Connect with us

Društvo

DRAMATIČNO UPOZORENJE STRUČNJAKA: “Ako pukne brana na Neretvi, nestaće naselja sve do Jadranskog mora”

Akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve.

Kataklizma u Donjoj Jablanici je bila očekivana i na nju godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci!

Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, odgovorio je na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja je prema dosadašnjim podacima odnijela najmanje 18 života i upozorava na kritične tačke koje bi u budućnosti mogle doživeti sudbinu Jablanice.

Posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.

“Svi hidrotehnički radovi u tom dijelu su izuzetno preteći za naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenario da se na gornji sliv reke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 , izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosečna godišnja količina padavina preko 1.000 mm po metru kvadratnom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresijecanom rasjedima. Ne smijemo ni zamisliti šta bi se tada dogodilo na potezu do ušća. Taj scenario nije nemoguć, ali ne znamo kada se može dogoditi. Slični problemi mogu nastati i sa projektom Gornji horizonti u slivu Neretve, kojim je predviđeno da se u krškom slivu pritočne vode Neretve prevedu serijom krških polja prema Trebišnjici”, upozorava akademik Spahić.

Ističe da bujične poplave nisu novost i da su u BiH zabilježene u Sarajevu u gradskoj četvrti Bistrik ispod Trebevića u 19. vijeku, pa i prije deset godina, kada su donijele razorne posljedice u Željeznom polju pa su putevi i naselja bili zatrpani bujičnim nanosom. Klimatske promjene pogoduju katastrofama, ali nisu jedini uzrok.

“Obično građani kada nema aktuelnih tema za razgovor, započinju priče o klimatskim promjenama i vremenskim katastrofama, smatrajući da je sve nastalo njihovim postankom i da će se sve završiti njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini kao i svugdje događala su se nevremena sa velikim materijalnim štetama pa i ljudskim žrtvama. Ali danas postoje analize o klimatskim promjenama i mi znamo da se one manifestuju u opštem porastu temperatura, promeni trajanja klimatskih godišnjih doba u određenim meteorološkim uslovima koje podstiču brze vremenske promene sa izraženim vremenskim pojavama, posebno padavinskim. Ako sve to znamo i ako se održavaju naučni skupovi na temu adaptacija na klimatske promjene, a svjedočimo ovakvim vremenskim katastrofama, onda slijedi zaključak da na iste nismo adaptirani, a itekako smo prozvani i pozvani”, smatra cijenjeni profesor i stručnjak.

Na terenu se takođe sprovodi i kriminalističko istraživanje da je li kamenolom jedan od uzroka velikog broja žrtava.

“Bujični proces, posebno onaj u slivu Neretve oko naselja Jablanica, na desnoj dolinskoj strani odakle započinje kanjon Neretve, odlikuje se izuzetno velikim padovima preko 60 stepeni. Prisustvo kamenoloma ispod kojeg se nastavlja dubodolina u kršu nije jedini krivac za ovakve bujične procese, jer su se isti desili i na drugim mjestima kao što je slučaj s Komadinovim vrelom, putnim odmaralištem koje se nalazi nizvodno od Jablanice. Infiltracija padavinske vode u karbonatnim padinama je veoma mala, zbog odsustva tla i gustine ponora. Zbog toga krške padine su bezvodne i nisu obrasle gustom vegetacijom. Problem je, tvrdi struka, preizgrađenost u podnožju planina, ali i očigledno neznanje pojedinaca kojima je povereno prostorno planiranje u BiH.”

Lično se jako bojim skromnog znanja većine stanovništva, posebno onih koji su na vlasti, iz problematike funkcionisanja prirodnih sistema, jer se od njih ne može očekivati da svojim djelovanjem preduzmu akciju smanjenja rizika od pojave prirodnih nepogoda. A može se napraviti mnogo. Prije svega, treba proraditi svijest da sve što se radi u geografskoj sredini može imati i negativne posljedice. Bujice nastaju na uzdužnim profilima koja mogu biti zatrpana otpadom koja stvaraju čepove od tog smeća, pa se nabujala voda akumulira, time povećava pritisak na te čepove, buši ih i povećava dubinsku i bočnu eroziju, a erozivni materijal nosi u niže nadmorske visine stvarajući bujične poplave. One brzo nadolaze, stvarajući katastrofalne posljedice po stanovništvo i naselja.

Kao univerzitetski profesor uvidio sam da postoji potreba za stručnjacima Regionalnog i prostornog planiranja, koji bi radili, osim u državnim i kantonalnim resorima još i na nivou lokalnih zajednica (opština). Uveo sam poseban smjer na fakultetu da obrazujemo te stručnjake, pokazalo se da je ova ideja bila potpuno opravdana, jer neka naselja ne bi nikada bila izgrađena na sadašnjim lokacijama. Na mnoge hidroekološke probleme sam upozoravao entitetske i kantonalne vlade i resorna ministarstva ali bez odgovora, dok se stručnjaci koje obrazujemo jako teško zapošljavaju u resorima”, objasnio je profesor s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplo uz poneki pljusak

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će preovladavati sunčano i toplo vrijeme, a tek ponegdje mogući su kratkotrajni pljuskovi.

Jutro će biti oblačnije na istoku i sjeveru, dok će u ostalim krajevima biti pretežno vedro.

Tokom dana doći će do razvoja oblačnosti koja će lokalno usloviti kratkotrajne pljuskove, ali će se u većini predjela zadržati suvo i stabilno vrijeme. Duvaće slab do umjeren vjetar sjevernih smjerova, u Hercegovini umjerena i pojačana bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha od 13 do 18, na jugu do 20 stepeni, a u višim predjelima od 9, dok će maksimalna temperatura vazduha biti od 26 do 32, u višim predjelima od 21 stepen.

Nastavi čitati

Društvo

RASTE INTERESOVANJE ZA PELET U BIH: Cijene i do 684 KM po toni

Iako je do početka grijne sezone ostalo još nekoliko mjeseci, građani širom BiH već uveliko rezervišu pelet, strahujući da bi se mogao ponoviti scenario od prošle godine, kada je nagli rast potražnje doveo do nestašice na tržištu.

Proizvođači bilježe povećanu potrošnju

Zbog eventualnih novih poskupljenja i problema sa nabavkom, proizvođači već sada bilježe povećanu potražnju za ovim ogrevom.

U firmi “Drvoprodex” iz Banjaluke kažu da građani svakodnevno kontaktiraju ovo preduzeće kako bi na vrijeme obezbijedili ogrev za narednu grijnu sezonu.

Svakodnevni upiti

“Imamo svakodnevno upita i rezervacija za ovu vrstu ogreva. U našoj firmi paleta od 1.050 kilograma peleta trenutno košta 640 maraka, sa uključenim prevozom na adresu kupca. Trudimo se da zadržimo stabilne cijene, ali sve zavisi od troškova sirovine, transporta i potražnje”, kazali su iz ove firme.

Podsjećaju da je početkom aprila cijena palete peleta iznosila 590 KM, sa uključenim prevozom.

Kako navode, ranijih godina tokom ljetnih mjeseci gotovo da nije bilo narudžbi, dok je krajem septembra i početkom oktobra interesovanje naglo raslo.

Slična situacija je i u sarajevskoj kompaniji “Drvosječa”, koja posluje putem predstavništava u nekoliko gradova širom Bosne i Hercegovine.

Cijena zavisi od klase

Iz ove firme ističu da cijena peleta zavisi od klase proizvoda.

“Tako je pelet A2 klase trenutno dostupan po cijeni od 621 KM po toni, dok A1 klasa dostiže cijenu i do 684 KM po toni, plus prevoz. Imamo veoma mnogo narudžbi.

Kupci u strahu od nestašice

“Kupci su u strahu da ne dođe do nestašice kao što je bilo prošle godine, pa su ove godine odlučili da pelet nabave ranije”, kazali su iz ove firme.

Igor Andrić, sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta pri Privrednoj komori Republike Srpske, kazao je za “Nezavisne novine” da je povećano interesovanje za pelet posljedica iskustava iz prethodne godine.

“Ranijih godina uvijek smo apelovali da se pelet kupuje u proljeće. Prošle godine uopšte nije bilo potražnje, pa smo došli u situaciju da je u oktobru i novembru, pred sam kraj godine, došlo do enormne potražnje, a proizvođači nisu mogli da odgovore tim količinama”, kazao je Andrić i istakao da cijenu diktira potražnja.

Građani se odlučili na raniju kupovinu

Dodao je da je upravo nestašica peleta prošle godine jedan od razloga zbog kojeg se građani ove godine odlučuju na raniju kupovinu.

“Prošle godine, i pored toga što je cijena skočila, nije bilo mogućnosti da se nabavi pelet. Pretpostavljam da ljudi upravo zbog toga sada kupuju kako ne bi ponovo došli u takvu situaciju”, istakao je Andrić.

Cijene previsoke

Prema njegovim riječima, trenutne cijene peleta su visoke u odnosu na kupovnu moć građana, ali ističe da se proizvođači suočavaju sa rastom troškova proizvodnje.

“Sadašnje cijene peleta jesu previsoke s obzirom na trenutnu situaciju i kupovnu moć građana. Ali, sami inputi u proizvodnji su povećani. Stalno dolaze novi nameti, od povećanja cijena goriva, preko rasta cijena električne energije, pa do povećanja plata”, kazao je Andrić.

On smatra da pred početak grijne sezone ne bi trebalo da dođe do znatnijeg rasta cijena.

“Ne bi trebalo da dođe do nekog većeg skoka cijena jer su se potrošači u ovom ljetnom periodu već snabdjeli određenim količinama ovog ogreva. Na cijene najveći uticaj imaju ponuda i potražnja”, kazao je Andrić.

Ipak, kako naglašava, veoma je teško predvidjeti buduća kretanja na tržištu zbog brojnih dešavanja u svijetu koja utiču na privredu i energetski sektor.

Nastavi čitati

Društvo

POLJOPRIVREDNICI U BIH STRAHUJU: Žetva pšenice pred vratima, cijena nepoznata

Dok je žetva ječma već počela u Semberiji, a pšenica ulazi u završnu fazu sazrijevanja širom Bosne i Hercegovine, poljoprivredni proizvođači i dalje ne znaju po kojoj će cijeni predati ovogodišnji rod.

Predstavnici udruženja poljoprivrednika iz Republike Srpske i Federacije BiH upozoravaju da neizvjesnost u vezi s otkupom, rast troškova proizvodnje i izostanak sistemske podrške dodatno ugrožavaju domaću poljoprivredu.

Žetva ječma

Žetva ječma u Semberiji je počela, a prvi podaci pokazuju da su prinosi na nivou prošlogodišnjih, dok je kvalitet zrna veoma dobar, rekao je Savo Bakajlić, predsjednik Udruženja poljoprivrednika sela Semberije i Majevice, za “Nezavisne novine”.

Velika neizvjesnost

On je naveo da će narednih dana biti poznato više podataka o prinosima, ali da među proizvođačima vlada velika neizvjesnost zbog izostanka informacija o otkupnim cijenama.

“Pred žetvu pšenice još ne znamo ni cijene ni uslove otkupa. Niko se ne oglašava i svi ćute, dok su poljoprivrednici u sve težoj situaciji”, rekao je Bakajlić.

Mnogi proizvođači su prezaduženi

Prema njegovim riječima, mnogi proizvođači su prezaduženi, dok istovremeno čekaju isplatu podsticaja i premija koje, kako tvrdi, kasne još od prošle godine.

“Imamo oko 500 maraka neisplaćenih podsticaja po određenim osnovama, a pojedine premije iz prethodne godine još nisu isplaćene. Ljudi se s pravom hvataju za glavu”, istakao je Bakajlić.

U Semberiji je ove godine pod strnim žitima zasijano oko 26.000 hektara, od čega je približno 19.000 hektara pod pšenicom, dok ostatak čine ječam i tritikale.

Cijene ječma i kukuruza

Govoreći o očekivanim otkupnim cijenama, Bakajlić smatra da bi cijena ječma trebalo da bude između 50 i 60 feninga po kilogramu, približno kao i cijena kukuruza.

“Prinosi se kreću od pet do šest tona po hektaru, ali troškovi proizvodnje nikada nisu bili veći. Cijena koštanja jednog hektara pšenice premašila je 2.500 maraka, dok su cijene repromaterijala znatno porasle”, kazao je on.

Vremenske nepogode

Bakajlić je upozorio i na posljedice vremenskih nepogoda koje su prethodnih dana pogodile dijelove Srbije i Vojvodine, strahujući da bi slični scenariji mogli ugroziti domaću proizvodnju.

Kako je rekao, potrebno je više raditi na zaštiti domaće proizvodnje i plasmanu domaće hrane na tržište.

“Mi možemo proizvesti značajan dio potreba za hranom u BiH. Potrebno je da domaći proizvod dobije prednost na domaćem tržištu, a ne da ga nekontrolisani uvoz potiskuje i uništava”, kazao je Bakajlić.

I u FBiH neizvjesnost u vezi s cijenama

Da je situacija skoro ista kao u Srpskoj, potvrđuju proizvođači iz Federacije BiH, koji očekuju dobar rod, ali strahuju da bi neizvjesnost u vezi s cijenama mogla umanjiti rezultate cijele sezone.

Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bićo ističe za “Nezavisne novine” da su vremenske prilike tokom vegetacione sezone bile gotovo idealne.

“Vrijeme je bilo idealno, sve je poslužilo kako treba i teško da je moglo biti bolje. Međutim, na kraju se ponovo suočavamo s istim problemom, ne zna se zvanična otkupna cijena i ostaje da vidimo kako će se situacija razvijati”, rekao je Bićo.

Bićo navodi da je pšenica dominantna kultura, dok se ječam uglavnom proizvodi za potrebe stočarske proizvodnje.

“Ječam se uglavnom sije za vlastite potrebe i ishranu stoke, dok je pšenica daleko više zastupljena na području Federacije BiH”, kazao je.

Nada umire posljednja

Kako se približava početak žetve pšenice, proizvođači se nadaju da će vremenski uslovi ostati povoljni i da će tržište ponuditi cijenu koja će opravdati ulaganja.

“Očekujemo da vrijeme posluži i da se žetva uspješno završi. Nadamo se i cijeni koja će odgovarati tržišnim uslovima i onome što su proizvođači uložili u proizvodnju”, kazao je Bićo.

Kako je rekao, sve je prepušteno tržištu.

“Sve je prepušteno tržištu. Nemamo nikakvu zaštitu ni sigurnost kada je riječ o cijeni. Pšenica je berzanska roba i jedino država može pomoći kroz garantovanu cijenu ili otkup za robne rezerve”, rekao je Bićo.

Nastavi čitati

Aktuelno