Connect with us

Svijet

ŠVEĐANE MUČI NOVA BRIGA! Ruska crkva im trn u oku

Toranj s kupolom uzdiže se iznad okolnog drveća u vedar jesenji dan. Visoka ograda okolo i znakovi koji upozoravaju na nadzorne kamere. Na zvuk automobila u prolazu, iza parkiranog minibusa unutar ograđenog prostora istrčava pas i laje kroz zatvorenu kapiju. ​Ovo je nedavno izgrađena ruska pravoslavna crkva na periferiji švedskog grada Vasterasa – za vjernike nevino mjesto bogosluženja; ali za sve glasniju grupu kritičara, potencijalna prijetnja nacionalnoj sigurnosti Švedske.

Zabrinutost je fokusirana na osjetljivu lokaciju crkve, vrlo blizu strateški važnog aerodroma, pogona za obradu vode i energetskih firmi sa sjedištem u gradu od 130.000 stanovnika koji se nalazi samo 100 kilometara zapadno od Stokholma, piše “Politico”.

Usred vala navodnih zavjera ruskih operativaca kojima su meta infrastruktura i politički protivnici širom Evrope, stručnjaci za sigurnost kažu da bi Švedska trebala izvršiti pritisak na institucije povezane s Moskvom – uključujući ovu crkvu.

“Crkva nudi potencijalno sjedište koje se može koristiti za prikupljanje informacija, kako usmjerenih prema aerodromu Vasteras, tako i prema industrijskim interesima u energetskom sektoru”, rekao je Markus Goranson, istraživač koji se bavi Rusijom na Švedskom odbrambenom univerzitetu: “Kada švedska vojska izvodi vježbe u blizini aerodroma, kao što je to bilo u junu, moguće je da su pod nadzorom crkve”.

Ruska pravoslavna crkva u Vasterasu nije odgovorila na zahtjev za komentarom. Predstavnici crkve ranije su negirali povezanost s ruskim obavještajnim službama.

Nakon ruske specijalne vojne operacije na Ukrajinu 2022. godine, evropske su nacije protjerale brojno osoblje ruskih ambasada iz svojih zemalja u nastojanju da otupe sposobnost Moskve da se infiltrira. Ali dvije godine kasnije, sve je jasnije da Moskva nastavlja pronalaziti načine da sprovodi operacije u inostranstvu. A to nosi posljedice.

U aprilu su vlasti Ujedinjenog Kraljevstva izjavile kako sumnjaju da Rusija stoji iza podmetanja požara u britanskom skladištu; a u julu su ruski agenti navodno planirali ubiti šefa njemačkog Reinmetala, dobavljača oružja za Ukrajinu, izvijestio je “CNN”.

Čini se da se Ruska pravoslavna crkva pojavljuje kao još jedan potencijalni kanal za tajne akcije Moskve u inostranstvu. Ukrajinske snage sigurnosti izvršile su raciju u samostanu u Kijevu početkom 2022. kako bi prekinule navone ruske obavještajne operacije. U avgustu 2024. ukrajinska je vlada potpuno zabranila spomenutu crkvu na svojoj teritoriji.

U Češkoj su neki parlamentarni zastupnici nedavno pozvali vladu da istraži crkvene aktivnosti na češkom tlu, izvijestio je “Radio Slobodna Europa”.

I švedske vlasti počinju reagovati. Krajem maja, švedsko javno tijelo koje pruža finansijsku podršku vjerskim grupama, poznato kao SST, zaustavilo je finasciranje ruske crkve u Švedskoj nakon savjetovanja sa sigurnosnom policijom SAPO.

Portparol SAPO-a kaže da je agencija zaključila da su predstavnici crkve “imali kontakte” s pojedincima koji rade za rusku obavještajnu službu u Švedskoj. “Ruska država koristi Rusku pravoslavnu crkvu u Švedskoj kao platformu za sprovođenje obavještajnih aktivnosti u Švedskoj”, izjavio je portparol.

Čelnik opštinskog vijeća Vasterasa, Stafan Janson rekao je za lokalni dnevnik “VLT” da je izjava SAPO-a zabrinjavajuća: “Ovo su ozbiljna vremena i potrebno je obratiti pažnju na ono što se događa oko nas”.

Kad su se opštinske vlasti u Vasterasu sastale kako bi odobrile zahtjev za izgradnju crkve u februaru 2017. godine, lokacija nije izazivala zabrinutost.

Tokom jednog nedavnog radnog dana, ruska crkva u Vasterasu bila je tiha. Sa strane je bio parkiran minibus, ali nije bilo vidljivih posjetilaca ni radnika. Uska cesta od glavnih vrata crkve vodi direktno do ruba ivice aerodroma Vasteras, udaljene nekoliko stotina metara. Aerodrom je strateški važan jer je označen kao tzv. rezervni aerodrom dostupan 24 sata dnevno za korištenje u slučaju vojne ili civilne krize.

Na minutu vožnje od aerodroma nalazi se postrojenje za pročišćavanje vode koje opslužuje Vasteras i okolna područja. Proizvodni pogoni elektroenergetskih kompanija ABB i Westinghouse nalaze se bliže gradu.

Zabrinutosti oko ruske crkve nastavljaju se na istovremene brige oko kupovine zgrada u blizini strateških vojnih lokacija širom nordijskih zemalja od strane ruskih građana.

To uključuje slučaj dvojice ruskih preduzetnika koji posjeduju skijaške domove okrenute prema norveškoj vojnoj vazdušnoj bazi u Bardufosu, kako je izvijestila norveška televizija “TV 2”. Ruski preduzetnik takođe je kupio imanje na obali koje gleda prema švedskoj tajnoj pomorskoj bazi Musko, piše švedski dnevnik “Expressen”.

Ali postoje i znakovi da nordijske vlasti namjeravaju pooštriti svoje zakone u tom pogledu.

Finski grad Kankanpa nedavno je trojici ruskih državljana uskratio pravo na kupovinu napuštenog staračkog doma u blizini vojnog poligona iz razloga nacionalne sigurnosti, a švedska vlada je sugerisala da bi mogla primijeniti slična ograničenja u budućnosti.

Stručnjaci sugerišu da bi restriktivniji pristup bio primjeren u slučaju Vasteras.

“Bila je loša odluka da se uopšte odobri gradnja crkve u neposrednoj blizini aerodroma, a s vremenom se pokazalo da je još gluplja”, rekao je Goranson: “Pod pretpostavkom da ruska crkva ostane na mjestu, vlasti i drugi strateški akteri – uključujući industrijski sektor u Vasterasu – trebaju pretpostaviti u svom planiranju da postoji značajna ranjivost zbog ove crkve”, prenosi “Index”.

Related Topics:

Svijet

TAJNI DIL U ABU DABIJU! AfD sjeda za sto s Putinovim i Trampovim ljudima, vraća li se ruski gas na velika vrata?!

– Njemačka krajnje desničarska stranka Alternativa za Njemačku (AfD) saopštila je da planira sastanak sa ruskim i američkim izaslanicima „na najvišem mogućem nivou“, kao i da će u fokusu razgovora biti obnavljanje isporuka ruskog gasa Njemačkoj.

Kako javlja Dojče vele (DW), lideri AfD-a Alis Vajdel i Tino Krupala prisustvovali bi tom sastanku ukoliko bi na njemu bili prisutni i američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner.

Takav sastanak predstavljao bi veliki uspjeh u pogledu odnosa s javnošću za ovu krajnje desničarsku stranku, koju većina njemačkog političkog establišmenta i dalje drži na distanci, uprkos tome što ona zauzima vodeće mjesto u nacionalnim anketama javnog mnjenja, navodi Dojče vele.

„Fokus će ovdje biti na razgovorima sa američkom, kao i sa ruskom stranom, posebno u pogledu ekonomskog i energetskog partnerstva, ali i pitanja ‘Sjevernog toka’“, rekao je Fronmajer novinarima u Berlinu.

Iako se očekuje da će samit u Abu Dabiju biti usmjeren na poslovne i ekonomske veze, Fronmajer je naveo da takvi formati mogu da „uspostave okvir za dijalog“ i doprinesu „nastojanjima ka miru“.

Prema Fronmajerovim riječima, specijalni savjetnik ruskog predsjednika Vladimira Putina, Kiril Dmitrijev, koordiniše aktivnosti sa kontaktima u američkoj administraciji.

Dmitrijev je dočekao Vitkofa, izaslanika američkog predsjednika Donalda Trampa za Bliski istok, kada je prošlog mjeseca doputovao u Rusiju radi razgovora, podsjeća Dojče vele.

Dmitrijev takođe razvija kontakte u Njemačkoj, a on i Fronmajer su se ranije ove godine sreli na jednom ekonomskom forumu u Sankt Peterburgu.

U septembru, tokom kampanja za regionalne izbore, Dmitrijev je stranku AfD, koja se protivi imigraciji i Evropskoj uniji, opisao kao „nadu za Njemačku“.

Ta stranka se zalaže za ukidanje sankcija Rusiji i zaustavljanje isporuka oružja Ukrajini.

Nastavi čitati

Svijet

DAN „D“ ZA VAŠINGTON: Amerikanci biraju, sprema li se Trampu politički pakao i potpuni gubitak kontrole?!

Amerikanci 3. novembra, izlaze na izbore za Kongres koji bi mogli promijeniti odnos snaga u Vašingtonu i otežati predsjedniku Donaldu Trampu sprovođenje politike u preostale dvije godine mandata.

Demokrate se nadaju preuzimanju većine u Predstavničkom domu, Senatu ili oba doma, oslanjajući se na nezadovoljstvo troškovima života, ratom s Iranom i Trampovim radom.

Osvajanje makar jednog doma omogućilo bi im snažniji nadzor administracije i blokiranje dijela republikanskih inicijativa. Ipak, ni kontrola cijelog Kongresa ne bi im dala neograničenu moć: Tramp bi zadržao predsjednička ovlaštenja i pravo veta, navodi France24.

Šta donosi većina u Predstavničkom domu?

Demokratska većina preuzela bi vođenje odbora Predstavničkog doma, uključujući uticajne odbore za nadzor rada vlasti, oružane snage i poljoprivredu.

Time bi dobila veću kontrolu nad pripremom zakona, održavanjem saslušanja i pokretanjem istraga. Odbori mogu tražiti dokumentaciju i svjedočenje zvaničnika administracije, predsjednikovih saradnika i drugih osoba, u skladu sa svojim pravilima i ovlaštenjima.

Međutim, izdavanje obavezujućih poziva ne garantuje brzo dostavljanje dokumenata ili svjedočenje. Odbijanje saradnje može otvoriti dugotrajne pravne i političke sporove.

Među mogućim predmetima nadzora, prema dostavljenom tekstu, bile bi i kompanije za koje demokrate smatraju da su imale korist od odluka administracije, uključujući firme iz oblasti vještačke inteligencije i njihove rukovodioce.

Mogu li demokrate zaustaviti republikanske zakone?

Predsjedavajući Predstavničkog doma ima važnu ulogu u određivanju zakonodavnog dnevnog reda. Demokratsko rukovodstvo zato bi moglo da spriječi ili odloži glasanje o brojnim republikanskim prijedlozima.

Dodatnu pregovaračku snagu donijela bi im uloga u usvajanju finansijskih zakona. Prema Ustavu, prijedlozi zakona kojima se povećavaju poreski prihodi potiču iz Predstavničkog doma, dok je za finansiranje federalne vlade potrebno usaglašavanje oba doma.

Sporovi oko finansiranja mogli bi postati sredstvo političkog pritiska, ali i dovesti do djelimične obustave rada federalnih službi ako dogovor izostane.

Da li većina omogućava smjenu predsjednika?

Predstavnički dom može običnom većinom usvojiti tačke ustavne optužbe, odnosno pokrenuti postupak opoziva predsjednika ili drugog federalnog zvaničnika.

To samo po sebi ne znači smjenu. Suđenje se održava u Senatu, gdje je za osuđujuću odluku i uklanjanje s funkcije potrebna podrška dvije trećine prisutnih senatora.

Tramp je tokom prvog mandata dva puta bio ustavno optužen, ali ga je Senat oba puta oslobodio.

Lider demokrata u Predstavničkom domu Hakim Džefris najavio je pritisak i na ministra odbrane Pita Hegseta, čiju smjenu traži zbog njegovog rada na čelu Pentagona. Prema izvještaju o Džefrisovim izjavama, postupak protiv Hegseta već je pokrenut, ali lider demokrata nije jasno saopštio kako bi glasao o samom opozivu.

Šta bi promijenila demokratska većina u Senatu?

Senat ima posebno važnu ulogu u potvrđivanju predsjednikovih kandidata za visoke državne i sudske funkcije.

Demokratska većina mogla bi da blokira ili uspori imenovanja članova kabineta, saveznih sudija, sudija Vrhovnog suda i rukovodilaca agencija čije funkcije zahtijevaju potvrdu Senata.

To bi predstavljalo jednu od najznačajnijih prepreka Trampu, jer sudijska imenovanja mogu uticati na američko društvo i pravni sistem mnogo duže od jednog predsjedničkog mandata.

Lider demokrata u Senatu Čak Šumer, prema dostavljenom tekstu, kao jedan od razloga za osvajanje većine navodi sprečavanje imenovanja sudija koje opisuje kao “užasne sudije, sudije MAGA pokreta, u Vrhovnom sudu i nižim sudovima”.

Demokrate bi preuzele i vođenje senatskih odbora, uključujući odbore za obavještajna pitanja i finansije.

Koliko Senat može uticati na spoljnu politiku?

Većina bi demokratama omogućila kontrolu dnevnog reda Senata i značajan uticaj na razmatranje spoljnopolitičkih zakona i imenovanja.

Za davanje saglasnosti na međunarodne ugovore potrebna je podrška dvije trećine prisutnih senatora. Ako glasa svih 100 članova, 34 glasa protiv dovoljna su da spriječe saglasnost. To pravilo odnosi se na ugovore koji prolaze ustavnu proceduru u Senatu, a ne na svaki međunarodni aranžman predsjednika.

Ipak, predsjednik zadržava široka ovlaštenja u vođenju spoljne politike, pa demokratska većina ne bi automatski preuzela kontrolu nad svim odlukama Bijele kuće.

Šta ako demokrate osvoje oba doma?

Kontrola oba doma omogućila bi usaglašavanje zakonodavnih prijedloga, snažniji nadzor administracije i veći pritisak u pregovorima o budžetu.

Demokrate bi mogle da koriste i Zakon o kongresnom preispitivanju propisa, poznat kao Congressional Review Act, kako bi pokušale da ponište određene nedavno donesene propise saveznih agencija.

Međutim, za takvo poništavanje nisu dovoljna samo glasanja u oba doma. Potreban je i predsjednikov potpis ili dovoljno glasova da se njegov veto nadglasa. Ako poništavanje stupi na snagu, agencija uglavnom ne može ponovo donijeti suštinski isti propis bez novog zakonskog ovlaštenja.

Zašto obična većina nije dovoljna za svaki zakon?

U Senatu je za konačno usvajanje većine prijedloga dovoljna obična većina. Međutim, za okončanje rasprave o većini zakona najčešće je potrebno 60 glasova.

Zbog mogućnosti opstrukcije produžavanjem rasprave, poznate kao filibaster, stranka sa tijesnom većinom često mora tražiti podršku dijela opozicije.

Posebna procedura budžetskog usaglašavanja, odnosno reconciliation, omogućava usvajanje određenih poreskih i budžetskih mjera bez tog praga, uz stroga ograničenja sadržaja. Demokratska kontrola makar jednog doma onemogućila bi republikancima da takve zakone usvoje isključivo glasovima vlastite stranke.

Koje bi poluge moći Tramp zadržao?

Tramp bi i dalje mogao da stavlja veto na zakone koje Kongres usvoji. Za nadglasavanje veta potrebna je dvotrećinska većina u oba doma, uz propisani kvorum.

Mogao bi nastaviti da koristi izvršne naredbe i druga predsjednička ovlaštenja, u granicama Ustava i zakona. Takve odluke mogle bi biti osporavane pred sudovima.

Demokratska pobjeda zato bi prvenstveno značila snažnije institucionalne prepreke predsjedniku, više istraga i teže pregovore o zakonima i finansiranju. Za sprovođenje vlastitog programa demokratama bi i dalje bili potrebni politički dogovori.

Nastavi čitati

Svijet

PANIKA U BERLINU! Merc priznao gorku istinu ” Predali smo kontrolu drugima, POSTALI SMO TAOCI tuđe tehnologije!”

Njemačka i Evropa moraju brzo da reaguju kako bi razvile sopstvene kapacitete vještačke inteligencije i zaštitile svoj digitalni suverenitet u eri koju mijenja nova tehnologija, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc.

Njemačka i Evropa moraju brzo da reaguju kako bi razvile sopstvene kapacitete vještačke inteligencije i zaštitile svoj digitalni suverenitet u eri koju mijenja nova tehnologija, rekao je njemački kancelar Fridrih Merc.

Merc je u obraćanju na konferenciji o vještačkoj inteligenciji u Berlinu istakao da države rizikuju da predaju kontrolu spoljnim provajderima pošto je nova tehnologija sve više uključena u ekonomiju.

“To je razlog zbog kojeg moramo, po svaku cijenu, izbjeći da postanemo u potpunosti zavisni od trećih strana kada je u pitanju razvoj i upotreba ove tehnologije. To je razlog zbog kojeg je pitanje digitalnog suvereniteta u kontekstu vještačke inteligencije postalo egzistencijalno”, naglasio je Merc.

Prema njegovim riječima, glavni cilj je da budu u mogućnosti da nezavisno proizvode tehnologiju i rukovode njome kroz cjelokupan lanac vrijednosti, od uređaja do programa.

Merc je po dolasku na vlast prošle godine formirao ministarstvo za digitalizaciju i modernizaciju, a njegova administracija poručila je da će pojačati napore kako bi uhvatila korak za evropskim privredama koje se kreću brže na putu digitalizacije, poput Holandije i Danske, piše Srna.

Nastavi čitati

Aktuelno