Connect with us

Svijet

DORUČAK ŠIROM SVIJETA! Upoznajte raznolikost okusa

Doručak, kao prva jutarnja hrana, oslikava bogatstvo kultura i tradicija širom svijeta. Od obilnih obroka do laganijih izbora, običaji doručka variraju zavisno o geografskom, kulturnom i ekonomskom kontekstu. Kroz ovaj tekst istražićemo šta ljudi doručkuju u pet različitih zemalja, od Britanije do Jemena.

Britanija: Tradicionalni engleski doručak je izuzetno popularan u Britaniji. On obično uključuje pečene kobasice, slaninu, jaja (kuvana, pržena ili kao omlet), pečurke, paradajz, grašak, grašak, pečene pasulje u paradajz sosu, tost i čaj ili kafu. Ovo obilno jelo pruža energiju za početak dana.

Rusija: U Rusiji, doručak se često sastoji od jela kao što su kasha (kaša od raznih žitarica), sirniki (palačinke od sira), tvorog (domaći sir), krompirski kolači ili blini (palačinke) servirani sa kiselim vrhnjem ili džemom, uz čaj ili kavu.

Kina: U Kini, doručak varira od regiona do regiona, ali zajednički elementi uključuju jela poput mantou (parnih peciva od tijesta), jiaozi (kineski knedlići), jajčane nudle, congee (rižina kaša) ili youtiao (prženi tijesto). Takođe, čaj ili sojino mlijeko često prate ova jela.

Srbija: Tradicionalni srpski doručak često se sastoji od hljeba ili kajzerica sa ajvarom, sirnim namazom, kajmakom ili proja (kukuruzni hljeb), uz dodatak domaćih kobasica, jaja ili jogurta. Ova kombinacija pruža hranljiv početak dana.

Jemen: U Jemenu, doručak se obično sastoji od tradicionalnog jemenskog hlava (flaširani hljeb), serviranog sa zelenim začinima, maslacem i medom. Takođe se često poslužuje fūl (kuvani pasulj) i jaja. Čaj sa začinima ili kafa često prate ova jela.

Iako se doručak razlikuje od zemlje do zemlje, on ostaje ključan obrok koji osigurava potrebnu energiju za početak dana i reflektuje kulturno nasljeđe i preferencije svake zajednice.

Banjaluka 24

Svijet

DRAMA U SIBIRU! Stotine ljudi zarobljene na -18 u koloni dugoj 85 km, PONESTAJE IM HRANE I GORIVA!

Stotine automobila stoje u koloni dugoj 85 kilometara na cesti kod Bajkala u Sibiru, a ljudima u hladnim vozilima ponestaje hrane, vode i goriva dok se temperature spuštaju na minus 18 stepeni, javlja ruski portal Meduza.

Kolona se proteže od naselja Vidrino do grada Kultuka, a mnogi putnici tvrde da ne mogu krenuti već više od devet sati.

Među onima koji su zaglavili na putu nalaze se i porodice s djecom. Mnogi su cijelu noć proveli u automobilima, brinući se hoće li moći održavati grijanje jer rezerve goriva nestaju.

Prema prvim informacijama, kolaps je uzrokovan poledicom i teškim kamionima koji su zatvorili prolaz putničkim vozilima. Lokalni stanovnici tvrde da se isto događa svake godine i da kombinacija mokrog snijega, leda i teretnih vozila redovno pretvara ovu dionicu puta R-258 u ledenu zamku iz koje se teško izvući.

 

Putnici navode da nemaju kuda otići jer je riječ o područjima sa malo sadržaja, a saobraćajne službe sporo rješavaju blokadu zbog niskih temperatura i klizavog kolovoza. Ljudi se boje da bi neko mogao stradati od hladnoće ako se saobraćaj uskoro ne pokrene.

 

Nastavi čitati

Svijet

ZELENSKI I MAKRON NA SASTANKU! Razgovor o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini

Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski sastao se danas sa francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom u Jelisejskoj palati.

Bilateralni razgovor je u toku, prenosi francuska televizija BFM.

Iz Predsjedništva je ranije najavljeno da će Makron i Zelenski razgovarati o postizanju pravednog i trajnog mira u Ukrajini u nastavku nedavnih razgovora iz Ženeve o američkom mirovnom planu u teškoj koordinaciji sa evropskim partnerima.

Jelisejska palata je saopštila da će razgovarati i o bezbjednosnim garancijama za Ukrajinu u okviru „koalicije voljnih“.

Nakon sastanka Makrona i Zelenskog, planirana je konferencija za novinare.

Takođe je planirano da Zelenski posjeti proizvodne pogone francuske kompanije Daso, prenosi Ukrinform.

Nastavi čitati

Svijet

SIJARTO: „Orban više ne traži dozvole iz Berlina, MAĐARSKA VODI POLITIKU SVOJIH INTERESA!“

Dani kada je mađarskom premijeru Viktoru Orbanu bila potrebna dozvola Berlina da bi nešto preduzeo, odavno su prošli, izjavio je danas ministar spoljnih poslova i trgovine Mađarske Peter Sijarto, dodajući da Mađarska vodi politiku zasnovanu na nacionalnim interesima „što uključuje i kontakte sa Rusijom“.

„Vremena kada je Budimpešta morala da traži dozvolu iz Berlina ostala su iza nas. Premijeru Mađarske ne treba ničija dozvola, ni berlinska ni briželska“, rekao je Sijarto osvrćući se na izjavu njemačkog kancelara Fridriha Merca da je posjeta Orbana Moskvi bila „bez evropskog mandata“.

Komentarišući kritike na račun prošlonedjeljnog mađarsko-ruskog samita, Sijarto je rekao da odbacuje, kako je naveo, „politiku pristajanja na malu ulogu“, po kojoj Mađarska ne smije da sagledava svijet iz sopstvene perspektive, već mora stalno da se „usklađuje sa nekim drugim“, prenosi MTI.

„Oni koji su se ranije orijentisali prema Moskvi, sada gledaju ka Briselu i evropskom ekstremno liberalnom mejnstrimu“, rekao je Sijarto, dodajući da ti krugovi imaju „opsesivnu potrebu“ da se usaglase sa stavovima dominantnim u Zapadnoj Evropi.

Suprotno tome, mađarska vlada vodi isključivo politiku zasnovanu na nacionalnim interesima, što uključuje i stalne kontakte sa Rusijom, rekao je šef mađarske diplomatije.

„Ne možemo sebi da priuštimo prekid diplomatskih kanala sa zemljom od koje dobijamo veliki dio energetskih isporuka, i koja, sviđalo se to nekome ili ne, ostaje značajan faktor evropske i globalne bezbjednosti“, istakao je Sijarto.

Reagujući na izjave lidera Evropske narodne partije (EPP) Manfreda Vebera da je mađarska vlada sve izolovanija, dok bi lider opozicione stranke Tisa Peter Mađar „otvorio vrata Evrope“, Sijarto je ocijenio da bi to „otvorilo vrata migrantima i gurnulo Mađarsku u rat“.

Dodao je da o izolaciji ne mogu da govore oni koji, poput Vebera, „nisu dobrodošli ni na jednom ozbiljnom mjestu“, dok je mađarski premijer u mjesec dana razgovarao i u Vašingtonu i u Moskvi.

Zaključio je da je „evropska preratna elita veoma frustrirana“, jer je postalo jasno da su „politike proteklih godina doživjele neuspjeh“ i ostavile EU bez uticaja na rješavanje konflikata na kontinentu.

Nastavi čitati

Aktuelno