Connect with us

Društvo

DUBOKA ZABRINUTOST: Pada li zid ćutanja o šokantnom vršnjačkom nasilju u školi u Mrkonjić Gradu?

Nakon što su roditelji učenika Osnovne škole “Ivan Goran Kovačić” iz Mrkonjić Grada iznijeli tvrdnje da su njihova djeca žrtve vršnjačkog nasilja, u institucijama tvrde da se radi na tome da sve okolnosti budu utvrđene.

Roditelji su istrajni u tome da ovaj slučaj bude izveden na čistac, a i jutros su se, kako saznaju “Nezavisne novine”, sastali kako bi vidjeli šta i kako dalje.

Zanimljivo je da se nijedna institucija o ovom slučaju nije oglasila dok Mrkonjićani nisu istupili u medijima, a sada sve tvrde da postupaju.

“Nezavisne novine” su upite u vezi sa ovim slučajem poslali resornom ministarstvu, Okružnom javnom tužilaštvu u Banjaluci, Policijskoj upravi Mrkonjić Grad i očekujemo njihove odgovore.

Duboka zabrinutost
Gordana Rajić, ombudsman za djecu Republike Srpske, kaže da sa dubokom zabrinutošću prate informacije koje su se pojavile u javnosti u vezi sa navodima o vršnjačkom nasilju u Osnovnoj školi “Ivan Goran Kovačić” u Mrkonjić Gradu.

“Svaki oblik nasilja nad djecom, bilo fizičkog, psihičkog ili ponižavajućeg postupanja, predstavlja ozbiljno kršenje njihovih prava i zahtijeva hitnu, sveobuhvatnu i koordinisanu reakciju nadležnih institucija. Zabrinjava i činjenica da su, prema izjavama roditelja, fizički i psihički znaci zlostavljanja kod određenog broja djece bili prisutni duži vremenski period, a da to nisu prepoznali ni roditelji ni škola”, rekla je Rajićeva za “Nezavisne novine”.

“Pratićemo šta rade nadležni”
Ovo, kako je dodala, još jednom potvrđuje koliko je važno sa djecom redovno razgovarati, ali i pažljivo pratiti njihove emocionalne i ponašajne promjene, koje mogu biti prvi znak da dijete trpi nasilje.

“Očekujemo da škola, Ministarstvo prosvjete i kulture, centar za socijalni rad, policija i tužilaštvo, u okviru svojih nadležnosti, bez odgađanja preduzmu sve mjere kako bi se utvrdile činjenice, zaštitila djeca i obezbijedilo bezbjedno okruženje za sve učenike. Od suštinskog je značaja da se ispita ne samo pojedinačan slučaj, već i da li je eventualno postojalo dugotrajnije ili sistematsko nasilje, kao i da li je škola postupala u skladu sa Protokolom o postupanju u slučaju nasilja”, rekla je Rajićeva za “Nezavisne novine”.

Djeca, kako je dodala, moraju znati da imaju pravo da budu zaštićena, saslušana i da im se vjeruje.

“Roditelji imaju pravo na jasne i tačne informacije, a sve institucije obavezu da reaguju profesionalno, blagovremeno i odgovorno. Ombudsman za djecu će nastaviti da prati aktivnosti nadležnih organa i, shodno ovlaštenjima, preduzeti potrebne mjere radi zaštite najboljeg interesa djeteta”, naglasila je Rajićeva.

Načelnik: Osuđujem svaki vid nasilja
Opštinski načelnik Dragan Vođević kaže da “treba pustiti institucije da odrade svoj posao do kraja” i da se vidi činjenično stanje, te da se neki ljudi ne proglase krivim prije nego što se to završi.

“Naravno, svaki vid nasilja apsolutno osuđujem i kao načelnik i roditelj. Nema mjesta vršnjačkom nasilju u školama. Meni je žao što se neke stvari dešavaju. Ja sam sa roditeljima već razgovarao, imaju moju podršku 24 sata”, naveo je Vođević za “Nezavisne novine”.

Roditelji učenika u Mrkonjić Gradu kažu da su prošlog ponedjeljka saznali da njihova djeca trpe zlostavljanje i vršnjačko nasilje više od godinu i po.

Očekuju od nadležnih instiutucija da sve ispitaju, kako bi škola bila i ostala bezbjedno mjesto za sve učenike. Identitet roditelja nećemo objavljivati zbog zaštite prava djece.

“Vode ih u toalet”
“Kad god je fizičko, ili ih vode u toalet, pa ih tuku ili ih vode u salu za presvlačenje, dvojica dežuraju a jednog po jednog uvode, tuku, batinaju kaišem, nogama, rukama, svakako ih tuku i maltretiraju”, naveo je u izjavi za RTRS jedan roditelj, otac trinestogodišnjeg dječaka, koji je, prema njegovim riječima, zlostavljan više od godinu i po dana.

Supružnici iz Mrkonjić Grada kažu da je i njihov sin trpio torturu. Primijetili su, kažu, promjene u ponašanju, kao i modrice zbog kojih su ga vodili ljekaru.

“Mnogo puta je hramao, nije mogao da stane na noge i to su bile modrice prevelike, gdje bi on meni govorio da je pao, udario se na biciklo, čak sam ga vodio u Dom zdravlja da slika nogu ali nisam uopšte sumnjao na taj vid zlostavljanja i ponašanja druge djece u školi”, naveo je otac zlostavljanog dječaka.

Related Topics:

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Temperatura do 24 stepena

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH se očekuje pretežno sunčano vrijeme uz slab do umjeren razvoj oblačnosti, dok su kratkotrajna kiša ili pljusak mogući samo ponegdje u brdsko-planinskim predjelima.

Tokom noći i ranih jutarnjih časova biće promjenljivo do pretežno oblačno, na jugu pretežno vedro, a na sjeveru je mjestimično moguća slaba kiša.

U nastavku dana preovladavaće sunčano vrijeme, uz lokalni razvoj oblačnosti koji će samo izolovano usloviti kratkotrajne padavine. U večernjim časovima očekuje se razvedravanje i pretežno vedro vrijeme, saopšteno je iz Republičkog meteorološkog zavoda.

Minimalna temperatura vazduha kretaće se od pet do 13 stepeni, na jugu do 15, dok će maksimalna iznositi od 17 do 24 stepena, a u višim predjelima oko 13 stepeni.

Duvaće slab do umjeren sjeveroistočni vjetar, dok će u Hercegovini u jutarnjim i večernjim časovima bura biti pojačana.

Nastavi čitati

Društvo

SVE O JUŽNOJ INTERKONEKCIJI: Gas, struja i milijarde za BiH

Usvajanjem Zakona o Južnoj gasnoj interkonekciji Bosna i Hercegovina je napravila ključni korak ka realizaciji jednog od najvećih energetskih projekata u svojoj novijoj istoriji.

Ono što se godinama najavljivalo kao gasovod, sada se jasno profiliše kao mnogo širi i kompleksniji sistem koji će značajno promijeniti energetsku sliku zemlje, prenosi Biznisinfo.

Riječ je o projektu koji ne podrazumijeva samo dopremu gasa iz pravca Hrvatske i LNG terminala na Krku, već i izgradnju potpuno nove energetske infrastrukture koja povezuje gasni i elektroenergetski sektor u jedinstvenu cjelinu.

Gas stiže u veći dio BiH

Iako se Južna interkonekcija najčešće opisuje kroz dva glavna pravca – hercegovački i srednjobosanski – njen stvarni domet je znatno širi.

Ključna tačka povezivanja biće u Travniku, gdje će se novi gasovod spojiti na postojeći sistem koji ide od Zvornika preko Sarajeva. Time će se omogućiti da gas stigne i do glavnog grada, ali i drugih dijelova zemlje koji su već povezani na postojeću mrežu.

Posebno važnu ulogu u tome imaće dionica Zenica – Travnik, izgrađena prije više od decenije, ali nikada puštena u funkciju. Upravo će ovaj gasovod konačno dobiti svoju svrhu i postati dio šireg sistema.

Dvosmjerni tok gasa

Jedna od najvažnijih tehničkih promjena predviđena usvojenim zakonom jeste prilagodba postojećeg sistema za tzv. reverzibilan rad.

To znači da gas više neće teći samo u jednom pravcu, već će biti moguće njegovo kretanje u oba smjera, u zavisnosti od potreba tržišta. Ova promjena značajno povećava sigurnost snabdijevanja i fleksibilnost sistema.

U praksi, to znači da će gas iz pravca Hrvatske moći dolaziti ne samo u Hercegovinu i Srednju Bosnu, već i u Sarajevo, Tuzlu i druge gradove.

Direktna konkurencija ruskom gasu

Bosna i Hercegovina trenutno je u potpunosti ovisna o jednom izvoru – ruskom gasu. Južna interkonekcija donosi prvi ozbiljan alternativni pravac snabdijevanja.

Time se uvodi konkurencija na tržište, što bi dugoročno moglo uticati i na stabilnost cijena, ali i na energetsku sigurnost zemlje.

Novi krakovi i širenje mreže

Usvojeni zakon predviđa i dodatno proširenje gasne mreže same Južne interkonekcije u odnosu na raniji plan. U Hercegovini se sistem širi uključivanjem Gruda i izgradnjom odvojka prema Čapljini, dok se u Srednjoj Bosni dodaje novi pravac prema Donjem Vakufu.

Posebno važan segment je i planirani gasovod Tuzla – Kladanj, kojim će se ovaj veliki industrijski centar povezati na mrežu.

Gas kao temelj za proizvodnju struje

Suština projekta, međutim, ide mnogo dalje od samog snabdijevanja gasom. Planirani kapacitet Južne interkonekcije iznosi oko 1,5 milijardi kubnih metara godišnje – višestruko više od trenutne potrošnje u BiH. Razlog za to je činjenica da će se značajan dio gasa koristiti za proizvodnju električne energije.

Planirana je izgradnja tri moderne gasne elektrane u Tuzli, Kaknju i Mostaru, ukupne snage oko 1.200 megavata. Ova postrojenja mogla bi proizvoditi približno polovinu ukupne električne energije u zemlji.

Gasne elektrane imaju ključnu prednost jer se brzo uključuju i isključuju, što ih čini idealnim partnerom obnovljivim izvorima poput vjetra i sunca.

Investicija od oko 1,5 milijardi eura

Vrijednost same Južne interkonekcije procjenjuje se na oko 350 miliona evra. Kada se tome dodaju tri planirane elektrane i dodatni gasovodi, ukupna investicija dostiže oko 1,5 milijardi evra, prema procjenama koje su ranije za ovaj portal iznosili stručnjaci iz ove oblasti.

To ovaj projekat svrstava među najveće infrastrukturne poduhvate u BiH u posljednjih nekoliko decenija.

Investitor kao presedan

Zakon donosi i jedno neuobičajeno rješenje – direktno definisanje investitora. Kao nosilac projekta navodi se američka kompanija AAFS Infrastructure and Energy.

Ovakav pristup predstavlja presedan u domaćoj praksi, jer se investitor unosi direktno u zakon, čime se ubrzava realizacija projekta, ali i otvaraju pitanja o standardnim procedurama.

Šta slijedi

Federalni ministar energije, rudarstva i industrije Vedran Lakić poručio je da je usvajanje zakona ključan korak ka realizaciji projekta.

Prema njegovim riječima, u narednom periodu slijedi objava zakona, potpisivanje međudržavnog sporazuma s Hrvatskom, te zaključivanje ugovora s investitorom. Nakon toga dolazi faza izdavanja dozvola, rješavanja imovinsko-pravnih odnosa i početak izgradnje.

Energetski zaokret

Južna interkonekcija više nije samo gasovod – ona postaje temelj nove energetske arhitekture Bosne i Hercegovine.

Ako se realizuje u planiranom obimu, ovaj projekat mogao bi označiti najveći energetski zaokret u zemlji, donijeti veću sigurnost snabdijevanja i otvoriti prostor za razvoj moderne i održive energetike.

Nastavi čitati

Društvo

BIH GUBI RADNU SNAGU: Nezaposlenost pada zbog odlaska građana u evropske zemlje

BiH građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama.

Iako se broj nezaposlenih u BiH blago smanjuje, to je uglavnom rezultat iseljavanja, a ne otvaranja novih radnih mjesta. Bh. građani čine značajnu radnu snagu u evropskim zemljama. No, najviše zabrinjava što je riječ o mladim kadrovima.

Vješte zanatlije, trgovci, kuvari i konobari i dalje su među najtraženijim zanimanjima u BiH. No, do njih je sve teže doći, jer se većina za egzistenciju bori van države.

-Jako je teško pronaći ugostiteljske radnike, stariji radnici ne žele da rade u manjim ugostiteljskim objektima, oni traže ozbiljnije objekte, mladi ljudi i koji žele da se bave time, odlaze u susjedne zemlje da rade, a ne žele da rade kod nas – poručuje ugostitelj, Miljan Lale.

A u drugim zemljama čine značajnu radnu snagu.

-Pa je prošle godine preko 30 hiljada naših ljudi radilo u Hrvatskoj i Srbiji, čak 30% od ukupnog broja stranih radnika bilo je iz BiH, veoma loši pokazatelji za BiH i naše tržište rada – ističe Mario Nenadić, Udruženje poslodavaca FBiH.

Koje i dalje ostaje opterećeno visokom stopom nezaposlenosti, iako određenih promjena ima. Krajem januara registrovano je više od 316 hiljada nezaposlenih osoba, a mjesec dana kasnije 315 hiljada. Od toga, skoro 190 hiljada nezaposlenih žena. Na godišnjem nivou, broj nezaposlenih smanjen je za 8.660 osoba, odnosno 2,67%. Rezultat je to odlaska, a ne zapošljavanja kažu ekonomisti.

-Kao što je i prethodnih godina dobar dio smanjenja nezaposlenosti isključivo rezultat iseljavanja i odjava sa biroa iz evidencije, a ne stvarnog zapošljavanja novih. Naprotiv imamo smanjenje broja zaposlenih u posljednjim mjesecima i godinama iz različitih razloga – pojašnjava Igor Gavran, ekonomski analitičar.

Dodatno zabrinjava što su bez posla, prema podacima Ankete o radnoj snazi, upravo oni radno najsposobniji.

-Najveći broj nezaposlenih nalazi se u dobnoj grupi od 25 do 49 godina, gdje je u 2025. godini evidentirano oko 110 hiljada osoba, što čini najveći udio u ukupnoj nezaposlenosti. Slijede osobe starosti od 50 do 64 godine sa oko 35 hiljada, te mladi od 15 do 24 godine sa oko 28 hiljada nezaposlenih – navodi Lejla Aganović, Agencija za statistiku.

Novih radnih mjesta, po svemu sudeći, nema za sve. Analitičari upozoravaju da bi broj nezaposlenih mogao biti daleko veći, zbog problema koji se dešavaju u industrijskom sektoru.

Nastavi čitati

Aktuelno