Erol Mask (79) biznismen iz Južnoafričke Republike i otac milijardera Ilona Maska, tokom posjete BiH na radnom sastanku u Privrednoj komori FBiH prezentovao ideju osnivanja multidisciplinarnog instituta za istraživanja u više atraktivnih naučnih oblasti koje bi po njemu trebao biti na neutralnoj lokaciji u smislu globalnih kretanja.

Mask je na sastanku sa Mirsadom Jašarspahićem, potpredsjednikom Privredne komore FBiH, u kratkim crtama prezentovao pomenutu ideju, navodeći da bi zemlja koja bi bila baza takvoj naučnoistraživačkoj strukturi postigla visok stepen atraktivnosti i privlačnosti za naučnike i inženjere te srodne institute širom svijeta. Ponosan na činjenicu da je Privredna komora FBiH prepoznata kao proaktivna i otvorena institucija poslovne zajednice u BiH sa čvrstim konekcijama sa akademskom i naučnom zajednicom, domaćin sastanka Mirsad Jašarspahić se zahvalio na ukazanoj časti i prilici u direktnom razgovoru prezentirao potencijale i mogućnosti privrede u BiH, stavljajući akcenat na nesumnjivo posebne ljudske potencijale kojima raspolaže naša država. Inače, Privredna komora FBiH je prezentovana kroz aktivnosti uspostavljenih komorskih sektorskih udruženja, mnogih projekata koji se provode u saradnji sa partnerskim institucijama na nacionalnom kao i internacionalnom nivou.

“Zbog dugogodišnjeg inžinjerskog iskustva uvaženog gosta i zavidnih referenci na tom polju, poseban akcenat je dat uspostavljenoj Inženjerskoj komori FBiH pri Privrednoj komori FBiH koja bi za Institut u osnivanju bila pravi izbor za selekciju eksperata prema traženim profilima. Prijatno iznenađen dostignućima pojedinačnih privrednih subjekata u globalnim lancima snabdjevanja, dostupnošću stvari, ponašanjem ljudi i njihovom tehnološkom pismenošću, naglasio je da je došao na željenu destinaciju koja ujedno izgleda idilično”, navodi se u saopštenju Privredne komore FBiH.

Maska je dodao da je nakon puštanja prve informacije o budućem institutu dobio “desetke prijava” širom svijeta kao ponude za potencijalne lokacije istog.

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH danas će biti pretežno sunčano i veoma toplo vrijeme sa temperaturom vazduha do 39 stepeni Celzijusovih.

Na stranici BHmeteo ističu da se danas i sutra očekuje vrhunac toplotnog talasa uz temperature između 32 i 38 stepeni, a lokalno je moguće i do 41 °C.

Danas poslije podne i uveče prolazna oblačnost će se premještati od zapada ka sjeveru, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Maksimalna temperatura vazduha biće od 34 do 39, u višim predjelima od 29 stepeni Celzijusovih.

Duvaće slab do umjeren vjetar, popodne i uveče povremeno i pojačan, jugozapadni.

Prema podacima Federalnog hidrometeorološkog zavoda, jutro je sunčano uz malu oblačnost.

Temperatura vazduha u osam časova: Gacko 15, Sokolac 16, Šipovo, Drinić, Srebrenica, Kalinovik, Čemerno i Bihać 17, Foča, Han Pijesak i Mrkonjić Grad 18, Rudo 19, Višegrad, Bileća, Kneževo, Ribnik, Sarajevo i Bihać 20, Banjaluka, Prijedor, Doboj i Zvornik 21, Srbac, Tuzla i Zenica 22, Bijeljina 23, Trebinje i Brčko 24, Mostar 25 stepeni Celzijusovih.

Hrvatska bi mogla vrlo brzo biti spremna da otvori granični prelaz za saobraćaj malim vozilima na novoj brzoj cesti kod Gradiške koju će “Integral” uskoro izgraditi, ali ne i za teretni saobraćaj, za šta se želi postići širi dogovor o drugim graničnim prelazima.

Kako smo nezvanično saznali, Hrvatska je zainteresovana da postojeći granični prelaz ostane kod Stare Gradiške, a da se novi veliki granični prelaz sa svim kategorizacijama i opremom za kontrolu robnog saobraćaja trajno postavi kod Svilaja.

Pitanja smo uputili i Ministarstvu finansija Hrvatske, ali nam još nije stigao odgovor, koji ćemo objaviti kada ga dobijemo.

Prema ovim informacijama, postoje dva razloga zbog kojih bi željeli da novi prelaz ne bude na novoj cesti nego kod Svilaja.

Prvi se odnosi na to da je u Svilaju evropski koridor 5c, koji je važan za EU, pogotovo zemljama srednje Evrope koji ovim putem imaju pristup Jadranskom moru.

Međutim, postoji i drugi razlog, koji se odnosi na pomaganje lokalnom hrvatskom stanovništvu u Posavskom kantonu na bh. strani, kojima bi ovaj prelaz bio važan iz ekonomskih razloga.

Najpoželjnija varijanta za RS je da se postojeći granični prelaz kod Gradiške na hrvatskoj strani izmjesti na novu lokaciju, a da se stari prelaz pretvori u lokalni prelaz za mala vozila i lokalno stanovništvo.

Hrvatska ima legitimne interese koje ima pravo da zastupa, ali problem je što na bh. strani ne postoji ni približna saglasnost.

Banjaluci je od strateške važnosti auto-put ka Gradišci i brza cesta na hrvatskoj strani, a Sarajevu je važniji Svilaj, koji se nalazi na trasi njihovog auto-puta. Za pretpostaviti je da će Mostar stati na hrvatsku stranu, mada je situacija komplikovana i zato što postoje nesuglasice između bošnjačkih i hrvatskih predstavnika oko odnosa na nivou BiH, a vlast u Republici Srpskoj bliska je Hrvatskoj zbog strateških razloga, od kojih se samo dio odnosi na odnose između tri naroda i ko će činiti državnu vlast.

Podsjećanja radi, RS je odigrala ključnu ulogu za Hrvatsku u vezi s odblokiranjem izgradnje Pelješkog mosta, koji je blokiralo Sarajevo dok se ne riješi lokalni granični spor, što je najvjerovatnije razlog da je Hrvatska pristala da izgradi brzu cestu kod Gradiške.

Drugi razlog je taj što Hrvatska gradi cestovni koridor ka Virovitici i dalje ka Mađarskoj. Taj pravac bi preko Banjaluke trebalo da poveže hrvatsko stanovništvo u centralnoj Bosni sa Zagrebom, ali i pruži alternativnu i bližu rutu istoka Hrvatske ka Dubrovniku.

Međutim, problem predstavlja izgradnja auto-puta preko Kupresa, koji bi za RS bio izuzetno skup projekat, koji bi koštao više od milijardu evra, a još nema planova ko će graditi auto-put dalje od Kupresa ka jugu. Bez kompletiranja te dionice, ni ovaj koridor za Hrvatsku nema puni značaj.

Kako se čini, Hrvatska je spremna i voljna da što prije otvori granični prelaz za prevoz putnika na novoj brzoj cesti, što bi se, kako smo pisali, moglo desiti već u septembru.

Međutim, u tom slučaju bh. i hrvatska strana trebalo bi da potpišu aneks ugovora o graničnim prelazima, gdje bi definisali ta dva prelaza, makar na privremenoj osnovi, kao što je sada slučaj sa graničnim prelazom kod Svilaja, čija se privremena dozvola za korištenje obnavlja svake godine.

Kako nam je rekao jedan dobro upućeni sagovornik, sadašnje nedefinisano stanje pravi probleme i Upravi za indirektno oporezivanje BiH, koja je zadužena za uspostavljanje graničnog prelaza na bh. strani, koji je izgrađen, ali još se ne zna koju će kategorizaciju on imati.

Sagovornik nam je rekao da često dobijaju upite iz Delegacije EU i iz Brisela, ali da oni ne mogu ništa planirati jer ne znaju kakav je stav Hrvatske, kakav prelaz oni žele na svojoj strani, ali ni šta je tačan stav BiH.

Dobra vijest je da će Banjalučani uskoro do Zagreba novom dionicom moći stići za nešto više od jednog sata, ali robni prevoz će, barem još neko vrijeme, morati da se obavlja na postojećem i neadekvatnom prelazu u Gradišci.