Svijet
DORUČAK ŠIROM SVIJETA! Upoznajte raznolikost okusa
Doručak, kao prva jutarnja hrana, oslikava bogatstvo kultura i tradicija širom svijeta. Od obilnih obroka do laganijih izbora, običaji doručka variraju zavisno o geografskom, kulturnom i ekonomskom kontekstu. Kroz ovaj tekst istražićemo šta ljudi doručkuju u pet različitih zemalja, od Britanije do Jemena.
Britanija: Tradicionalni engleski doručak je izuzetno popularan u Britaniji. On obično uključuje pečene kobasice, slaninu, jaja (kuvana, pržena ili kao omlet), pečurke, paradajz, grašak, grašak, pečene pasulje u paradajz sosu, tost i čaj ili kafu. Ovo obilno jelo pruža energiju za početak dana.

Rusija: U Rusiji, doručak se često sastoji od jela kao što su kasha (kaša od raznih žitarica), sirniki (palačinke od sira), tvorog (domaći sir), krompirski kolači ili blini (palačinke) servirani sa kiselim vrhnjem ili džemom, uz čaj ili kavu.

Kina: U Kini, doručak varira od regiona do regiona, ali zajednički elementi uključuju jela poput mantou (parnih peciva od tijesta), jiaozi (kineski knedlići), jajčane nudle, congee (rižina kaša) ili youtiao (prženi tijesto). Takođe, čaj ili sojino mlijeko često prate ova jela.

Srbija: Tradicionalni srpski doručak često se sastoji od hljeba ili kajzerica sa ajvarom, sirnim namazom, kajmakom ili proja (kukuruzni hljeb), uz dodatak domaćih kobasica, jaja ili jogurta. Ova kombinacija pruža hranljiv početak dana.

Jemen: U Jemenu, doručak se obično sastoji od tradicionalnog jemenskog hlava (flaširani hljeb), serviranog sa zelenim začinima, maslacem i medom. Takođe se često poslužuje fūl (kuvani pasulj) i jaja. Čaj sa začinima ili kafa često prate ova jela.

Iako se doručak razlikuje od zemlje do zemlje, on ostaje ključan obrok koji osigurava potrebnu energiju za početak dana i reflektuje kulturno nasljeđe i preferencije svake zajednice.
Banjaluka 24
Svijet
MOSKVA ODUŠEVLJENA TRAMPOVIM ZAOKRETOM, Evropa strepi! Dvije riječi Amerikanci VIŠE NE KORISTE
Kremlj je pozdravio odluku administracije predsednika SAD Donalda Trampa da revidira strategiju nacionalne bezbjednosti i prestane nazivati Rusiju „direktnom prijetnjom“, izjavio je portparol Dmitrij Peskov u komentaru koji je objavila agencija TASS.
Američke strategije, donošene nakon ruskog pripajanja Krima 2014. i početka rata u Ukrajini 2022. godine, godinama su Moskvu označavale kao glavnu bezbjednosnu prijetnju. Međutim, ažurirani dokument, objavljen u petak, donosi vidno blaži ton i poziva na ograničenu saradnju sa Rusijom kada je riječ o pitanjima strateške stabilnosti.
Peskov je za državnu novinsku agenciju rekao da je nova verzija strategije izbacila formulaciju koja je Rusiju opisivala kao direktnu prijetnju i umjesto toga naglasila potrebu za saradnjom sa Moskvom u oblastima koje su ključne za globalnu sigurnost.
— Smatramo ovo pozitivnim korakom — naveo je Peskov, dodajući da će Moskva detaljno proučiti dokument prije nego što donese šire zaključke. — Moramo ga pažljivo analizirati — prenosi TASS njegove riječi.
Nova strategija na 29 stranica izlaže Trampovu viziju spoljne politike kao koncept „fleksibilnog realizma“, naglašavajući da će američki potezi biti vođeni prije svega „onim što je dobro za Ameriku“, navodi se u dokumentu.
Vašington, prema toj strategiji, teži brzom rješavanju sukoba u Ukrajini i želi ponovo uspostaviti „stratešku stabilnost“ sa Moskvom, iako i dalje tvrdi da su ruske aktivnosti u Ukrajini centralni bezbjednosni izazov.
Strategija je objavljena u trenutku zastoja u američkoj mirovnoj inicijativi, kojom je Vašington predstavio prijedlog blizak ključnim zahtjevima Rusije u ratu koji traje gotovo četiri godine.
Tramp često javno hvali ruskog predsjednika Vladimira Putina, što mu kritičari zamjeraju i optužuju ga da je preblag prema Moskvi, čak i dok njegova administracija zadržava sankcije uvedene zbog ruskih postupaka u Ukrajini.
Evropski saveznici, koji se oslanjaju na američku vojnu podršku kao odbrambeni štit od Rusije, pomno prate ovu promjenu i izražavaju zabrinutost da bi blaži ton Vašingtona mogao oslabiti napore u suprotstavljanju Moskvi dok rat u Ukrajini i dalje traje.
Svijet
NIJE BIRAO RIJEČI! Mask nazvao Evropu Četvrtim rajhom
Američki biznismen Ilon Mask nazvao je Evropu Četvrtim rajhom, objavljeno je na platformi “Iks”.
Američki milijarder pozvao je ranije na ukidanje EU nakon što je kaznila njegovu društvenu mrežu “Iks” sa 120 miliona evra zbog kršenja zakona o transparentnosti.
U nizu objava na toj mreži, Mask je oštro kritikovao zvaničnike koji su izrekli ovu kaznu i zaprijetio da će preduzeti pravne korake protiv svake zemlje pojedinačno.
Svijet
SPREMA SE DOGAĐAJ GODINE U MOSKVI! Evo koliko je pitanja stiglo Putinu za dva dana
S dolaskom zime većina nas instinktivno pojačava grijanje kako bi dom bio što topliji i ugodniji.
Ali, uz visoke cijene energenata važno je znati gdje toplina zapravo odlazi – i kako izbjeći nepotrebno trošenje.
Stručnjaci upozoravaju da mnogi od nas rade iste, vrlo česte greške koje podižu račune, a da toga uopšte nismo svjesni.
Stručnjak za energetsku učinkovitost Džejmi Burns ističe:
“Većina nas misli da se s grijanjem snalazi sasvim dobro, ali nekoliko sitnih navika može vam uštedjeti stotine evra godišnje”.
Dodaje i kako poznavanje vlastitog sistema grijanja može drastično uticati i na udobnost i na konačan iznos na računu.
Jedna od najčešćih grešaka je – zagrijavanje prostorija koje niko ne koristi.
To su najčešće dodatne sobe ili hodnici kroz koje samo prolazite. “Grijanje takvih prostora smanjuje protok topline tamo gdje je zaista trebate”, upozorava Džejmi, savjetujući da u takvim sobama jednostavno ugasite radijatore.
Drugi veliki problem su loše postavke termostata i neadekvatni vremenski rasporedi.
Stalno grijanje “na istom režimu”, bez zoniranja ili prilagođavanja prostorijama, troši puno više nego što mislimo.
Provjerite koje prostorije zaista trebate grijati i jesu li radijatori u ostalima isključeni i izvan rasporeda.
Za prostorije koje grijete ključno je spriječiti gubitak topline.
Toplina lako izlazi kroz nezaštićene poštanske sandučiće, dimnjake, tavanske otvore ili prozore s propuhom, pa čak i male korekcije mogu puno pomoći
“Cijene energije još su visoke, pa svaka mala optimizacija može napraviti veliku razliku”, zaključuje Burns.
“Ne radi se o skupim zahvatima, nego o pametnijem korištenju onoga što već imate. Nekoliko promišljenih prilagodbi može ovu zimu učiniti znatno ugodnijom – bez dodatnog troška.”, piše Večernji list.
-
Svijet2 dana ago“ŠTA ĆETE SAD BEZ MOG GASA?!”: Putin šokirao Evropu, rekao šta im slijedi
-
Politika3 dana agoKRIŠTO PROZVALA HELEZA “On potkopava vrijednosti demokratskog društva”
-
Svijet3 dana agoKRALJ ČARLS: Spremni smo da sa Njemačkom podržimo Evropu “pred prijetnjom ruske agresije”
-
Hronika3 dana agoPonovo uhapšen Zmaj od Šipova, BJEŽAO OD POLICIJE!
-
Hronika2 dana agoTUŽILAŠTVO PODIGLO OPTUŽNICU: Grupa graničnih policajaca i carinika tereti se za mito
-
Zanimljivosti2 dana agoLUKAS O DODIKOVIM PRIJETNJAMA: “Kaže mi da ne idem predaleko, KO JE KOGA PRVI NAPAO?”
-
Svijet2 dana agoUPOZORENJE IZ BUDIMPEŠTE: Narednih dana se odlučuje da li će se rat proširiti na Evropu
-
Banjaluka3 dana agoSTANIVUKOVIĆ ČESTITAO SLAVU HILANDARU: “Neka ovaj sveti dan donese mir, snagu i blagoslov”
