Connect with us

Društvo

DRŽAVNA TAJNA ko je na budžetu?

Iako je Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava Republike Srpske donesen prije nekoliko godina, registar zaposlenih nikada nije objavljen, a zvanično, zapelo je u tome što Srpska mora izvršiti određene dopune ovog zakona, te u činjenici što FBiH i Brčko distrikt još nisu uspostavili svoj registar.

Struka smatra da će nadležni i te kako morati da požure na ovom polju, jer je reforma javne uprave jedan od 14 prioriteta koje Evropska unija (EU) traži od BiH.

Podsjetimo, Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru stupio je na snagu 2017. godine, ali ni danas ne znamo ko se to hrani na budžetu, sa kakvim školskim kvalifikacijama i drugim podacima koji se tiču njegovog zaposlenja.

Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS podsjećaju da je plan da se podaci sadržani u registru vode u elektronskom obliku, a da će finansijska sredstva za uspostavu registra obezbijediti Svjetska banka.

Ali, kada je zakon zvanično donesen, Svjetska banka je, kažu, imala novi zahtjev.

“Kao uslov za odobrenje finansijskih sredstava za izradu i uspostavu registra, Svjetska banka je tražila da se obuhvat zakona kroz izmjene i dopune proširi i na zaposlene u oblasti zdravstva i jedinica lokalne samouprave. Rješavanje ovog pitanja zahtijevalo je dodatne kosultacije i uključivanje drugih institucija jer se finansiranje zaposlenih u ovim oblastima ne vrši iz sredstava budžeta Republike Srpske, već u oblasti zdravstva iz Fonda, a zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave iz budžeta tih jedinica, koje imaju svoju samostalnost u skladu sa Poveljom o lokalnoj samoupravi”, pojašnjavaju za “Nezavisne novine” iz Ministarstva.

Do zastoja je, ističu, došlo i zbog činjenice da realizacija ovog pitanja na drugim upravnim nivoima u BiH nije ni započela, osim u Kantonu Sarajevo, čija je Vlada još 2019. predstavila registar, a koji sadrži imena i prezimena zaposlenih u javnim preduzećima, kao i visinu njihove plate i informacije o radnom statusu.

Svako odugovlačenje uspostavljanja i objave ovih registara za BiH je problematično, smatra Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

“Moramo tačno da znamo ko nam je na budžetu, ko gdje radi, kako je tu došao i sa kakvim kvalifikacijama”, kaže Marić za “Nezavisne novine”.

Prema podacima kojima raspolaže Sindikat uprave RS, u Srpskoj je trenutno između 5.500 i 6.000 državnih službenika.

“Tu je još između 1.500 i 2.000 namještenika, a kada su u pitanju lokalne zajednice, tu je oko 6.000 tih radnika. Takođe, u FBiH je mnogo veći broj radnika, zato se boje da objave to, jer to je čitav konglomerat. Oni imaju 10 kantona, 10 vlada i 150 kantonalnih ministarstava. Oni su onda htjeli da se to radi na nivou BiH, da stavimo sve u jedan lonac, pa da mi to razdijelimo. To bi značilo da državni službenik vlade bude premješten u kanton Livno. To bi bio klasičan prenos nadležnosti, to se ne smije dozvoliti nipošto”, jasan je Marić, koji kaže da Srpska ima 54.500 radnika u javnoj upravi (policija, pravosuđe, obrazovanje i zdravstvo).

“Ovo pitanje ne može biti državna tajna. Sve je to stvar samo političke volje”, ističe Marić i dodaje da je sporazum koji su potpisali SNSD, HDZ BiH i “osmorka”, a koji se tiče formiranja vlasti na nivou BiH, obavezao ove aktere da urade sve što se od njih traži na polju evrointegracija, uključujući 14 prioriteta koje BiH treba da uspuni da bi se približila EU.

“Siguran sam da će ih i rješavati, jer neće moći otvoriti druga sredstva koja se mogu ostvariti kroz IPA fondove i sve ostalo. Neće Evropa dati novac dok se ne riješi tih 14 prioriteta, a jedan od njih je reforma javne uprave. Republika Srpska jeste usvojila taj zakon i mi smo ispred FBiH, Brčkog i državnog nivoa, ali zašto ga ne primjenjuje, ne znam”, kategoričan je Marić, koji dodaje i da je pripremljen i zakon o državnim službenicima koji je temelj za reformu javne uprave.

“Trebamo reformu kompletne javne uprave, koja će konačno razdvojiti sposobne od podobnih i da oni koji ostanu u sistemu javnog sektora mogu primati platu dostojnu njihove profesije”, naglasio je Marić.

Ni Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, nema ništa protiv da se objavi registar zaposlenih. Kaže da ovo pitanje još nije dolazilo na upravu, ali da će ga podržati ukoliko se bude raspravljalo o tome.

“Lično mi se sviđa sva ta priča. Mislim da niko od nas ne bi trebalo nešto da krije”, smatra Akšamija.

Ističe da je potrebna posebna zakonska odredba na nivou države po ovom pitanju, dodajući da bi se to trebalo uraditi što prije.

Related Topics:

Društvo

ISTI PROIZVODI, VEĆE CIJENE: Zašto je potrošačka korpa skuplja u BiH NEGO U ITALIJI?

Ko nas pljačka?

Dok mi svakodnevno ostavljamo desetine maraka za osnovne namirnice, informacije i snimci koje dolaze do nas iz drugih zemalja otvaraju neugodno pitanje. Kako je moguće da se u razvijenijim evropskim zemljama jede jeftinije nego u BiH, gdje su plate i penzije višestruko niže?

Mnogi se sjećaju da je nekada odlazak u Trst bio rezervisan za kupovinu garderobe po povoljnijim cijenama. Danas, sudeći po snimcima iz tamošnjih marketa, isplatiće nam zapustiti put Italije i to da bismo kolica napunili hranom.

I to sa razlogom.

Na policama marketa u Trstu, do kojeg iz Banjaluke treba oko 5 sati vožnje, iz Sarajeva i Mostara oko 7 sati, sedam komada tunjevine košta 5,69 evra ili oko 11 KM. U Banjaluci? Pakovanje od šest komada ide od 24 do 28 KM, dok jedan komad pojedinačno dostiže i 11 maraka. Već na ovom primjeru razlika je više nego očigledna.

Ravioli punjeni buratom ili bundevom i tartufima u Italiji su 3 evra, odnosno 5,85 KM, dok se kod nas prodaju za oko 5,5 KM. Skoro ista cijena, ali bez „italijanskog šmeka“.

Pesto od pistacija ili rosso u Trstu košta 1,90 evra ili 3,7 KM, dok u Banjaluci najbliže varijante idu od 4,8 do 7 KM, u zavisnosti od vrste i marketa.

marketi , potrosačka korpa FOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Kod sireva razlika postaje još zanimljivija. Kilogram grana padano u Italiji je 17,9 evra ili 34,9 KM, dok u Banjaluci dostiže i 55 KM. Parmigiano reggiano je 25,9 evra po kilogramu, odnosno oko 50,5 KM u Italiji, dok se kod nas manja pakovanja skupo naplaćuju, pa 150 grama ide i preko 10 KM. Pecorino u Italiji košta 3,89 evra ili 6,7 maraka, isto koliko i 200 grama provolonea, dok kod nas kilogram provolonea ide i do 50 KM.

U Trstu proseko možete da kupite za 3,89 evra ili 6,7 KM. Ono što smo mi vidjeli u banjalučkim marketima košta od 15,5 do 23 KM.

Maslinovo ulje danas mnogi i kod nas koriste. U Italiji 750 ml je 14,4 evra ili 28 KM. Kod nas pola litre ide i do 19 KM, dok se ista zapremina rijetko nađe povoljnije, osim na akcijama.

Tjestenina u Italiji košta 0,89 evra ili 1,7 KM. Mi smo tjesteninu istog proizvođača u banjalučkim marketima pronašli po cijeni od 2,9 KM, pa do 6,5 maraka.

pršutFOTO: SINIŠA PAŠALIĆ/RINGIER
Oni koji žive u Italiji poručuju da je meso u njihovim marketima otprilike isto košta kao u Srbiji ili BiH, te da o ponudi ne vrijedi pričati. O ribi posebno.

Neko je i prokomentarisao i da kilogram sira grana padano u Sarajevu košta 60 maraka

-Bio u Italiji nedavno. Toliko je jeftino u odnosu na Balkan da bi dvoja kupljena kolica robe s lakoćom isplatila odlazak i 1 noćenje – napravio je neko kalkulaciju.

Jeftinije se jede i u Njemačkoj.

Nutela od 450 grama na akciji može da se kupi za 3,9 KM, a kod nas tegla od 400 grama 8 maraka. Džem od jagode tamo je oko 3 marke, ovdje ide i do 7,5 KM. Kikiriki puter u Njemačkoj košta 3,4 KM, dok kod nas ide i do 12 KM.

Čak nemaju ni skuplje meso. Junetina u Njemačkoj košta oko 25 KM po kilogramu, što je praktično ista cijena kao u Banjaluci gdje ova vrsta mesa košta od 26 do 29 maraka. Svinjetina tamo 11,5 KM, kod nas od 10 do 12 KM.

Drugim riječima, zapad je u mnogim slučajevima jeftiniji. Građani u Banjaluci, Sarajevu, Zenici, Trebinju, Mostaru, Bijeljini plaćaju hranu po cijenama koje su iste ili više nego u razvijenim evropskim zemljama. A plate i penzije su nam višestruko niže. Akcije u domaćim marketima najčešće znače presimbolično sniženje od kojeg feninga do eventaulno jedna marke. U Evropi cijene prepolove.

Živimo u zemlji gdje hrana košta kao na Zapadu, ali standard ostaje daleko ispod.

Navikli da ćuteći pratimo poskupljenja, svako naredno dočekamo u nevjerici i sa pitanjem „do kada“. Plaćamo skuplje brašno, hljeb, voće i povrće, o mesu da ne govorimo. Kupujemo na grame i na komad, zaobilazeći u širokom luku mnogo toga što novčanik ne može da podnese. I stvarno, ko kad?

Srpskainfo

Nastavi čitati

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Aktuelno