Nakon što je preživjela pogubljenje u Tenesiju, Krista Pajk se probudila u bolničkom krevetu bijesna, u okovima i sa teškim zdravstvenim komplikacijama.

Krista Pajk (50) probudila se u bolnici “bijesna i zbunjena” nakon što je prošle nedjelje preživjela pokušaj pogubljenja, izjavili su njeni advokati. Prisjetili su se da su joj prve riječi bile: “Gdje sam?” i “Ko ste vi?”.

Pajk, osuđena na smrt zbog ubistva Kolin Slemervijam 1995. godine, preživjela je 30. septembra u Tenesiju dvije smrtonosne injekcije. Stručnjaci i njen pravni tim tvrde da je ovaj oporavak bez presedana i da nijedan drugi zatvorenik u SAD nije preživio izvršenje kazne smrtonosnom injekcijom.

“Ruke su joj strašno natečene”
Pajkova (50) je i dalje na intenzivnoj njezi, a ruke i noge su joj vezane za bolnički krevet, rekli su advokati na konferenciji za novinare. Njen advokat Rendi Spivej rekao je da je pravni tim danima vjerovao da je moždano mrtva i da su očekivali da će je svaki čas isključiti sa aparata.

Međutim, na opšte iznenađenje, u utorak je počela da govori, iako se sjeća samo dijelova samog pokušaja pogubljenja. Spivej je ispričao da je Pajk pomogla timu za izvršenje kazne da pronađe venu na ruci, kao i da je bila ljubazna i pristojna dok su joj davali injekciju.

Nakon toga se probudila u bolnici sa cijevi u grlu, okružena nepoznatim ljudima. Obe ruke su joj sada, prema riječima advokata, “strašno natečene”.

“Ne znamo kakve će posljedice sve ovo ostaviti na njeno mentalno zdravlje”, rekao je Spivej.

Dodao je da je zbog traume ostala “bijesna i zbunjena”. Naveo je i da Pajk ima krvni ugrušak u ruci, upalu pluća i ne može da guta.

Sud naložio čuvanje dokaza
Sud je u srijedu naložio državi Tenesi da sačuva sve dokaze povezane sa neuspjelim pogubljenjem. Nakon što je postalo jasno da Pajk neće umrijeti od dvije doze pentobarbitala, prevezena je u bolnicu, gdje je danima bila u nesvijesti dok su ljekari čistili organizam od hemikalija.

Na hitnom ročištu u srijedu, advokati su zatražili da se sačuvaju svi dokazi koji bi mogli poslužiti kao temelj za buduću tužbu protiv države. Luk Inen, jedan od advokata Kriste Pajk, opisao je sudiji I’Aši Majls “prepreke” u komunikaciji sa klijentkinjom.

“Sve do juče naša klijentkinja je bila u nesvijesti i nije mogla da komunicira”, rekao je i dodao da Pajk sada “govori u ograničenoj mjeri”.

Pomoćnik državnog tužioca Tenesija Vil Ajers upozorio je na “neobičnu proceduralnu situaciju”, sa čim se sudija saglasila. Tvrdio je da hitan zahtjev nije potreban jer je država svakako obavezna da čuva dokaze.

Sudija Majls ipak je naložila da se “mora sačuvati sve što je bilo u samoj prostoriji”, uključujući infuzije, špriceve, otpad poput ambalaže, uputstava i naljepnica. Zatražila je i dokumentaciju o psihičkom stanju Kriste Pajk prije, tokom i nakon pokušaja pogubljenja 30. septembra. Savjetovala je državi da “posebno pazi” kako ne bi izgubila ili slučajno izbrisala bilo koju informaciju važnu za slučaj.

Obustava pogubljenja
Na pitanje sudije da li država planira da odredi novi datum pogubljenja, Ajers je odgovorio da ne zna. Guverner Tenesija Bil Li naredio je obustavu svih pogubljenja u državi do kraja godine i zatražio odgovore o tome šta je pošlo po zlu. Šef državnih zatvora najavio je ostavku nakon neuspjele egzekucije.

Inen je zatražio od sudije da se Pajkovoj omogući pristup telefonu za pozive advokatima, kao i da oni imaju “slobodan i stalan pristup klijentkinji”. Rekao je da su ih tokom nedavnog pokušaja posjete u bolnici držali na čekanju više od dva sata.

Dodao je da je zatvorski službenici drže “u okovima” na bolničkom krevetu, uprkos zahtjevima medicinskog osoblja da joj se skinu lisice. Njeni advokati zatražili su i da ih Uprava za izvršenje krivičnih sankcija Tenesija obavijesti 48 sati prije nego što Pajkovu premjeste iz bolnice u bilo koju drugu državnu ustanovu.

Krista Pajk imala je 18 godina kada su ona i njen tadašnji dečko, Tadaril Šip, pretukli, mučili i ubili 19-godišnju Kolin Slemervijam. Upoznali su je u kampu za osposobljavanje problematičnih tinejdžera. Šip je tada imao 17 godina, pa je zbog svoje uloge u napadu izbjegao smrtnu kaznu jer nije bio punoljetan. On se i dalje nalazi u zatvoru

Federalni istražni biro (FBI) spriječio je planirani teroristički napad 18-godišnjaka na tržni centar „Mall of America“ u Minesoti, nakon što su ga agenti pratili gotovo dvije godine i u tajnoj operaciji mu prodali pušku AK-47 i municiju, saopštile su danas vlasti.

Šejkdun Abdulahi Mohamud uhapšen je u utorak u parku u Ričfildu, nakon što je pripadniku FBI na tajnom zadatku, koji se predstavljao kao pripadnik Islamske države, platio 600 dolara za pušku i 200 metaka, prenio je AP.

Prema krivičnoj prijavi, Mohamud je od decembra 2024. godine razmjenjivao poruke sa povjerljivim doušnikom FBI.

Prvobitno je izrazio interesovanje za odlazak u Somaliju i borbu na strani militanata Al-Šababa, a kasnije je odlučio da napadne „Mall of America“, jer nije mogao da priušti put.

U porukama je više puta potvrdio da namjerava da 24. oktobra napadne i ubije nemuslimane u tržnom centru, gdje je tog dana bila zakazana kulturna manifestacija zajednice Hmong.

Na pitanje da li je ozbiljan u namjeri da izvede napad, odgovorio je: „Da, 100 posto sam siguran.“

Savezni tužilac Danijel Rozen rekao je da su agenti uspjeli da otkriju prijetnju i spriječe napad, navodeći da je Mohamud govorio da bi mogao da ubije između 30 i 60 ljudi.

Mohamud je juče izveden pred savezni sud u Sent Polu, gdje je rekao da nema posao, kuću, automobil niti novac u banci.

Zastupala ga je savezna javna braniteljka Siri Karlson Mekdauel.

Prema izjavi agenta FBI-ja, Mohamud je prvi put privukao pažnju agencije u decembru 2024. godine.

Do maja 2025. godine agenti su otišli do njegove kuće, ali njegov otac nije želio da razgovara sa njima i rekao je da će njihove kontakte proslijediti advokatu.

Rozen je pozvao roditelje da ozbiljno shvate upozorenja federalnih organa ukoliko primijete da se njihova djeca radikalizuju.

Desetine hiljada ljudi somalijskog porijekla živi u Minesoti, gdje su tokom godina pojedini pripadnici te zajednice bili optuženi za pokušaj pridruživanja militantnim grupama.

Marikarmen Abaskal, 87-godišnja žena koja je 23. septembra izbačena iz svog doma u Madridu i postala simbol masovnih protesta za poboljšanje pristupa stanovanju širom Španije, preminula je u bolnici Gregorio Maranjon u Madridu, saopšteno je iz španskog Sindikata stanara.

U saopštenju Sindikata izraženo je saučešće njenoj porodici, ali i žaljenje da je sporazum koji je postignut sa kompanijom koja je vlasnik stana u kojem je živjela prije nego što je izbačena, a koji joj je omogućio da se vrati u svoj dom, došao “prekasno” za Marikarmen, prenosi španski javni servis RTVE.

“Sada, nakon njene smrti, ostaje nam primjer borbe i nasljeđe koje je Marikarmen ostavila za sobom. I, prije svega, ispunićemo ono što je ona uvijek tražila od nas: ‘Borite se, nastavite da se borite za ono što je vaše'”, navodi se u saopštenju Sindikata.

Marikarmen je odmah nakon što je izbačena iz kuće u kojoj je živjela proteklih sedam decenija, koja se nalazi u madridskom okrugu Retiro, prebačena u bolnicu.

RTVE navodi da je njeno zdravlje bilo krhko, ali da je iz bolnice uspjela da pošalje nekoliko poruka kako bi zahvalila na podršci i pozvala na društvenu mobilizaciju.

Ranije danas, sindikati i predstavnici organizacija koje predvode protest protiv stanja na tržištu nekretnina, postigli su dogovor o održavanju generalnog štrajka širom Španije 11. novembra.

🇪🇸 87-year-old Spanish woman dies two weeks after being evicted from the home where she had lived for more than 70 years

Maricarmen Abascal had lived in the same apartment in Madrid’s Retiro district since the 1950s. On September 23, after several attempts to stop the eviction, she was removed from the building on a stretcher and taken to hospital. She never returned home.

Her case sparked outrage across Spain and became a symbol of the country’s housing crisis. Protests were held in several cities, activists set up camp in Madrid’s Puerta del Sol, and calls grew for wider action over housing rights.

An agreement was eventually reached that would have allowed Maricarmen to return to her apartment after leaving hospital.

She died before she had the chance to go home. Spaniards have once again taken to the streets in protest.

— NEXTA (@nexta_tv) October 7, 2026

Generalni štrajk, prvi koji su podržali glavni sindikati u posljednjih 14 godina, biće održan samo dvije i po sedmice prije opštih izbora i dan prije zvaničnog početka izborne kampanje.

Glavna španska opoziciona partija Narodna stranka (PP) i Voks žestoko su kritikovali sindikate zbog toga što će da održavaju proteste pred izbore.

Španski premijer Pedro Sančez izjavio je u utorak da će biti održan generalni štrajk zbog pitanja za koje vjeruje da pogađa mnoge radnike i njihove porodice, a to je pristup stanovanju.

“Stoga jedino što vlada može da uradi jeste da poštuje to ustavno pravo”, naveo je Sančez.

Španska vlada je pod pritiskom javnosti usvojila uredbe Zakona o stanovanju koje su predviđale, između ostalog, zaštitu od iseljenja do 31. decembra 2030. godine, ograničenja spekulativne kupovine stanova do kraja 2028. godine, regulisanje sezonskog i izdavanja soba, PDV od deset odsto na turističke apartmane, poreske olakšice za zakupce i bonuse za male stanodavce.

Uredbe su takođe predviđale zabranu kupovine stambenih objekata od strane “lešinarskih fondova” do kraja 2028. godine po cijeni nižoj od 70 odsto procijenjene tržišne vrijednosti, kao i automatsko obavljanje zakupa nakon isteka roka od pet ili sedam godina, ukoliko zakupci žele da ostanu u stanu koji iznajmljuju, što je prošle sedmice španski parlament odbio da usvoji.

Sančez je zbog toga u ponedjeljak raspisao izbore za 29. novembar, nekoliko mjeseci prije predviđenog roka, prenosi Tanjug.

Posljednji generalni štrajk u Španiji koji je imao podršku glavnih sindikata bio je održan 14. novembra 2012. godine.

U znak protesta protiv smanjenja budžeta nastalih zbog recesije, štrajk nije bio ograničen samo na Španiju: generalni štrajkovi održani su i u Italiji, Portugaliji, na Kipru i Malti.