu imaju oni na vrhu: direktori bolnica i klinika.

Direktor javne zdravstvene ustanove sa više od 2.000 zaposlenih, a takav je u Srpskoj samo jedan, zaradi skoro 7.500 KM bruto, što znači da mu je neto plata oko 4.700 KM.

To bi bilo “gola” plata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS, Vlade Đajića. Naravno, tome valja dodati naknadu za radni staž i za topli obrok, a možda i još ponešto, tako da Đajićeva plata sigurno prebaci 5.000 KM.

Kad se već bavimo primanjima čelnih ljudi najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj, Đajićev zamjenik, Nenad Stevandić ima, po zakonu, za 10 odsto manju platu.

Kod privatnika je bolje
Direktori manjih bolnica imaju plate od 5.170 KM do 6.050 KM bruto, odnosno 3.000 do 3.700 KM neto. I na to, naravno, ide staž i topli obrok.

Negdje u istoj ravni su i direktori velikih Domova zdravlja, koji dobace skoro do 3.000 KM “gole” plate.

Topli obrok, koji i njima sleduje, a koji je u RS oko 200 KM mjesečno, rukovodioce, vjerovatno, ne zanima mnogo, ali onima koji su “posljednji u lancu ishrane” i te kako znači.

Već za glavne medicinske sestre, koje su takođe rukovodioci, tih 200 KM nije beznačajno.

Glavne sestre, u zavisnosti od stepena obrazovanja i veličine i nivoa zdravstvene ustanove u kojoj rade, zarade od oko 2.300 do 2.700 KM bruto, što će reći da, kad se odbiju porezi i doprinosi, imaju neto plate od oko 1.300 do 1.700 KM.

Njegovatelji zarađuju od 1.100 do 1.400 KM, u zavisnost od stručne spreme.

Naravno, ljekari, kao i farmaceuti zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, imaju znatno veće plate od ostalih zdravstvenih radnika, ali ipak znatno manje od rukovodilaca.

Većina ljekara bez specijalizacije zarađuju od 1.700 do 2.200 KM.

Plate specijalista se kreću oko 3.000 KM, a subspecijalista oko 4.000 KM, ali ove brojke valja uzeti s rezervom, jer mnogo toga zavisi od ustanove u kojoj rade, te od konkretnog posla kojim se bave.

Na ovu, osnovnu platu, uz topli obrok i staž, treba dodati i naknadu za rad noću i za dežurstva, kod ljekara koji dežuraju.

Da je situacija slična i u privatnim zdravstvenim ustanovama, pogotovo onim koje se bave primarnom zdravstvenom zaštitom i imaju ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja RS, svjedoči i mlada doktorka specijalistkinja porodične medicine.

“Plate su, okvirno od 2.000 do 2.400 KM; naravno, ima i onih koji zarađuju nešto manje ili nešto više. Ono što je dobro kad “radiš kod privatnika” su redovne plate i redovna uplata doprinosa, što u državnim zdravstvenim ustanovama odavno već ne funkcioniše kako treba”, kaže ova doktorka za Srpskainfo.

“U Sloveniji nema ciganluka”
Milionski dugovi zdravstvenih ustanova za doprinose i paradoksalne situacije u kojima doktori ne mogu da se liječe, čak ni u bolnici u kojoj sami rade i liječe druge pacijente, već odavno je opšte mjesto u Srpskoj.

Zato mnogi ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da su upravo takve situacije, čak i više nego skromne plate, ono što ih tjera u inostranstvo.

U Sloveniji su recimo plate bolje, ali se i više radi. Ali, s druge strane, sve se zna i sve je uređeno. Ako odeš na selo ili u manje mjesto, dobiješ kuću ili stan, službeni telefon, službeni automobil i, brate, zna se kad je plata i kako se uplaćuju doprinosi. Nema ovog ciganluka, kao kod nas – kaže jedan mladi ljekar, koji ozbiljno razmišlja da digne sidro.

Sindikalci zakuvali, pa se ućutali
U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske, očigledno, nisu zadovoljni onim što im nude javne zdravstvene ustanove, kao najveći poslodavci u ovoj branši. Da je tako, svjedoči i zahtjev koji su nedavno uputili ministru zdravlja Alenu Šeraniću, tražeći hitne progovore u cilju povećanja plata.

Ipak, nisu nam odgovorili da li će pregovora biti, niti su komentarisali aktuelne plate doktora u Republici Srpskoj i činjenicu da mnogim ljekarima nisu uplaćeni doprinosi.

“Predsjednik Jovica Mišić je jedini ovlašten da daje izjave, a on je u inostranstvu i neće biti dostupan do 20. februara”, poručili su iz ovog sindikata.

BL-portal

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Narandžasto upozorenje zbog jakog do OLUJNOG VJETRA!

Federalni hidrometeorološki zavod upozorio je na jake do olujne udare vjetra koji se očekuju zbog čega je izdato narandžasto upozorenje.
Najavljen je vjetar jačine između 50 i 70 kilometara na čas, koji će krajem dana biti u postepenom slabljenju.

Stanovništvo je pozvano da preduzme mjere opreza i da bude spremno na prekid aktivnosti na otvorenom.
Očekuje se toplo, vetrovito i promenljivo oblačno uz sunčane periode. Tokom noći i jutra na jugozapadu i jugu oblačno s kišom i pljuskovima. Kiša će tokom dana na jugu jačati i širiti se ka istoku, a u Hercegovini će biti i lokalnih pljuskova s grmljavinom uz obilnije padavine”, navode iz RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

PROMJENA VREMENA STIŽE VEĆ SUTRA! Snijeg u planinama

Promjena vremena, koja donosi padavine, stiže sutra kada se očekuju kiša i jak vjetar, a uz nagli pad temperature u večernjim časovima snijeg je moguć u planinskim predjelima, najavili su hrvatski meteorolozi.

Duvaće umjeren do jak jugozapadni vjetar, u planinama na udare i olujan, a uveče će naglo okrenuti na sjeverac i sjeveroistočni. Prema večeri doći će i do pada temperature i u noći ponegdje u planinama može biti snijega.

U utorak će doći do postepenog smirivanja sa zapada, uz nagli pad temperature, pa zbog toga u planinama treba računati na snijeg.

Razvedravanje se očekuje u noći na srijedu i u srijedu.

Drugi, snažniji prodor hladnog vazduha meteorolozi prognoziraju za kraj sljedeće sedmice, pa se u planinskim krajevima iznad 1.200 metara očekuju susnježica i snijeg, dok se u nizinama očekuju samo povremene snježne pahulje bez stvaranja značajnijeg pokrivača.

Nastavi čitati

Društvo

“Djeca su bombardovana aparatima za igre na sreću” Svako 4. DIJETE u BiH ima problem sa KOCKANJEM

Uz podatak da BiH ima gotovo 60.000 patoloških kockara, poražavajuće je da je, prema istraživanjima UNICEF, svako četvrto dijete u BiH imalo u jednom trenutku problem s kockanjem. o samo potvrđuje ono što stručnjaci godinama upozoravaju da se starosna granica sve više spušta i da među ovisnicima o tom poroku raste znatan broj jako mladih osoba.

Ekspanzija kockarnica
Tako je starosna granica onih koji uživaju u ovoj lošoj navici sve niža, a raznim igrama na sreću sve više se okreću osnovci i srednjoškolci. Sociolog Vladimir Vasić kaže kako imamo ekspanziju kockarnica u blizini škola.

– Bukvalno, djeca su „bombardovana“ tim aparatima za igre na sreću, ali to, opet, nije toliki problem, koliko problem predstavlja onlajn kockanje i taj dvostruki život kod mladih kojima su lako dostupne te igre na sreću. I nije stvar u tome da li imaju ili ne tu dostupnost, već da li im se dovoljno posvećuje pažnja, razgovara li se s njima na adekvatan način, ali i kada govorimo o tinejdžerima, da li im se daje dovoljno novca za džeparac ili im se to uskraćuje – kaže Vasić za Avaz. Nedovoljno sredstava
Ako im se, govori, uskraćuje ili u slučaju nedovoljnih sredstava džeparca to može da ode u drugu krajnost, odnosno linijom manjeg otpora.

– Ovo govorim iz iskustva, odnosno iz razgovora s djetetom koje ima problem upravo s kockom. Onog momenta kada, da tako kažem, roditelji dignu ruke od djeteta, odnosno kada nedovoljno ili nikako ne komuniciraju s djetetom, onda dolazi problem. Zlo samo nikad ne dolazi. Uvijek je tu čitava kompozicija i kocka je nešto što će sigurno biti veliki problem među mladim ljudima, s obzirom na to da imaju toliko uslova i pogodnosti da kockaju, tako da je pravo čudo sačuvati se od te pošasti – kazuje Vasić.

Bazni problem
Naglašava da je bazni problem u porodici i u odnosima roditelj – dijete. Neophodan je, ističe, iskren odnos, razgovor, pažnja i posvećenost.

– Ne smijemo se voditi time – „Nije to moje dijete“, „Ne može to moje dijete“ i slično. Kockanje je nešto jako opasno i brojni su primjeri za to. Čini mi se da mi ni kao društvo ni kao pojedinci nismo svjesni koliko je zapravo kocka opasna i teška bolest zavisnosti. Fokus smo stavili na narkomaniju i neke devijantne pojave u društvu, ali kocka je, čini mi se, potcijenjena, ali podjednako pravi probleme, ako ne i gore, kao narkomanija i slično – mišljenja je Vasić.
Srpskainfo

Nastavi čitati

Aktuelno