Društvo
DRAMATIČNO UPOZORENJE STRUČNJAKA: “Ako pukne brana na Neretvi, nestaće naselja sve do Jadranskog mora”
Akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve.
Kataklizma u Donjoj Jablanici je bila očekivana i na nju godinama upozoravaju najrelevantniji stručnjaci!
Jedan od njih je akademik Muriz Spahić, ekspert u području hidrologije i geografije, osnivač Udruženja geografa BiH i bivši dekan i profesor na Prirodno-matematičkom fakultetu UNSA, odgovorio je na ključna pitanja koja se postavljaju nakon katastrofe koja je prema dosadašnjim podacima odnijela najmanje 18 života i upozorava na kritične tačke koje bi u budućnosti mogle doživeti sudbinu Jablanice.
Posebno je zabrinut za gornji sliv rijeke Neretve zbog velikog broja hidroelektrana.
“Svi hidrotehnički radovi u tom dijelu su izuzetno preteći za naselja u dolini Neretve, sve do njenog ušća u Jadransko more. Na trenutak zamislimo scenario da se na gornji sliv reke Neretve do brane hidroakumulacije “Ulog” visoke 53 , izluči u kratkom vremenskom periodu od nekoliko sati ili jednog dana polugodišnja prosečna godišnja količina padavina preko 1.000 mm po metru kvadratnom i sruči se sa sliva u hidroakumulaciju čija je brana izgrađena u nestabilnom terenu ispresijecanom rasjedima. Ne smijemo ni zamisliti šta bi se tada dogodilo na potezu do ušća. Taj scenario nije nemoguć, ali ne znamo kada se može dogoditi. Slični problemi mogu nastati i sa projektom Gornji horizonti u slivu Neretve, kojim je predviđeno da se u krškom slivu pritočne vode Neretve prevedu serijom krških polja prema Trebišnjici”, upozorava akademik Spahić.
Ističe da bujične poplave nisu novost i da su u BiH zabilježene u Sarajevu u gradskoj četvrti Bistrik ispod Trebevića u 19. vijeku, pa i prije deset godina, kada su donijele razorne posljedice u Željeznom polju pa su putevi i naselja bili zatrpani bujičnim nanosom. Klimatske promjene pogoduju katastrofama, ali nisu jedini uzrok.
“Obično građani kada nema aktuelnih tema za razgovor, započinju priče o klimatskim promjenama i vremenskim katastrofama, smatrajući da je sve nastalo njihovim postankom i da će se sve završiti njihovim nestankom. U Bosni i Hercegovini kao i svugdje događala su se nevremena sa velikim materijalnim štetama pa i ljudskim žrtvama. Ali danas postoje analize o klimatskim promjenama i mi znamo da se one manifestuju u opštem porastu temperatura, promeni trajanja klimatskih godišnjih doba u određenim meteorološkim uslovima koje podstiču brze vremenske promene sa izraženim vremenskim pojavama, posebno padavinskim. Ako sve to znamo i ako se održavaju naučni skupovi na temu adaptacija na klimatske promjene, a svjedočimo ovakvim vremenskim katastrofama, onda slijedi zaključak da na iste nismo adaptirani, a itekako smo prozvani i pozvani”, smatra cijenjeni profesor i stručnjak.
Na terenu se takođe sprovodi i kriminalističko istraživanje da je li kamenolom jedan od uzroka velikog broja žrtava.
“Bujični proces, posebno onaj u slivu Neretve oko naselja Jablanica, na desnoj dolinskoj strani odakle započinje kanjon Neretve, odlikuje se izuzetno velikim padovima preko 60 stepeni. Prisustvo kamenoloma ispod kojeg se nastavlja dubodolina u kršu nije jedini krivac za ovakve bujične procese, jer su se isti desili i na drugim mjestima kao što je slučaj s Komadinovim vrelom, putnim odmaralištem koje se nalazi nizvodno od Jablanice. Infiltracija padavinske vode u karbonatnim padinama je veoma mala, zbog odsustva tla i gustine ponora. Zbog toga krške padine su bezvodne i nisu obrasle gustom vegetacijom. Problem je, tvrdi struka, preizgrađenost u podnožju planina, ali i očigledno neznanje pojedinaca kojima je povereno prostorno planiranje u BiH.”
Lično se jako bojim skromnog znanja većine stanovništva, posebno onih koji su na vlasti, iz problematike funkcionisanja prirodnih sistema, jer se od njih ne može očekivati da svojim djelovanjem preduzmu akciju smanjenja rizika od pojave prirodnih nepogoda. A može se napraviti mnogo. Prije svega, treba proraditi svijest da sve što se radi u geografskoj sredini može imati i negativne posljedice. Bujice nastaju na uzdužnim profilima koja mogu biti zatrpana otpadom koja stvaraju čepove od tog smeća, pa se nabujala voda akumulira, time povećava pritisak na te čepove, buši ih i povećava dubinsku i bočnu eroziju, a erozivni materijal nosi u niže nadmorske visine stvarajući bujične poplave. One brzo nadolaze, stvarajući katastrofalne posljedice po stanovništvo i naselja.
Kao univerzitetski profesor uvidio sam da postoji potreba za stručnjacima Regionalnog i prostornog planiranja, koji bi radili, osim u državnim i kantonalnim resorima još i na nivou lokalnih zajednica (opština). Uveo sam poseban smjer na fakultetu da obrazujemo te stručnjake, pokazalo se da je ova ideja bila potpuno opravdana, jer neka naselja ne bi nikada bila izgrađena na sadašnjim lokacijama. Na mnoge hidroekološke probleme sam upozoravao entitetske i kantonalne vlade i resorna ministarstva ali bez odgovora, dok se stručnjaci koje obrazujemo jako teško zapošljavaju u resorima”, objasnio je profesor s Prirodno-matematičkog fakulteta u Sarajevu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Sunčano i toplije
U Republici Srpskoj i Federaciji BiH /FBiH/ će biti sunčano vrijeme uz malu oblačnost i toplije.
Ujutro će biti vedro i svježe, u višim predjelima i po kotlinama prohladno, a lokalno duž rijeka moguća je magla, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Duvaće slab do umjeren, istočni i sjeveroistočni vjetar. U Hercegovini se ujutru očekuje umjerena bura, a tokom dana južni vjetar. Jutarnja temperatura vazduha biće od devet od 14, na jugu do 19, u višim predjelima od četiri, a dnevna od 24 do 30, u višim predjelima od 20 stepeni Celzijusovih.
Društvo
STUDIJA EVROPSKOG PARLAMENTA: Jugoistočna Evropa se naoružava, jedino BiH zaostaje
Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u regionu jugoistočne Evrope koja nije povećala izdvajanja za odbranu, objavljeno je u opširnoj studiji na stranici Odbora za spoljne poslove Evropskog parlamenta koja se bavi bezbjednosnim strategijama zemalja u procesu proširenja.
BiH daleko iza susjeda
Kako je navedeno, procentualno gledano, Kosovo, koje je i u studiji navedeno kao nepriznat međunarodni subjekt, Sjeverna Makedonija i Albanija najviše su povećale ulaganja u odbranu, dok je u apsolutnom iznosu apsolutni šampion Srbija, za koju je naglašeno da je povećala ulaganja u gotovo svim segmentima.
Prema ovim podacima, u protekloj deceniji Kosovo je povećalo ulaganja u odbranu za 242 odsto, Sjeverna Makedonija 154, a Albanija 150 odsto. I Crna Gora je udvostručila svoja ulaganja u odbranu na 115 odsto.
“Kontrasta radi, BiH je svoja ulaganja u odbranu povećala marginalno, za osam odsto tokom dekade, i u odbranu ulaže oko 0,7 odsto bruto domaćeg proizvoda, što je daleko iza njenih susjeda”, navedeno je.
Srbija dominira regionalnom vojnom industrijom
Za Srbiju je navedeno da apsolutno dominira regionalnom namjenskom industrijom i da njenu kičmu čine državna preduzeća i velika mreža malih i srednjih privatnih kompanija koje se specijalizuju u različitim oblastima vojne industrije poput oklopnih vozila, vojnih dronova i projektila.
“Srbija je u periodu od 2021. do 2025. godine zauzimala 37. mjesto u svijetu po uvozu glavnih kategorija naoružanja, znatno ispred ostalih zemalja u regionu. U istom periodu Kina je postala glavni dobavljač naoružanja Srbiji, sa udjelom od 61 odsto u ukupnom uvozu glavnih sistema naoružanja. Srbija je postala prvi evropski korisnik nekoliko ključnih kineskih vojnih tehnologija, među kojima su sistem protivvazdušne odbrane FK-3 i balističke rakete vazduh – zemlja CM-400AKG”, navedeno je, uz napomenu da je nakon ruske invazije na Ukrajinu saradnja Srbije s ruskom namjenskom industrijom prestala i da se Srbija od tada preusmjerila na podršku Ukrajini.
Srbija ulaže milijarde, BiH manje od 200 miliona dolara
Konkretno u brojkama, Srbija je prije deset godina ulagala milijardu dolara u odbranu, 2021. više od dvije, a prošle godine više od 2,5 milijardi. Daleko iza nje su Albanija i Gruzija, koje su prošle godine znatno povećale ulaganja u odbranu, ali u apsolutnom iznosu to je “tek” oko 600 miliona dolara. BiH je u obranu prošle godine uložila manje od 200 miliona dolara, ali taj iznos je čak manji nego godinu dana ranije.
Uprkos marginalnim ulaganjima, BiH i dalje ima relativno veliku vojsku. Od zemalja u procesu proširenja najveća je Ukrajina, koja trenutno ima oko 700.000 vojnika ili oko 1,8 odsto ukupne populacije. Druga je Srbija s oko 28.000 vojnika, odnosno oko pola procenta ukupne populacije. BiH je na četvrtom mjestu u regionu, jer ima oko 11.000 vojnika, odnosno oko trećinu jednog procenta ukupne populacije. To, međutim, nije veoma impresivan podatak jer je BiH druga najveća zemlja u jugoistočnoj Evropi, poslije Srbije, koje nisu članice EU i obuhvaćene su ovom studijom.
BiH među zemljama koje su naoružanjem pomogle Ukrajini
Zanimljivo je i da je BiH okarakterisana kao jedna od zemalja koja je značajno pomogla Ukrajini, što je navedeno u dijelu studije koja se bavi ukrajinskom namjenskom industrijom.
“Između 2021. i 2025. godine Ukrajina je bila najveći svjetski uvoznik glavnih kategorija naoružanja, uključujući sisteme protivvazdušne odbrane, avione i oklopna vozila, sa udjelom od 9,7 odsto u ukupnom svjetskom uvozu naoružanja. Od početka ruske invazije 2022. godine, najmanje 22 države članice EU i tri zemlje obuhvaćene procesom proširenja – BiH, Crna Gora i Sjeverna Makedonija – isporučile su Ukrajini glavne sisteme naoružanja”, navedeno je.
Zemlje regiona sklapaju poslove s evropskim kompanijama
Takođe je navedeno da je većina zemalja regiona, za razliku od BiH, ostvarila značajnu saradnju s drugim zemljama. Tako su, na primjer, Albanija, Crna Gora i Sjeverna Makedonija potpisale ugovore s velikim EU kompanijama namjenske industrije kako bi uskladile svoje vojne potencijale s NATO standardima.
“Tokom protekle dvije godine Sjeverna Makedonija je, na primjer, nabavila višenamjenske helikoptere italijanske kompanije ‘Leonardo’, dok su Albanija i Crna Gora potpisale ugovore sa francuskim kompanijama ‘Thales’ i ‘Kership’ o nabavci sistema za nadzor vazdušnog prostora, odnosno patrolnih brodova za djelovanje na otvorenom moru”, navode oni. Takođe, Srbija je potpisala ugovor s francuskom kompanijom “Dassault” za kupovinu aviona rafale, kako bi u svoju vojsku uvela i značajnu evropsku komponentu.
Društvo
VREMENSKA PROGNOZA! Mjestimično kiša i pljuskovi
U Bosni i Hercegovini će preovladavati promjenljivo do pretežno oblačno vrijeme, ponegdje sa prolaznom kišom i kratkotrajnim pljuskovima.
drugom dijelu dana se očekuje smanjenje oblačnosti uz sunčane periode, dok će uveče biti pretežno vedro i svježe, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorloškog zavoda.
Minimalna temperatura vazduha biće od 10 do 15, na jugu do 17, u višim predjelima na istoku od šest stepeni, a maksimalna od 21 na istoku do 26 na zapadu, na jugu do 30, u višim predjelima od 19 stepeni Celzijusovih. Duvaće slab do umjeren vjetar, promjenljiv ili sjevernih smjerova, na jugu ujutro umjerena i jaka bura, koja će tokom dana oslabiti.
-
Politika2 dana agoSAMRTNI ROPAC REŽIMA! U paničnom strahu od STANIVUKOVIĆA i skenera, SNSD laže KAO NIKADA DO SADA!
-
Banjaluka3 dana agoKROV NAD GLAVOM ZA MLADE PORODICE! Basara “Besplatni placevi su šansa da gradimo budućnost u Banjaluci!”
-
Politika3 dana agoNAROD PRELOMIO! Stanivuković pitao za premijersku funkciju, ORILO SE SAMO JEDNO! (VIDEO)
-
Politika22 sata agoSTANIVUKOVIĆ NAJAVIO 13. PENZIJU: Kao što sam ispunio obećanje o besplatnom prevozu, ispuniću i ovo
-
Politika2 dana agoSVOJSKI TROŠE NOVAC GRAĐANA! Vlada Srpske ponovo kupuje milionske zgrade, opozicija grmi: „Ovo je čisto rasipanje!“
-
Svijet3 dana agoKIJEV PROVOCIRA NUKLEARNI INCIDENT?! Pogođene cisterne sa gorivom za nuklearku u Zaporožju!
-
Banjaluka2 dana agoZMIJANJSKI MARATON OVOG VIKENDANA MANJAČI: Stiže 350 djece, nove staze i sajam domaćih proizvoda
-
Politika15 sati ago„FABRIKA LAŽI RADI U TRI SMJENE!“ Vukomanović raskrinkala RTRS “SNSD spao na najprljaviju predizbornu režiju!”
