Connect with us

Društvo

DOKTORI IZ SRPSKE BJEŽE GLAVOM BEZ OBZIRA i ne nije samo plata razlog!

Zdravstveni radnici, pa i ljekari, već godinama bježe iz Republike Srpske glavom bez obzira.
Ko je uspio da se dokopa makar i Slovenije, ili nekog malog ostrva u Hrvatskoj, odavno je digao sidro, mada ni tamo nije lako živjeti od svog rada i znanja.

Uz to, kako tvrde oni koji su već otišli trbuhom za kruhom, u inostranstvu, pa i u komšiluku, treba potrošiti dosta vremena i živaca da se medicinar dokopa bar približno istog posla kakav je radio u svojoj zemlji.

Ali, pečalba se očigledno isplati, jer odlaze mnogi, a nije poznato da se neko vratio.

Nedavno je psihijatar Tomislav Franić iz KBC Split podigao na noge region izjavom da sa osnovnom platom od 3.500 evra u Hrvatskoj ne može imati kvalitetan život.

Pošto je rekao da je to njegova osnovna plata, može se zaključiti da uz to ima i dodataka, ali doktor Franić nije zadovoljan. Tvrdi da je u Irskoj, za 4 sedmice, zaradio 9.000 evra.

Šampioni Vlado Đajić i Nenad Stevandić
Odmah su mnogi ljekari u regionu uključili kalkulatore. Čak i ako “malo pretjeruje”, Franić ih je podstakao na razmišljanje, jer je, na neki način, otvorio Pandorinu kutiju.

Koliko, ustvari, zarađuju doktori u Republici Srpskoj? Mada se često žale da su potcijenjeni, o konkretnim ciframa nerado govore. Plate ljudi u bijelom su tabu.

A evo šta kaže zvanična računica. Takozvana “cijena rada” u javnim zdravstvenim ustanovama u Republici Srpskoj trenutno iznosi 160 maraka, ili, da budemo u dlaku precizni, 159,50 KM.

Ova se cifra množi sa koeficijentima koji su propisani Zakonom o platama zaposlenih u javnim zdravstvenim ustanovama RS.

Dakle, kad se ukrste koeficijent i cijena rada, očekivano, najbolju platu imaju oni na vrhu: direktori bolnica i klinika.

Direktor javne zdravstvene ustanove sa više od 2.000 zaposlenih, a takav je u Srpskoj samo jedan, zaradi skoro 7.500 KM bruto, što znači da mu je neto plata oko 4.700 KM.

To bi bilo “gola” plata generalnog direktora Univerzitetskog kliničkog centra RS, Vlade Đajića. Naravno, tome valja dodati naknadu za radni staž i za topli obrok, a možda i još ponešto, tako da Đajićeva plata sigurno prebaci 5.000 KM.

Kad se već bavimo primanjima čelnih ljudi najveće zdravstvene ustanove u Srpskoj, Đajićev zamjenik, Nenad Stevandić ima, po zakonu, za 10 odsto manju platu.

Kod privatnika je bolje
Direktori manjih bolnica imaju plate od 5.170 KM do 6.050 KM bruto, odnosno 3.000 do 3.700 KM neto. I na to, naravno, ide staž i topli obrok.

Negdje u istoj ravni su i direktori velikih Domova zdravlja, koji dobace skoro do 3.000 KM “gole” plate.

Topli obrok, koji i njima sleduje, a koji je u RS oko 200 KM mjesečno, rukovodioce, vjerovatno, ne zanima mnogo, ali onima koji su “posljednji u lancu ishrane” i te kako znači.

Već za glavne medicinske sestre, koje su takođe rukovodioci, tih 200 KM nije beznačajno.

Glavne sestre, u zavisnosti od stepena obrazovanja i veličine i nivoa zdravstvene ustanove u kojoj rade, zarade od oko 2.300 do 2.700 KM bruto, što će reći da, kad se odbiju porezi i doprinosi, imaju neto plate od oko 1.300 do 1.700 KM.

Njegovatelji zarađuju od 1.100 do 1.400 KM, u zavisnost od stručne spreme.

Naravno, ljekari, kao i farmaceuti zaposleni u javnim zdravstvenim ustanovama, imaju znatno veće plate od ostalih zdravstvenih radnika, ali ipak znatno manje od rukovodilaca.

Većina ljekara bez specijalizacije zarađuju od 1.700 do 2.200 KM.

Plate specijalista se kreću oko 3.000 KM, a subspecijalista oko 4.000 KM, ali ove brojke valja uzeti s rezervom, jer mnogo toga zavisi od ustanove u kojoj rade, te od konkretnog posla kojim se bave.

Na ovu, osnovnu platu, uz topli obrok i staž, treba dodati i naknadu za rad noću i za dežurstva, kod ljekara koji dežuraju.

Da je situacija slična i u privatnim zdravstvenim ustanovama, pogotovo onim koje se bave primarnom zdravstvenom zaštitom i imaju ugovor s Fondom zdravstvenog osiguranja RS, svjedoči i mlada doktorka specijalistkinja porodične medicine.

“Plate su, okvirno od 2.000 do 2.400 KM; naravno, ima i onih koji zarađuju nešto manje ili nešto više. Ono što je dobro kad “radiš kod privatnika” su redovne plate i redovna uplata doprinosa, što u državnim zdravstvenim ustanovama odavno već ne funkcioniše kako treba”, kaže ova doktorka za Srpskainfo.

“U Sloveniji nema ciganluka”
Milionski dugovi zdravstvenih ustanova za doprinose i paradoksalne situacije u kojima doktori ne mogu da se liječe, čak ni u bolnici u kojoj sami rade i liječe druge pacijente, već odavno je opšte mjesto u Srpskoj.

Zato mnogi ljekari sa kojima smo razgovarali kažu da su upravo takve situacije, čak i više nego skromne plate, ono što ih tjera u inostranstvo.

U Sloveniji su recimo plate bolje, ali se i više radi. Ali, s druge strane, sve se zna i sve je uređeno. Ako odeš na selo ili u manje mjesto, dobiješ kuću ili stan, službeni telefon, službeni automobil i, brate, zna se kad je plata i kako se uplaćuju doprinosi. Nema ovog ciganluka, kao kod nas – kaže jedan mladi ljekar, koji ozbiljno razmišlja da digne sidro.

Sindikalci zakuvali, pa se ućutali
U Strukovnom sindikatu doktora medicine Republike Srpske, očigledno, nisu zadovoljni onim što im nude javne zdravstvene ustanove, kao najveći poslodavci u ovoj branši. Da je tako, svjedoči i zahtjev koji su nedavno uputili ministru zdravlja Alenu Šeraniću, tražeći hitne progovore u cilju povećanja plata.

Ipak, nisu nam odgovorili da li će pregovora biti, niti su komentarisali aktuelne plate doktora u Republici Srpskoj i činjenicu da mnogim ljekarima nisu uplaćeni doprinosi.

“Predsjednik Jovica Mišić je jedini ovlašten da daje izjave, a on je u inostranstvu i neće biti dostupan do 20. februara”, poručili su iz ovog sindikata.

BL-portal

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano uz povremenu kišu i pljuskove

U ponedjeljak, 18. avgusta 2025. godine, preovladavaće sunčano uz umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima moguće su slabe padavine ili lokalni pljuskovi u centralnim, istočnim i sjeveroistočnim dijelovima Bosne.

Tokom poslijepodnevnih sati, lokalnih pljuskova i grmljavine može biti na istoku i jugu Hercegovine. Vjetar će biti slab do umjerene jačine, uglavnom sjevernog smjera.

Najniža jutarnja temperatura zraka kretat će se većinom između 12 i 17°C, dok će na jugu zemlje dosezati do 22°C. Najviša dnevna temperatura zraka biće uglavnom između 25 i 30°C, a na jugu zemlje moguće je i do 34°C.

Pripremite se za promjenjivo vrijeme, naročito ako planirate boravak na otvorenom, jer su lokalni pljuskovi mogući u popodnevnim satima.

Nastavi čitati

Društvo

STIŽE PROMJENA VREMENA! Pljuskovi i grmljavina

U Republici Srpskoj i FBiH danas se očekuje promenljivo i nestabilno vrijeme sa lokalnim pljuskovima i grmljavinom, uz prijatnije temperature vazduha.

Padavinska zona će se od sjevera tokom dana širiti ka svim predjelima, pri čemu će na jugu padavine slabiti, a u ostalim predjelima su mogući jača kiša i izraženi pljuskovi praćeni grmljavinom uz lokalne nepogode u vidu jakog vjetra i obilnih padavina za kratko vrijeme.

Ponegdje je moguća i pojava grada, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Vjetar će biti slab do umjeren, pri pljuskovima pojačan i jak, sjevernih smjerova.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 28 do 33 stepena, u višim predjelima od 23 stepena Celzijusova.

Jutros su ponegdje na području Hercegovine registrovane padavine i slaba grmljavina, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha izmjerena u osam časova: Šipovo 13, Sokolac 14, Mrkonjić Grad, Ribnik, Han Pijesak i Čemerno 15, Rudo, Srebrenica i Foča 16, Višegrad i Gacko 17, Sarajevo 18, Banjaluka i Zenica 19, Doboj i Novi Grad 20, Bileća, Prijedor, Srbac 21, Bijeljina i Trebinje 23, te Mostar 25 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NIKO SE NEĆE USREĆITI! Od septembra veći borački dodatak, invalidnine i penzije u Srpskoj

Ministar finansija Republike Srpske Zora Vidović izjavila je da je Republika Srpska stabilna i nije izolovana, bez obzira na želje Zapada, političkog Sarajeva i, nažalost, opozicije u Srpskoj, te najavila da će od septembra borački dodatak i invalidnine biti povećane u iznosu ne manjem od deset odsto, a penzije za oko tri odsto.

Ona je istakla da se do kraja godine očekuje još jedan rebalans budžeta Republike Srpske.

Govoreći o trenutnoj ekonomskoj situaciji u Republici Srpskoj, Vidovićeva je navela da tokom protekle tri godine neko stalno prognozira njenu propast, što su i želje Zapada, Sarajeva i, nažalost, opozicije u Srpskoj, ali da su se utišali kada se to nije desilo.

“Republika Srpska je stabilna i nije izolovana, bez obzira na njihova nastojanja. Svjetska banka, koja ne uključuje politiku u svoje programe, jako je zainteresovana za naše projekte i njihova sredstva su povoljna”, napomenula je Vidovićeva.

Prema njenim riječima, problem u BiH pravi Centralna banka od koje nema koristi, već samo odmaže svima u BiH.

“Imamo ogromne rezerve koje se drže vani i kada dođe do poremećaja kamatnih stopa na finansijskim tražištima trpimo gubitke i prodajemo zlato da to nadoknadimo. A tu nemamo nikakav uticaj”, rekla je za RTRS Vidovićeva, podsjetivši da direktor Centralne banke nikada nije bio Srbin, kao i da Srbe u menadžmentu redovno preglasavaju.

Vidovićeva je istakla da BiH nema monetarnu politiku i da je pravo čudo opstanak privrde u Srpskoj koja stalno bilježi porast društvenog bruto proizvoda.

“Našim poslodavcima treba odati priznanje kako se snalaze u svemu ovome. Zahvalnost i radnicima koji sa poslodavcima stvaraju solidan profit, što drži našu privrednu aktivnost, koja raste iz godine u godinu. Za prvo tromjesječje BDP je veći za dva odsto, što je prosjek rasta u Evropi”, kaže Vidovićeva, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno