Nebojša Drinić prisustvovao je danas žitnim molitvama u Kolima na Manjači, gdje se zajedno sa mještanima okupio na tradicionalnom događaju koji okuplja stanovnike ovog kraja i čuva višedecenijske običaje.

Tom prilikom podsjetio je da je prije nekoliko godina, na poziv mještana, učestvovao u obnovi zvonika, mjesta koje predstavlja simbol zajedništva i okupljanja lokalnog stanovništva.

– Posebno me raduje što vidim da se ovdje i dalje okuplja narod, njeguju običaji i prenose vrijednosti na mlađe generacije. To je najbolji dokaz da trud uložen u ovakve projekte ima smisla – poručio je Drinić.

On je istakao da mu mnogo znači podrška i povjerenje ljudi iz ovog kraja, naglasivši da politika ima smisla samo kada je u službi građana i kada iza izgovorenih riječi ostaju konkretna djela.

– Najveće priznanje nije funkcija koju obavljate, već povjerenje koje dobijate od ljudi i saznanje da ste svojim radom ostavili nešto korisno iza sebe – rekao je Drinić.

Poručio je da će i u budućnosti nastaviti da podržava inicijative koje doprinose očuvanju tradicije, zajedništva i razvoja lokalnih zajednica.

– Sa narodom i za narod, jer samo tako gradimo bolju Republiku Srpsku – zaključio je Drinić.

Privreda u Republici Srpskoj bilježi gubitke. Svaku privredu najviše pokreće industrija, a insdurstijska proizvodnja u Srpskoj je u značajnom padu, i to čak za 9,3  odsto u odnosu na prva tri mjeseca prošle godine, prema podacima Privredne komore.

Zanemariv rast bruto domaćeg proizvoda, čime se Vlada hvali, ne oslikava pravo stanje u privredi.

Stabilno tržište, ulaganje u privredu, modernizacija  i odgovarajući kadar, odsnosno znanje, kombinacija je za uspješnu privredu.

U Republici Srpskoj, pored konstantne političke krize, nema ni modernizacije, niti značajnog ulaganja.

Premijer Savo Minić opravdava loše stanje rastom BDP-a, koji je veći za 2,1 odsto u prvom tromjesečju.

„Imamo činjenicu da imamo rast BDP-a i imamo činjenicu da u četiri grane imamo pad industrijske proizvodnje i prerađivačke, ali isto tako imamo u nekoliko industrijskih grana gdje nemamo taj pad i zadužio sam ministra, koji je neprestano u pregovorima sa našim privrednicima, upravo da vidimo onaj dio, koji će Vlada, ovim granama koje se nalaze u padu industrijske proizvodnje, da pomogne“, kaže Minić.

Ovaj rast ostvarili su trgovina, ugostiteljstvo, hotelijerstvo, saobraćaj, informacije i komunikacije, sve ono što ne priža konstantnu dobit, kao industrija.

Pad proizvodnje zabilježen je u svim područjima djelatnosti, pokazuju podaci Privredne komore.

Predsjednik ove institucije Goran Račić kaže da je spas u domaćoj proizvodnji.

„Mislim da moramo podsticati domaću prerađivačku industriju, posebno sektor hrane i prehrambene industrije, tu nam leže ogromne rezerve i ukoliko bi planski pristupili povećanju proizvodnje, mislim da bi mogli dobiti adekvatne rezultate.

Ako uvozimo u BiH godišnje preko 500 miliona maraka mesa, u Republici Srpskoj negdje oko 200 miliona maraka mesa, mislim da je onda potrebno ispitati naše domaće kapacitete, ispitati spremnost naših porizvođača, obaviti razgovor sa prerađivačima i na taj način definisati plan da u naredne tri godine izvršimo supstituciju uvoza mesa povećanjem domaće proizvodnje. Ako bi tako pristupili i u nekim drugim granama, onda bi mogli imati rezultate“, kaže Račić.

Gašenjem domaće proizvodnje sve više zavisimo od uvoza, gdje se bilježi rast od 3,2 odsto. Ekonomista Zoran Pavlović smatra da se mora ozbiljnije pristupiti oporavku privrede.

„Ako se ne pomogne privreda, poljoprivreda i stočarstvo, to su neke grane koje su značajne u Srpskoji i BiH, bojim se da ćemo doći do toga da nemamo više šta da proizvedemo i za koga da proizvedemo. Briga o privredi i podršci privrede, mora poteći, ili zahtevi moraju poteći, od privrednih komora, granskih udruženja, udruženja poljoprivrednika, jer dozvoliti da se izmiri dug prema Viaduktu od 110 miliona, da toliko dugujemo farmerima i poljoprivrednim proizvođačima, je nedopustivo“, kaže Pavlović.

Veliki problemu industriji je i zastarjelost mašina, nestručan kadar, i nedovoljna analiza tržišta, i upoređivanje sa uspješnim ekonomijama, što bi pokazalo šta privredi najviše nedostaje.

Predsjednik Gradskog odbora Pokreta „Sigurna Srpska“ u Bijeljini, Miloš Stanišić, gostujući u jutarnjem programu BN televizije, najavio je niz konkretnih inicijativa usmjerenih na unapređenje položaja mladih i stvaranje zdravijeg društvenog ambijenta.

Stanišić je kao jedan od prioriteta svog djelovanja izdvojio uvođenje „civilnog roka“ za mlade od 18 do 25 godina, projekat koji je pokrenut u Banjaluci.

On je pojasnio da se ne radi o klasičnoj vojnoj obuci, već o programu edukacije i osposobljavanja mladih za životne izazove.

„Civilni rok je prilika da mladi kroz 20 radnih dana steknu radne navike, druže se i nauče vještine koje su im potrebne u svakodnevnom životu. Naš cilj je da ih pripremimo za vanredne situacije, poput poplava, kada je neophodno da mladi ljudi znaju kako da reaguju i pomognu zajednici“, istakao je Stanišić.

On je potvrdio da će Pokret „Sigurna Srpska“ uskoro podnijeti zvaničnu inicijativu nadležnim institucijama u Bijeljini kako bi se ovaj model implementirao i u lokalnoj zajednici.

Pored civilnog roka, Stanišić je naglasio važnost uvođenja školskih uniformi. Prema njegovim riječima, uniforme su ključne za postizanje socijalne jednakosti jer brišu vidljive klasne razlike među učenicima i smanjuju vršnjački pritisak.

Kao treću ključnu tačku svog programa, Stanišić je apostrofirao borbu protiv poroka. Kladionice je nazvao „pošasti“ i naglasio da je neophodno sistemski urediti zonu oko obrazovnih institucija kako bi se mladi zaštitili od direktnog uticaja kockanja.

Zaključujući gostovanje, Stanišić je poručio da su ove mjere dio šire strategije za stvaranje „zdrave nacije“, te pozvao nadležne u Bijeljini na saradnju, ističući da se ovakve inicijative moraju izdignuti iznad dnevne politike u korist budućih generacija.