Connect with us

Svijet

DRAMATIČNO U SAD-u! Hoće li i Ilinois zabraniti Trampu učešće na izborima?

Izborna komisija države Ilinois u SAD trebalo bi danas da raspravlja o tome da li će Donaldu Trampu biti dozvoljeno da bude kandidat na republikanskim predizborima u toj državi, nakon peticije kojom se traži da se zabrani njegovo učešće.

Sastanak Državne izborne komisije Ilinoisa koji je ravnomjerno podijeljen između demokrata i republikanaca, održava se nešto više od nedjelju dana prije nego što bi američki Vrhovni sud trebalo da donese odluku o sličnom slučaju iz države Kolorado.

Naime, Vrhovni sud Kolorada utvrdio je da je Trampu na osnovu 14. amandmana na Ustav SAD zabranjeno da učestvuje na izborima zbog njegove uloge u podsticanju napada na američki Kapitol 6. januara 2021. godine, kada su njegove pristalice jurišale. Tramp je tada uvjeravao svoje birače da su izborni rezultati namješteni i da su glasovi pokradeni nakon što je izgubio izbore od demokrate Džoa Bajdena.

Poslije kratkih saslušanja prošle nedjelje, službenik komiteta Ilinoisa rekao je da bi sudovi, a ne izborni zvaničnici, trebalo da odluče da li će zabraniti Trampa.

Ali Klark Erikson, penzionisani sudija i republikanac, zaključio je da “prevlast dokaza” ukazuje da je Tramp učestvovao u pobuni i da bi trebalo da bude isključen iz izbornog procesa.

Peticiju je podnijelo pet birača koji su tvrdili da Tramp nije podoban za izbore prema 14. amandmanu – odredbi iz doba građanskog rata koja zabranjuje da obavlja funkciju bilo kome ko se zakleo da će poštovati ustav, a zatim „učestvovao u pobuni“.

Pored Kolorada i Ilinoisa, sličan postupak se vodi i u saveznoj državi Mejn na sjeveroistoku zemlje, ali će konačnu odluku u svim slučajevima donijeti Vrhovni sud SAD.

Blic

Related Topics:

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno