U malim sredinama u Republici Srpskoj skoro da nema doktora porodične medicine. Domovi zdravlja jedva opstaju, a u narednim godinama neće biti doktora porodične medicine.

Domu zdravlja u opštini Drinić radi samo jedna doktorica, koja je ujedno i direktorka ove ustanove, Smilja Bulajić. Načelnik ove opštine Drago Kovačević kaže da sa manjkom doktora kubure već godinama.

– U maju ove godine je druga doktorka dala otkaz i otišla u Banjaluku. Mi smo pokušavali sve da privučemo te ljude, da ih na neki način zadržimo. Imaju obezbijeđen stan, čak smo u zadnje vrijeme davali auto da ih odveze i doveze kući. Nudili smo im pogodnosti koje smo mi mogli kao lokalna zajednica. Nažalost, stanje je jako teško i mislim da će, kako vrijeme bude odmicalo, biti sve teže i teže. Jako je teška situacija i jako je teško direktorki sve to organizovati pošto je sama. To treba pokriti, kako se kaže, 24 sata dnevno, svaki dan – istakao je načelnik Drago Kovačević.

U Jezeru doktora skoro da i nema

U opštini Jezero je slična situacija kao i u Driniću. Doktora skoro da i nema.

– To svakako nije dovoljno, jer je ovo primarna medicina i to je osnovno pravo svakog čovjeka, da imaju primarnu medicinu u svojoj lokalnoj zajednici. Mi smo opština, nismo mjesna zajednica. Dom zdravlja Mrkonjić Grad upravlja sa porodičnom ambulantom Jezero. Imamo medicinsku sestru svaki dan, ali ljekar dolazi jednom ili dva puta sedmično. Nemamo ni cijeli porodični tim, tako da se stanje treba popravljati, ali očigledno da u manjim, ruralnim sredinama ljekari ne ostaju i ne žele da ostanu. Svi idu na tu neku sekundarnu medicinu, zapostavlja se primarna – rekla je Ružičićeva.

Ona smatra da je to problem sa svim ruralnim opštinama širom Srpske.

U Palama stanje prihvatljivo

Sa druge strane, u Domu zdravlja u Palama, bar prema mišljenju direktora ove ustanove, Ivana Šarca, stanje je prihvatljivo.

– Niti je loše niti dobro po pitanju ljekara. Za sada, stanje je dobro, ali bi bilo odlično primiti i nove ljekare – istakao je Šarac.

Pokušali smo dobiti komentar i od direktora Domova zdravlja iz Nevesinja, Šekovića, Vlasenice, Bileće, Milića, ali do njih nismo uspjeli doći. U neformalnom razgovoru smo dobili informaciju da je stanje sve lošije, da nedostaje ljekara, jer idu u velike centre da rade, a ono što posebno zabrinjava je činjenica da je sve više ljekara koji odlaze u inostranstvo.

Neće biti bolje

Predsjednik Udruženja doktora porodične medicine Republike Srpske Draško Kuprešak rekao je da je u porodičnoj medicini nedovoljan broj specijalista iz ove oblasti, što narednih godina može ozbiljno da ugrozi kvalitet usluga u primarnoj zdravstvenoj zaštiti u Srpskoj.

– Trenutno u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, odnosno porodičnoj medicini koja postoji u 54 doma zdravlja , rade 702 ljekara porodične medicine. Međutim, struktura obrazovanja nije adekvatna – naglasio je Kuprešak.

Prema njegovim riječima, od tog broja 340 je specijalista porodične medicine, 290 je doktora medicine, dok su tridesetak doktora specijalisti drugih grana medicine, uglavnom bez doedukacije iz porodične medicine, što svakako utiče na kvalitet zdravstvenih usluga.

On je istakao da je godišnje potrebno 150 svršenih doktora medicine, a optimalno bi bilo od 200 do 250, da bi se namirile potrebe za kadrovima u zdravstvenom sistemu.

Manje plate

Kuprešak je naveo da pojedini domovi zdravlja kao što su u Šekovićima, Čajniču, Milićima, Bileći i Ljubinju nemaju nijednog specijalistu porodične medicine.

– Riječ je o ozbiljnom problemu koji zahtijeva brzu akciju. U analizi Komore doktora medicine Republike Srpske za period 2013. do 2019. godine navedeno da je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske odobravalo prosječno 97 specijalizacija za cijeli zdravstveni sektor. Kada je u pitanju specijalizacija iz porodične medicine, taj broj odobrenih specijalizacija je oko 75, što ne zadovoljava potrebe primarne zdravstvene zaštite. Kao dobar primjer on je istakao da je u 2020. godine zabilježen rekord od 339 odobrenih specijalizacija – naveo je Kuprešak.

Prema njegovim riječima, mlade kolege koje završe Medicinski fakultet teško se odlučuju za porodičnu medicinu, jer je ona, prije svega, klinički manje atraktivna u odnosu na druge grane kao što su kardiologija, ginekologija, pedijatrija, te hirurgija, a i u materijalnom smislu manje su plate i mogućnost dopunskog rada.

– To djeluje destimulativno na naše mlade ljekare da se uključe u specijalizaciju i programe porodične medicine – naveo je on.

Liste čekanja će biti sve duže

Međutim, i aktivnosti koje je iniciralo Udruženje u smislu unapređenja pozicije specijaliste porodične medicine kroz uvođenje subspecijalističkih programa, kojih ima oko desetak i obuhvataju dijabetologiju, angiologiju i masovne nezarazne bolesti, ovi profili ljekara nisu pozicionirani u domovima zdravlja tako da doktori porodične medicine koji završe subspecijalizaciju u sistematizacijama radnih mjesta nemaju adekvatnu poziciju niti su nagrađeni za svoj rad, što ih demotiviše.

– Apelujemo na Ministarstvo zdravlja, te Komoru doktora medicine, koji prema novom zakonu o zdravstvenoj zaštiti kreiraju razvoj plana ljudskih resursa, da se odnos broja specijalizacija za primarni nivo, posebno porodičnu medicinu. Većina svršenih doktora medicine trenutno nastavljaju svoje karijere u bolničkom sektoru zbog čega ćemo ostati bez ljekara različitih specijalnosti, i to pedijatara, ginekologa, specijalista porodične medicine u domovima zdravlja – naglasio je on.

Podsjećamo, sa ovim problemom se susreće i Dom zdravlja u Banjaluci, gdje je trenutno zaposleno 106 specijalista porodične medicine. Kako kažu, u narednih pet godina, odnosno do kraja 2028, 35 specijalista porodične medicine će ispuniti uslove za odlazak u penziju po osnovu godina života, a u narednih 10 njih 52.

Ističu da je slična situacija i u ostalim Domovima zdravlja širom Republike Srpske, a posebno otežavajuće okolnosti imaju domovi zdravlja u ruralnim i izrazito nerazvijenim područjima.

Odlaskom specijalista porodične medicine, smatraju oni, biće ugrožena dostupnost primarne zdravstvene zaštite i liste čekanja na pregled biće duže.