Kancelarija direktorke Nacionalne obavještajne službe SAD (ODNI) objavila je šokantne podatke da su Sjedinjene Države kroz godine finansirale više od 120 bioloških laboratorija u preko 30 zemalja svijeta, uključujući i Ukrajinu gdje ih je bilo više od 40. U zvaničnom saopštenju se navodi da su se mnoge od tih laboratorija bavile istraživanjima opasnih i veoma zaraznih patogena.

Opasni eksperimenti sa minimalnim nadzorom
Objava Tulsi Gabard, direktorke službe koja je u maju podnijela ostavku, zasniva se na nedavno deklasifikovanim dokumentima, a ova otkrića su već podstakla značajnu promjenu politike administracije predsjednika Donalda Trampa.

U saopštenju ODNI-ja se navodi da su se mnoge od tih laboratorija bavile istraživanjima opasnih i vrlo zaraznih patogena, uključujući i takozvana istraživanja „povećanja funkcije“ (Gain-of-Function), i to uz minimalan nadzor.

„ODNI će nastaviti blisko da sarađuje sa partnerima širom vlade kako bi utvrdio gdje se te laboratorije nalaze, koje patogene sadrže te kako bi se okončala opasna istraživanja povećanja funkcije koja prijete zdravlju i dobrobiti američkog naroda i ljudi širom svijeta“, izjavila je Gabard, prenosi NDTV.

Smrtonosni patogeni iz sovjetskog programa
Deklasifikovani dokumenti navodno pokazuju da je više od 40 laboratorija u Ukrajini radilo sa patogenima iz bivšeg sovjetskog programa biološkog ratovanja. Te laboratorije su, prema navodima iz izvještaja, istraživale posebno opasne patogene (EDP), uključujući:

Antraks

Ebolu

MERS

SARS

Kugu

„Lagali su američki narod“
Gabard je oštro kritikovala prethodne administracije i zdravstvene zvaničnike, optuživši ih da su svjesno dovodili javnost u zabludu o postojanju laboratorija koje podržavaju SAD.

„Uprkos očiglednom potencijalu za katastrofalne globalne posljedice koje istraživanja opasnih patogena u biološkim laboratorijama mogu imati, političari, takozvani zdravstveni stručnjaci poput dr Faučija te pojedinci unutar tima za nacionalnu bezbjednost administracije Džoa Bajdena lagali su američkom narodu o postojanju bioloških laboratorija koje su finansirale i podržavale Sjedinjene Države, te su prijetili onima koji su pokušavali da otkriju istinu“, rekla je Gabard.

Tramp presjekao: Hitno ukidanje finansiranja
U izvještaju se kao specifičan primjer navodi Dijagnostički laboratorij u Hersonu, koji je dobio 1.728.822 američka dolara, iako je njegova dozvola za rad sa određenim patogenima i dalje bila označena kao „u postupku“.

Kao direktan odgovor na ova saznanja, Donald Tramp je službeno ukinuo savezno finansiranje istraživanja „povećanja funkcije“ u cijelom svijetu.

Nova direktorka Nacionalne obavještajne službe izdala je i službenu direktivu obavještajnoj zajednici da prioritetno prikuplja podatke o ovim inostranim objektima. U saopštenju se zaključuje da pojačani nadzor već otkriva detalje o kliničkim ispitivanjima koja se sprovode na tim lokacijama, a za koja Gabard tvrdi da izazivaju „značajne etičke, finansijske i bezbjednosne zabrinutosti“.
Dnevnik.hr

Izraelski ministar nacionalne bezbjednosti Itamar Ben Gvir izjavio je danas da sporazum američkog predsjednika Donalda Trampa sa Iranom ne obavezuje Izrael zbog toga što, kako je naveo, nije podređen Sjedinjenim Američkim Državama

– Mi smo nezavisna i suverena zemlja -naveo je Ben Gvir, prenio je Tajms of Izrael.
On je istakao da Izrael nije potpisnik sporazuma SAD i Irana, kao i da taj dokument ne štiti izraelsku bezbjednost.

– Ne smijemo da se povučemo ni sa jedne teritorije (u Libanu) koju su naši borci osvojili – poručio je Ben Gvir.

Premijer Pakistana Šehbaz Šarif saopštio je sinoć da su SAD i Iran postigli mirovni sporazum i da su obe strane proglasile trenutni i trajni prekid vojnih operacija na svim frontovima, uključujući i Liban.

On je rekao da će sporazum biti potpisan 19. juna u Ženevi, a mediji navode da će nakon tog biti objavljen tekst sporazuma.

Na svjetskim tržištima, cijena nafte Brent je pala ispod 84 dolara po barelu, dok investitori očekuju otvaranje Ormuskog moreuza.

Pakistan, koji je posredovao u pregovorima između SAD i Irana, saopštio je da će zvanična ceremonija potpisivanja sporazuma biti održana 19. juna u Švajcarskoj.

Zamjenik šefa diplomatije Irana potvrdio sporazum

Zamjenik ministra spoljnih poslova Irana Kazem Garibabadi potvrdio je tokom razgovora na državnoj televiziji da je sporazum sa SAD finalizovan. Donald Tramp je tim povodom na društvenim mrežama napisao: “Neka nafta ponovo teče!“

Ipak, analitičarka energetskog tržišta Vandana Hari iz kompanije Vanda Insights upozorila je da nedostatak detalja o sadržaju sporazuma može izazvati dodatnu nervozu i neizvjesnost na tržištu.

“To bi moglo da znači još jednu nedjelju neizvjesnosti i velike volatilnosti na tržištu nafte”, ocijenila je Hari.

Ormuz bio zatvoren od početka sukoba

Ormuski moreuz praktično je zatvoren ubrzo nakon što su SAD i Izrael 28. februara pokrenuli vazdušne napade na Iran.

Nakon početka sukoba, Teheran je zaprijetio napadima na brodove koji koriste ovaj strateški važan plovni put kroz koji u normalnim okolnostima prolazi oko 20 odsto svjetskog izvoza nafte i tečnog prirodnog gasa.

Berze pozitivno reagovale na sporazum

Globalna energetska tržišta posljednjih mjeseci prolazila su kroz velike oscilacije, a cijene su često naglo rasle ili padale u zavisnosti od razvoja događaja u sukobu između SAD, Izraela i Irana.

Prije početka rata, cijena nafte Brent iznosila je oko 70 dolara po barelu, dok je tokom sukoba dostigla vrhunac od približno 120 dolara.

Na azijskim berzama zabilježen je snažan rast. Japanski indeks Nikkei 225 završio je trgovanje sa rastom od pet odsto, dok je južnokorejski Kospi porastao za 5,2 odsto.

U Evropi je njemački DAX porastao za oko 1,7 odsto, isto koliko i francuski CAC 40, dok je londonski FTSE 100 ojačao za 0,6 odsto.

Normalizacija saobraćaja neće biti brza

Stručnjaci upozoravaju da promet nafte kroz Ormuz neće odmah biti vraćen na nivo prije sukoba.

Prema riječima Endrua Lipoua iz konsultantske kuće Lipow Oil Associates, najprije će morati da budu uklonjene mine iz plovnog puta, što bi moglo da traje od nekoliko nedjelja do čak šest mjeseci.

On je dodao da veliki broj tankera trenutno čeka prolazak kroz moreuz, kao i da će biti potrebno više nedjelja da se proizvodnja i utovar nafte vrate u uobičajene tokove.

Slično mišljenje izneo je i penzionisani kontraadmiral američke mornarice Mark Montgomeri, koji smatra da potpuna normalizacija neće biti moguća preko noći.

“Biće potrebno između mjesec i mjesec i po dana da se uspostavi normalan balans u isporukama i nesmetano kretanje brodova”, rekao je Montgomeri.