Predsjednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp izjavio je da “nikada nije bio u boljoj formi”, nakon što su se tokom vikenda pojavile glasine o njegovom zdravstvenom stanju zbog privremenog povlačenja iz javnosti.

“Nikada se nisam bolje osjećao u životu”, napisao je Tramp u objavi kojom je odgovorio na komentare jednog korisnika koji je ismijevao fizičko stanje bivšeg predsjednika Džozefa Bajdena, dodajući da “mediji polude ako se Tramp ne pojavi 24 sata”.

Spekulacije su se pojavile jer Tramp nije viđen javno od sredine prošle nedjelje, a raspored mu je bio prazan tokom vikenda, prenosi Independent.

Dodatnu pažnju izazvala je i izjava potpredsjednika SAD Džej-Dija Vensa za USA Today u kojoj je rekao da je “spreman da preuzme predsjedničku funkciju u slučaju tragedije”, ali i da je Tramp “u izuzetno dobrom zdravstvenom stanju”, prenosi Tanjug.

U subotu su pitanja poput “Gdje je Donald Tramp?” bila među najtraženijim pojmovima na Guglu, a tema je bila i u trendu na mreži X.

Ipak, Tramp je potom fotografisan kako ide ka svom golf terenu u Virdžiniji, a proteklog vikenda objavio je desetine postova na svojoj društvenoj mreži, uključujući tvrdnje da je Vašington sada “zona bez kriminala”, poziv da se ukinulo glasanje poštom, ali i bizaran napad na radnika Bijele kuće zbog navodne štete u Ružičnjaku, navodi britanski list.

Ranije ove godine, pojavile su se fotografije natečenih članaka i modrica na njegovim rukama, što je izazvalo dodatne sumnje o zdravlju predsjednika.

Bijela kuća je u julu potvrdila da je Trampu dijagnostikovana hronična venska insuficijencija, uobičajeno stanje kod starijih osoba koje otežava protok krvi iz nogu ka srcu.

Tramp, koji sada ima 79 godina, planira da se kandiduje za još jedan mandat 2028. godine.

Sumnja se da je ruski napad elektronskog ometanja usmjeren na Ursulu fon der Lajen onesposobio GPS navigaciju na aerodromu u Bugarskoj i natjerao avion predsjednice Evropske komisije da sleti koristeći papirne karte.

Avion koji je u nedjelju popodne prevozio fon der Lajen u Plovdiv ostao je bez elektronskih navigacionih pomagala dok se približavao aerodromu u tom gradu, a trojica zvaničnika upoznata s incidentom rekli su da se on tretira kao ruska operacija ometanja.

Nakon što je avion kružio oko aerodroma sat vremena, pilot je odlučio da ga prizemlji ručno, koristeći analogne karte.

Bugarska služba za kontrolu vazdušnog saobraćaja potvrdila je incident u izjavi za Financial Times.

“Od februara 2022. bilježimo značajan porast slučajeva ometanja [GPS-a] i nedavno lažiranja signala”, navodi se u saopštenju.

“Takva ometanja narušavaju precizan prijem [GPS] signala, što dovodi do različitih operativnih problema za avione i sisteme na zemlji”.

Evropska komisija je kasnije potvrdila incident.

Portparol Kremlja Dmitrij Peskov rekao je za FT da su “vaše informacije netačne”.

Tzv. ometanje i lažiranje GPS-a, koje iskrivljuje ili onemogućava pristup satelitskom navigacionom sistemu, tradicionalno su koristile vojne i obavještajne službe za zaštitu osjetljivih lokacija, ali se sve više koriste od strane država poput Rusije kao sredstvo za ometanje civilnog života.

Vlade EU upozorile su da rastuće ometanje GPS-a, za koje se krivi Rusija, prijeti izazivanjem avionske nesreće jer komercijalne avione praktično čini slijepima tokom leta.

Incidenti ometanja GPS-a značajno su porasli posljednjih godina na Baltiku i u istočnoevropskim državama blizu Rusije, pogađajući avione, brodove i civile koji se na ovaj servis oslanjaju za svakodnevnu navigaciju.

Trinaest država članica je početkom godine pisalo Komisiji da skrene pažnju na ovaj problem.

Fon der Lajen je letjela iz Varšave u centralni bugarski grad da se sastane s premijerom Rosenom Željazkovim i obiđe fabriku municije. Bila je na turneji po državama na prvoj liniji EU kako bi razgovarala o jačanju odbrambene spremnosti bloka kao odgovoru na ruski rat protiv Ukrajine.

Bugarska je bila jedan od najvažnijih evropskih dobavljača vojne opreme Ukrajini, u početku sovjetskog naoružanja iz starih zaliha, a sada artiljerije i drugih proizvoda koje proizvodi razvijena domaća namjenska industrija.

Fon der Lajen je Plovdiv napustila istim avionom bez incidenta nakon posjete.

Od danas je u Rusiji na snazi novi zakon po kojem se kažnjava pretraživanje i pristup “ekstremističkim” materijalima. Zakon takođe predviđa visoke kazne za oglašavanje VPN-ova i drugih alata koji služe za zaobilaženje internet blokada, objavila je ruska državna novinska agencija RIA Novosti.

Prema novim odredbama, namjerno pretraživanje materijala koji se nalaze na spisku “ekstremističkog materijala” ruske vlade, čak i uz korišćenje VPN-a, kažnjavaće se novčanom kaznom u iznosu od tri do pet hiljada rubalja.

Spisak zabranjenih materijala vodi Ministarstvo pravde, a sadržaj na njega dospijeva isključivo sudskom odlukom. Trenutno se na tom spisku nalazi oko 5,5 hiljada stavki, prenosi hrvatski Index.

Na spisku se nalazi širok spektar materijala, od djela Adolfa Hitlera do snimka na kojem preminuli ruski opozicionar Aleksej Navaljni govori da je Jedinstvena Rusija “stranka lopova i prevaranata”. Zabranjen je i mim “Gej klaun Putin”, kao i materijali o sajentologiji i Jehovinim svjedocima, neke pjesme ruskih repera i pank bendova.

Na spisku su i “međunarodni LGBT pokret” i kompanije poput Mete, vlasnice Facebook, Instagrama i WhatsAppa.

Zakon strogo kažnjava i oglašavanje VPN-ova te drugih alata za pristup blokiranim sajtovima. Kazne za građane iznose od 50 do 80 hiljada rubalja (530 do 850 evra), za službena lica od 80 do 150 hiljada (850 do 1600 evra), a za pravna lica od 200 do 500 hiljada rubalja (2100 do 5300 evra).

Samo širenje takvih oglasa kažnjavaće se novčanom kaznom do 500 hiljada rubalja.

Vlasnicima VPN servisa koji se ogluše o nalog Roskomnadzora prijete kazne od 50 do 80 hiljada rubalja za građane, od 80 do 150 hiljada za službena lica te od 200 do 500 hiljada za pravna lica. U slučaju ponovljenog prekršaja kazna može dosegnuti i do milion rubalja, oko 10.000 evra.

Među prekršaje se ubraja i odbijanje povezivanja s državnim informacionim sistemom te neispunjavanje obaveze ograničavanja pristupa zabranjenim izvorima.

Šef u Ministarstvu digitalnog razvoja Maksut Šadajev kaže kako kazne za pretraživanje ekstremističkih materijala nisu namijenjene običnim korisnicima. Naglasio je da će organi za sprovođenje zakona morati dokazati da je osoba svjesno i namjerno tražila zabranjene informacije.

Prema njegovim riječima, takve materijale ciljano traže pristalice određenih ideologija, a zakon se ne odnosi na „dobronamjerne Ruse”.