Osuđujem jučerašnje preglasavanje u Predsjedništvu BiH i pokušaj da se, nakon deset godina, ponovo vrate strani članovi u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika BiH.

Poručio je ovo za Srpskainfo Branislav Borenović, poslanik u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH.

– Još 2016. godine, odlukom Predsjedništva BiH, u čijem sastavu je bio i Mladen Ivanić, okončano je učešće stranih članova u radu Komisije. To je bio važan korak ka jačanju domaće odgovornosti i povjerenja u naše institucije. Zato je potpuno logično što je srpski član Predsjedništva Željka Cvijanović uložila veto na ovakvu odluku donesenu neprihvatljivim preglasavanjem – rekao je Borenović.

Bosna i Hercegovina, dodaje on, ima dovoljno stručnih, odgovornih i kompetentnih ljudi da sama odlučuje o zaštiti svog kulturnog i istorijskog nasljeđa.

– Vrijeme je da domaće institucije budu u potpunosti u rukama domaćih predstavnika, a ne stranih imenovanja – naglasio je Borenović.

Srpski član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Željka Cvijanović je zatražila zaštitu vitalnog nacionalnog interesa zbog imenovanja članova Komisije za nacionalne spomenike.

Ona je glasala protiv vraćanja stranih eksperata u Komisiju za nacionalne spomenike, ali je odluka usvojena glasovima Denisa Bećirovića i Željka Komšića. Cvijanovićeva je nakon glasanja napustila sjednicu Predsjedništva BiH.

Srpskainfo

Za nas je neprihvatljivo vraćanje stranaca u Komisiju za očuvanje nacionalnih spomenika. Napisao je ovo na društvenim mrežama predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković.

-Niko nas ne može uvjeriti da neki stranac iz Kenije bolje zna naše kulturno i istorijsko nasljeđe od ljudi koji ovdje žive. Važno je napomenuti da je praksa imenovanja stranaca u ovu komisiju zaustavljena upravo u vrijeme kada je srpski član Predsjedništva bio gospodin Mladen Ivanić“, naveo je on i dodao:

-I mimo toga, naš stav je aposlutno jasan, protiv smo svakog miješanja stranaca u rad institucija i svega što može ugroziti položaj Republike Srpske. Za nas nema dileme da će poslanici Pokreta podržati veto srpskog člana Predsjedništva BiH, kao što smo podržali i posljednji veto iz maja 2025. godine, jer naša je obaveza da vodimo odgovornu nacionalnu politiku, usmjerenu kao očuvanju i jačanju Republike Srpske – jasan je Stanivuković.

Ovakva pitanja, kaže on, moraju biti iznad odnosa vlasti i opozicije, a mi dobro znamo razliku gdje prestaje dnevna politika, a počinje nacionalna odgovornost. Tako smo postupili i do sada, tako ćemo postupiti i svaki naredni put.

Gradska pijaca Pale jedina je tržnica ovog tipa na području Sarajevsko- romanijske regije. Zbog dugovanja firme „Konekt pipl“, u čijem vlasništvu se i nalazila, pripala je Investiciono- razvojoj banci Republike Srpske.

Nakon propalog pokušaja prodaje, njen rad je nastavljen ali je najavljena nova prodaja, pa je njena sudubina neizvjesna. Malverzacije oko ovog objekta vrijednog preko 7 miliona maraka se nastavljaju, jer ovim objektom, po svemu sudeći,  ponovo upravlja firma koja je bila i njen prvobitni vlasnik.

Da li sve ovo znači da je Gradska pijaca Pale još jedan od propalih projekata IRB-a?

Zbog duga firme „Konekt pipl“ prema Investiciono razvojnoj banci Republike Srpske gradska pijaca Pale koja je bila u vlasništvu te firme, završila je na dobošu, a kasnije i u potpunom vlasništvu fondova IRB, jer ova banka nije bila sigurna da će moći namiriti svoja potraživanja u vrijednosti od preko 6 miliona maraka.

Bio je i jedan pokušaj prodaje privatnom biznisemnu Danku Mitriću iz Foče 2025. godine, ali je prodaja propala.

Pitali smo IRB šta se trenutno dešava sa ovom tržnicom?

„Uprava Investiciono- razvojne banke Republike Srpske 4. juna ove godine donijela je odluku o prodaji i davanju u zakup pijace na Palama. Odluka o davanju u zakup podrazumijeva zakup na određeno vrijeme, u trajanju od jednog mjeseca , uz mogućnost produženja roka. Kada da je riječ o zakupu, utvrđeno je da je pristigla jedna ponuda od strane ponuđača Anice Savić, preduzetnička djelatnost „Konekt“ Pale“, saopšteno je iz Inevsticiono- razvojne banke Republike Srpske.

Interesanstno je to što je firma „Konekt“ koja je trenutni zakupac gradske pijace Pale, vrlo sličnog naziva firme koja je bila i prvi vlasnik gradske pijace, a to je „Konekt pipl“, a još zanimljivije je to što su obje firme registrovane na istoj adresi „Srpskih ratnika“ 1 Pale, gdje je se i nalazi gradska pijaca. Sve ovo ukazuje nam na to da je Gradska pijaca Pale u zakupu istog kruga ljudi.

Iz IRB-a nam je saopšteno još i da će u narednim danima biti raspisana i javna licitacija za njenu prodaju. tako da je neizvjesna sudbina gradske pijace Pale, jer bi novi vlasnik mogao da promjeni djelatnost i namjenu ovog objekta, pa bi Pale ostale bez tržnice.

O svemu ovome, brojni zakupci tezgi i poslovnih porostora, po svemu sudeći nemaju nikakve informacije i ne znaju šta ih čeka.

„Ovo da nam zatvore, to bi baš bila katastrofa“, kaže Milivoje Vajić zakupac tezge u  „Gradskoj pijaci“ Pale.

Da je tržnica u Palama neophodna i da bi njeno gašenje ukoliko dođe do prodaje i promejen djelatnosti napravilo veliku štetu, smatraju i građani Pala.

„Za građane Pala to bi baš bilo katastrofa, jer smo se mi navikli da tu kupujemo dobre proizvod“, „Moramo imati pijacu“, rekli su neki od anketiranih stanovnika Pala.

Odbornik SDS-a u Skupštini opštine Pale Dušan Gazivoda  kaze da je ovo  slika nemara repubiličkih vlasti prema ovoj lokalnoj zajednici.

„Oni ne mare ko će na sledećoj licitaiji kupiti pijacu, da li će se pijaca zatvoriti u smislu pijace, da li će tu postojati objekat neke druge namjene. To nije ništa novo što se tiče njihovog ponašanja, bitno je da se neki privatni interesu u svemu tome pronađu, šta je opšti interes to nikoga nije briga“, zaključio je Gazivoda.

Postavlja se pitanje, zašto je Investiciono razvojna banka Republike Srpske uopšte kupila obveznice firme „Konetkt pipl“ koja po svemu sudeći nije dobro poslovala ?

Da li su možda postojali neki dogovori između predstavnika vlasti Srpske i vlasnika ove frime, da se IRB upusti u ovaj projekat? To ne znamo, ali znamo da ovo nije prva propala investicija IRB  i do sada se dešavalo da je ova banka davala kredite preduzećima koji su bili bliski vlastima, a koji nikada nisu vraćeni, pa su ta preduzeća završila na dobošu.

(BN) Foto: BN