Connect with us

Društvo

DRŽAVNA TAJNA ko je na budžetu?

Iako je Zakon o registru zaposlenih kod korisnika budžetskih sredstava Republike Srpske donesen prije nekoliko godina, registar zaposlenih nikada nije objavljen, a zvanično, zapelo je u tome što Srpska mora izvršiti određene dopune ovog zakona, te u činjenici što FBiH i Brčko distrikt još nisu uspostavili svoj registar.

Struka smatra da će nadležni i te kako morati da požure na ovom polju, jer je reforma javne uprave jedan od 14 prioriteta koje Evropska unija (EU) traži od BiH.

Podsjetimo, Zakon o registru zaposlenih u javnom sektoru stupio je na snagu 2017. godine, ali ni danas ne znamo ko se to hrani na budžetu, sa kakvim školskim kvalifikacijama i drugim podacima koji se tiču njegovog zaposlenja.

Iz Ministarstva uprave i lokalne samouprave RS podsjećaju da je plan da se podaci sadržani u registru vode u elektronskom obliku, a da će finansijska sredstva za uspostavu registra obezbijediti Svjetska banka.

Ali, kada je zakon zvanično donesen, Svjetska banka je, kažu, imala novi zahtjev.

“Kao uslov za odobrenje finansijskih sredstava za izradu i uspostavu registra, Svjetska banka je tražila da se obuhvat zakona kroz izmjene i dopune proširi i na zaposlene u oblasti zdravstva i jedinica lokalne samouprave. Rješavanje ovog pitanja zahtijevalo je dodatne kosultacije i uključivanje drugih institucija jer se finansiranje zaposlenih u ovim oblastima ne vrši iz sredstava budžeta Republike Srpske, već u oblasti zdravstva iz Fonda, a zaposlenih u jedinicama lokalne samouprave iz budžeta tih jedinica, koje imaju svoju samostalnost u skladu sa Poveljom o lokalnoj samoupravi”, pojašnjavaju za “Nezavisne novine” iz Ministarstva.

Do zastoja je, ističu, došlo i zbog činjenice da realizacija ovog pitanja na drugim upravnim nivoima u BiH nije ni započela, osim u Kantonu Sarajevo, čija je Vlada još 2019. predstavila registar, a koji sadrži imena i prezimena zaposlenih u javnim preduzećima, kao i visinu njihove plate i informacije o radnom statusu.

Svako odugovlačenje uspostavljanja i objave ovih registara za BiH je problematično, smatra Božo Marić, predsjednik Sindikata uprave RS.

“Moramo tačno da znamo ko nam je na budžetu, ko gdje radi, kako je tu došao i sa kakvim kvalifikacijama”, kaže Marić za “Nezavisne novine”.

Prema podacima kojima raspolaže Sindikat uprave RS, u Srpskoj je trenutno između 5.500 i 6.000 državnih službenika.

“Tu je još između 1.500 i 2.000 namještenika, a kada su u pitanju lokalne zajednice, tu je oko 6.000 tih radnika. Takođe, u FBiH je mnogo veći broj radnika, zato se boje da objave to, jer to je čitav konglomerat. Oni imaju 10 kantona, 10 vlada i 150 kantonalnih ministarstava. Oni su onda htjeli da se to radi na nivou BiH, da stavimo sve u jedan lonac, pa da mi to razdijelimo. To bi značilo da državni službenik vlade bude premješten u kanton Livno. To bi bio klasičan prenos nadležnosti, to se ne smije dozvoliti nipošto”, jasan je Marić, koji kaže da Srpska ima 54.500 radnika u javnoj upravi (policija, pravosuđe, obrazovanje i zdravstvo).

“Ovo pitanje ne može biti državna tajna. Sve je to stvar samo političke volje”, ističe Marić i dodaje da je sporazum koji su potpisali SNSD, HDZ BiH i “osmorka”, a koji se tiče formiranja vlasti na nivou BiH, obavezao ove aktere da urade sve što se od njih traži na polju evrointegracija, uključujući 14 prioriteta koje BiH treba da uspuni da bi se približila EU.

“Siguran sam da će ih i rješavati, jer neće moći otvoriti druga sredstva koja se mogu ostvariti kroz IPA fondove i sve ostalo. Neće Evropa dati novac dok se ne riješi tih 14 prioriteta, a jedan od njih je reforma javne uprave. Republika Srpska jeste usvojila taj zakon i mi smo ispred FBiH, Brčkog i državnog nivoa, ali zašto ga ne primjenjuje, ne znam”, kategoričan je Marić, koji dodaje i da je pripremljen i zakon o državnim službenicima koji je temelj za reformu javne uprave.

“Trebamo reformu kompletne javne uprave, koja će konačno razdvojiti sposobne od podobnih i da oni koji ostanu u sistemu javnog sektora mogu primati platu dostojnu njihove profesije”, naglasio je Marić.

Ni Neven Akšamija, direktor Agencije za državnu službu BiH, nema ništa protiv da se objavi registar zaposlenih. Kaže da ovo pitanje još nije dolazilo na upravu, ali da će ga podržati ukoliko se bude raspravljalo o tome.

“Lično mi se sviđa sva ta priča. Mislim da niko od nas ne bi trebalo nešto da krije”, smatra Akšamija.

Ističe da je potrebna posebna zakonska odredba na nivou države po ovom pitanju, dodajući da bi se to trebalo uraditi što prije.

Related Topics:

Društvo

HOĆE LI BITI LIJEPO VRIJEME? Kada kreće temperaturni pad i šta nas očekuje za 1. maja?

Dok se priroda polako budi u svom punom sjaju, nagovještavajući tople praznične dane, aprilska ćud ipak ostaje vjerna svojoj prevrtljivoj prirodi, pa nas, prema najavi Republičkog hidrometeorološkog zavoda (RHMZ) u narednom periodu očekuje prava smjena godišnjih doba u malom – od skoro ljetnih temperatura do kratkotrajnih proljećnih osvježenja.

Dok iščekujemo praznike koji nam donose priliku za predah u prirodi, važno je oslušnuti šta nam nebo poručuje, jer će se sunčani intervali smjenjivati sa prolaznim naoblačenjima, pripremajući teren za topli i sušni kraj mjeseca.

Sunčani petak okupan proljećnom toplinom
Petak, 17. april, donesi pretežno sunčano i toplo vrijeme za ovaj period godine, uz tek malu ili umjerenu oblačnost koja neće narušiti opšti utisak lijepog dana. Ipak, atmosfera ostaje blago nestabilna, pa se sredinom dana i poslije podne u jugozapadnim, južnim, centralnim i istočnim predjelima Srbije mogu javiti kratkotrajna kiša ili lokalni pljuskovi sa grmljavinom.

Vjetar će biti slab do umjeren, sjeverni i sjeverozapadni, sa jutarnjom temperaturom od 6 do 12 stepeni, dok će se najviša dnevna kretati u prijatnom rasponu od 20 do 24 stepena.

Idealni uslovi za boravak u prirodi
Prema vremenskoj prognozi RHMZ, prvi dan vikenda nastavlja u vedrom ritmu, pružajući nam savršenu priliku za boravak na svježem vazduhu. Sunce će dominirati većim dijelom zemlje, dok se u brdsko-planinskim predjelima očekuje dnevni razvoj oblačnosti, ali bez značajnijih padavina.

Sjeverni vjetar će ostati umjeren, tek toliko da vazduh ostane svjež, sa jutarnjom svježinom od 7 do 11 stepeni i maksimalnom dnevnom temperaturom od 19 do 22 stepena.

Miran uvod u promjenu vremena

Nedjelja će biti možda i najljepši dan za opuštanje, jer će vjetar potpuno utihnuti i postati slab i promjenljivog pravca. Nebo će biti pretežno sunčano uz umjerenu oblačnost, a iako će jutro biti nešto hladnije sa temperaturama od 6 do 10 stepeni, sunce će nas brzo zagrijati do dnevnih 19 do 22 stepena.
Linker
Ovo će biti svojevrsno “zatišje pred buru” i posljednji potpuno stabilan dan prije nove promjene vremena.

Prolazno naoblačenje i pad temperature

Od ponedjeljka, 20. aprila, očekuje nas promjena ritma u atmosferi jer stiže naoblačenje sa kišom i pljuskovima praćenim grmljavinom. Padavine će se prije podne pojaviti na sjeveru, a do kraja dana će se proširiti na ostale predjele zemlje.

Kako je najavio RHMZ, od utorka slijedi manji pad temperature uz nestabilnije vrijeme, gdje će se mjestimično smjenjivati sunce i kratkotrajni pljuskovi, što je uobičajen prolećni ciklus koji hrani zemlju nakon toplih dana, prenosi Srpskainfo.

Kraj aprila i početak maja: Praznici u znaku toplote

Iako nas u periodu od 20. do 24. aprila očekuje nešto svježije i vlažnije vrijeme, nema razloga za brigu kada su u pitanju predstojeći praznici, jer najverovatnije da nas pravi proljećni preokret očekuje krajem mjeseca i početkom maja.

Nedjeljni izgledi vremena ukazuju na to da će temperatura vazduha tada biti čak do tri stepena viša od uobičajenog prosjeka. Velika je vjerovatnoća da će praznični dani biti topli i sušni, što će nam omogućiti da u potpunosti uživamo u odmoru i druženju na otvorenom, ispraćajući april u velikom stilu.

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Aktuelno