Connect with us

Društvo

DUG BIH NARASTAO NA 112 MILIONA KM: U plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i “VIADUKT”

Od 1. marta do 2. juna dug BiH prema slovenačkoj tašna-mašna firmi „Viaduct“, po osnovu kamata, povećan je za 1.721.998,68 KM.

Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj. Za javnost floskula – radi se na slučaju.

Za 9. jun zakazano je javno saslušanje bivših i sadašnjih pravobranilaca, a istog dana i UIO BiH će otvoriti ponude za kupovinu zgrade u Banjaluci.

Tri dana kasnije i Sud BiH će održati javnu raspravu u predmetu protiv prvostepeno presuđenog Milorada Dodika.

Bosna i Hercegovina još nije izmirila dug po arbitražnoj presudi prema slovenačkom „Viaductu“. Sada on iznosi 111.891.854 KM i od 1. marta povećan je za 1.721.998,68. Plastu formiranih i nikada završenih predmeta Tužilaštvo BiH dodalo je i ovaj.

Za javnost floskula – radi se na slučaju.

Za protekla 92 dana građani su se naslušali svega, a posljednje je da se Ministarstvo finansija i trezora BiH na čelu sa Srđanom Amidžićem (SNSD) od 13. maja nije udostojilo da Predsjedništvu BiH pošalje dorađeni budžet državnih institucija za ovu godinu.

Za to vrijeme teče i rok za dostavu ponuda Upravi za indirektno oporezivanje BiH za kupovinu zgrade u Banjaluci.

Sve ide na ruku Mili Radišiću, presuđenom kriminalcu i kumu prvostepeno presuđenog predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, koji ima građevinu kakvu traži direktor UIO Zoran Tegeltija (SNSD).

Sve bitno i što može da se dovede u vezu sa rješavanjem pitanja „Viaduct“ zbijeno je u jun.

Predsjedništvo BiH je Amidžiću još 13. maja budžet vratilo na doradu, jer članovi Denis Bećirović i Željko Komšić nisu prihvatili da se 200 miliona KM iz dobiti Centralne banke BiH koristi za isplatu duga Slovencima.

DVA DANA JUNA

Dok Amidžić čeka stranačkog šefa koji će mu reći kako da misli, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH za 9. jun zakazao je javno slušanje o svim arbitražnim sporovima, ne samo „Viaductu“.

Poslanik PDP-a Branislav Borenović najavio je da će tada razgovarati sa sadašnjom i bivšom strukturom Pravobranilaštva BiH.

“To je sedam ljudi koji imaju ključne informacije o periodu od 2012. do danas“, rekao je.

Prema jednom od ranije predloženih rješenja, dug bi trebalo isplatiti iz sredstava namijenjenih za kupovinu zgrade za potrebe UIO, uz povlačenje dodatnih sredstava i iz drugih kapitalnih projekata koji još nisu završeni.

Međutim, u danu najavljenom za saslušanje komisija za javne nabavke UIO BiH otvoriće ponudu(e), jer tender nesmetano privodi kraju, nakon uložene žalbe i izmjene dokumentacije.

Sve ovo opet ide na ruku „Grand Tradeu“ u Radišićevom vlasništvu, koji se i u prethodnim pozivima jedini javljao.

U međuvremenu, Sud BiH objavio je da će Apelaciono vijeće tri dana kasnije održati javnu raspravu u predmetu protiv Milorada Dodika.

PODSJEĆANJE NA „VIADUCT“

Podsjećamo, Vlada RS predvođena Perom Bukejlovićem 2004. godine sa firmom”HES Vrbas” u vlasništvu slovenačke tašna-mašna firme “Viaduct” potpisala je ugovor o koncesiji za izgradnju dvije hidroelektrane na  Vrbasu.

Godinama ova firma, sa jednim zaposlenim, ništa nije gradila, račun u Sloveniji joj je nekoliko puta bio blokiran.

Godine 2013. Vlada, kojom presjedava Željka Cvijanović, sa “Hidroelektranama na Vrbasu” potpisuje koncesiju o gradnji hidroelektrane „Bočac 2“, locirane nedaleko od mjesta gdje je trebao graditi “HES Vrbas“.

Postoje navodi da je „Viaduct“ tada tražio 3,8 miliona maraka odštete, što je odbijeno. Potom 2015. godine traži raskid koncesije potražujući 46 miliona KM.

Zahtjev je odbijen i pokrenut je međunarodni spor. Taj spor je skup, a „Vijaduct“ nije imao ni marku na računu, priznali su njegovi pravni zastupnici.

Praktično, arbitraža je pokrenuta sa uslovno rečeno posuđenim novcem američkog fonda, koji će im biti isplaćen po okončanju spora.

Polovinom 2017. godine Cvijanovićeva sa Savjetom ministara BiH, kojim predsjedava Denis Zvizdić (NiP) potpisuje „Sporazum o međusobnim pravima i obavezama u vezi sa arbitražnim postupkom u predmetu ‘Viaduct’“, kojim država BiH garantuje isplatu odštete, a koju će naknadno potraživati od Republike Srpske.

(Žurnal.info)

Društvo

NOVI UDAR NA DŽEPOVE RODITELJA! Cijene udžbenika u Srpskoj veće za pet odsto

Uoči početka nove školske godine roditelje osnovaca u Srpskoj dočekaće nimalo prijatno iznenađenje, kompleti udžbenika za školsku 2025/2026. godinu u prosjeku će biti skuplji za pet odsto u odnosu na lani, a ove korekcije uz rast cijena ostalih potrepština neophodnih za đake zasigurno će predstavljati veliki udar na kućne budžete.

Da će doći do promjene cjenovnika za “Glas” su potvrdili u Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva, navodeći da su na taj korak primorani zbog porasta cijene udžbenika.

– Za školsku 2025/2026. godinu došlo je do usklađivanja cijena sa cijenom koštanja udžbenika, a to podrazumijeva cijenu materijala od kojih se udžbenici izrađuju, cijenu štampe, autorska prava i druge pojedinosti koje ulaze u cijenu koštanja. Uzimajući u obzir sve navedeno, kod nekih udžbenika je došlo do povećanja, a kod nekih do pada maloprodajne cijene. Povećanje nije išlo linearno, već isključivo prema troškovima proizvodnje i nabavke. U prosjeku cijena kompleta udžbenika povećana je za pet odsto. Ovdje isključivo govorimo o udžbenicima koji su u našem izdanju – pojasnili su iz Zavoda i dodali da još nisu dobili cijene udžbenika za pojedine strane jezike kao i udžbenika namijenjenih djeci koja izučavaju nacionalnu grupu predmeta po nekom od NPP-a kantona, a za koje Vlada Srpske nabavlja knjige, jer traje tenderska procedura.

Poredeći sa prethodnom godinom u Zavodu navode da je povećanje cijene kompleta išlo od četiri KM, koliko je poskupio komplet udžbenika za šesti razred pa do 21,50 KM za peti razred, navodeći činjenicu da od ove školske godine imaju udžbenik za nastavni predmet digitalni svijet, koji do sada nije postojao.

– Cijena kompleta udžbenika za peti razred je 166,50 KM i data je sa dvorazrednim udžbenicima – Muzičkom kulturom četiri i pet i Atlasom nijemih karata četiri i pet. Bez ova dva udžbenika cijena iznosi 146,50 KM. Takođe, cijene kompleta za šesti razred iskazane su sa drugim stranim jezikom, njemačkim, čiji smo mi izdavač, baš kao i za sedmi, osmi i deveti razred, s tim da u ta tri kompleta nije uračunat Školski geografski atlas, koji učenici kupuju najčešće u šestom razredu i traje do kraja osnovnoškolskog obrazovanja – pojasnili su u Zavodu.

Dodaju da pripremu i štampu udžbenika privodi kraju te da se nadaju da će u prvoj sedmici avgusta u knjižarama imati sve knjige, uključujući i nove odobrene.

– U našim knjižarama ovih dana nije zabilježena veća potražnja za udžbenicima. Kako je jul mjesec godišnjih odmora i kako većina roditelja zna da još traje štampa, veću potražnju očekujemo od narednog mjeseca, a gužve u posljednjoj sedmici avgusta i prvoj sedmici septembra. Sve knjižare će imati dovoljne količine udžbenika i za osnovnu i za srednju školu – kazali su u Zavodu.

I ove godine, baš kao i prethodnih, Zavod je roditeljima ponudio mogućnost kupovine udžbenika i školskog pribora na rate.

– To su aktivnosti koje sprovodimo desetak godina. Na taj način želimo roditelje rasteretiti većeg udara na kućni budžet u septembru, kada je, pored udžbenika i školskog pribora, potrebno zadovoljiti i sve druge potrebe koje nastaju polaskom djeteta u školu, odnosno spremanjem školaraca za novu školsku godinu – rekli su u Zavodu.

Predsjednica dobojskog udruženja građana “ToPeeR” Snežana Šešlija za “Glas” kaže da je neprijatno iznenađena odlukom o poskupljenju udžbenika, navodeći da ne vidi potrebu za takvim potezom.

– Ovo poskupljenje će zasigurno biti još jedan udarac za većinu roditelja u Srpskoj. Veoma mali broj lokalnih zajednica dijeli besplatno udžbenike i to ne svim učenicima, rijetko su obuhvaćene sve kategorije djece, tako da je ovo neprijatno iznenađenje, jer nije dovoljno samo kupiti knjige. Školarcima se mora obezbijediti i pribor, rančevi, odjeća, obuća, što roditeljima odnosi daleko više novca. Obrazovanje ne smije biti luksuz, a ovako to ispada – kategorična je Šešlija.

Vlada Srpske već godinama obezbjeđuje besplatne udžbenike za osnovce od prvog do četvrtog razreda te za pojedine kategorije učenika, poput pobjednika republičkog takmičenja ili za socijalno osjetljive kategorije, a prošle godine ovom odlukom bilo je obuhvaćeno 43.870 đaka, odnosno 53 odsto ukupnog broja učenika. Pojedine lokalne zajednice, poput Banjaluke, obezbjeđuju besplatne udžbenike za sve osnovce od petog do devetog razreda.

Cijene kompleta udžbenika za školsku 2025/2026. godinu

RAZRED CIJENA (u KM)

prvi 27

drugi 133

treći 144

četvrti 151,50

peti 166,50

šesti 237

sedmi 252

osmi 271

deveti 261

SREDNjE ŠKOLE

U Zavodu za udžbenike i nastavna sredstva RS napomenuli su da su cijene udžbenika za srednju školu mahom ostale na prošlogodišnjem nivou.

– Samo kod pojedinih udžbenika je došlo do povećanja cijene i tu je bilo neminovno da dođe do korekcije, to jest povećanja maloprodajne cijene. Naglašavamo da od ove godine prvi put imamo udžbenike za određene predmete u strukama zdravstvo, saobraćaj i ekonomija, pravo i trgovina te se nadamo da ćemo ovim olakšati savladavanje sadržaja i doprinijeti kvalitetu nastavnog procesa – rekli su u Zavodu, prenosi Glas Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

NEMA KO DA SIPA KAFU! Ugostitelji u Bijeljini pred kolapsom, konobari masovno bježe u EU!

Ugostiteljski sektor na području grada Bijeljina se već duže vrijeme suočava sa izazovom nedostatka kvalifikovane radne snage, naročito u zanimanjima kao što su konobari i kuvari.

Ovaj trend se, prema procjenama Područne privredne komore Bijeljina, nastavlja i tokom ove ljetne sezone, s obzirom na povećanu tražnju za ovim uslugama.

“Problem je dodatno izražen zbog velike mobilnosti radno sposobnog stanovništva, koje lako nalazi zaposlenje u zemljama Evropske unije. Poslodavci iz Hrvatske, Slovenije i Crne Gore u velikoj mjeri traže radnike iz Republike Srpske i Federacije BiH i to konobare, kuvare, sobarice, skladištare i građevinske radnike. Često i direktno kontaktiraju potencijalne radnike, nudeći bolje uslove, naročito u pogledu zarada”, kažu iz Područne privredne komore Bijeljina za portal InfoBijeljina.

Ipak, vjeruju da će mjere Vlade Republike Srpske, poput povećanja minimalne plate i subvencionisanja poreza na povećanje plata doprinijeti smanjenju odliva radne snage. Takve mjere, kako tvrde, predstavljaju ohrabrenje poslodavcima da poboljšaju uslove rada, čime se stvaraju preduslovi za veće zadržavanje radnika u domaćem ugostiteljstvu.

“Dodatno, rast najniže i prosječne plate u Republici Srpskoj, kao i poboljšanje uslova unutar ugostiteljske djelatnosti, može smanjiti pritisak na odlazak radne snage u inostranstvo. Treba naglasiti da situacija u zemljama regiona, iako naizgled atraktivna, nije bez izazova”, rekli su iz Područne privredne komore Bijeljina za portal InfoBijeljina.

Područna privredna komora Bijeljina, kako tvrde, aktivno radi na povezivanju privrednih društava sa obrazovnim ustanovama koje školuju kadar u ovoj oblasti, te podržava inicijative za prekvalifikacije, dodatne obuke odraslih i jačanje praktične nastave u realnom sektoru.

“U Srednjoj stručnoj školi Janja postoji obrazovni program koji između ostalog školuje kadrove za zanimanja kao što su kuvar, konobar, ugostiteljski i kulinarski tehničar. Kroz proces dualnog obrazovanja, za čije sprovođenje je ovlašćena Privredna komora, učenici praktičnu nastavu obavljaju u ugostiteljskim objektima koji im često po završetku školovanja nude stalno zaposlenje”, dodali su.

Nastavi čitati

Društvo

KO ĆE NAS LIJEČITI?! Zdravstvo u Srpskoj na ivici kolapsa – nema ni doktora, ni tehničara!

Zdravstveni sistem Republike Srpske suočava se sa ozbiljnim izazovima u pogledu kadra, a posebno je izražen nedostatak specijalista u timovima porodične medicine i medicinskih tehničara.

Nebojša Šešlija, direktor Bolnice “Srbija” u Istočnom Sarajevu, kazao je za “Nezavisne novine” da ustanova još uspijeva održati nivo rada kao prethodnih godina, ali da odlazak osoblja postaje ozbiljan problem.

“Najveći izazov trenutno predstavlja odlazak medicinskih tehničara u dvije privatne zdravstvene ustanove u Sarajevu. Zbog toga pokušavamo da obezbijedimo kadar iz drugih dijelova Republike Srpske, jer na području cijelog Istočnog Sarajeva trenutno nema nijednog medicinskog tehničara na evidenciji Zavoda za zapošljavanje”, istakao je Šešlija.

Kada je riječ o ljekarima specijalistima, situacija je, kako kaže, još ozbiljnija.

“Ljekara specijalista jednostavno nema, ne možemo ih pronaći – kratko i jasno”, poručuje Šešlija.

Slična situacija zabilježena je i u najvećoj ustanovi primarnog nivoa zdravstvene zaštite u RS, u Domu zdravlja Banjaluka.

U ovoj ustanovi trenutno u Službi porodične medicine radi 135 doktora, od čega je 11 na specijalizaciji, dok ostala 124 doktora rade u 33 ambulante širom gradskog, prigradskog i seoskog područja.

Iako broj zaposlenih na prvi pogled izgleda dovoljan, iz Doma zdravlja upozoravaju da se suočavaju sa ozbiljnim organizacionim problemima, prije svega zbog odlaska specijalista u starosnu penziju.

“Tokom prošle godine u penziju je otišlo sedam specijalista porodične medicine, dok se u 2025. očekuje odlazak još pet njih. U 2026. godini predviđen je odlazak 11 specijalista, a u 2027. još šest. Dakle, u periodu od 2023. do 2027. godine, našu službu napustiće ukupno 31 specijalista porodične medicine”, navode iz ove ustanove.

Posebno zabrinjava, kako ističu, sve slabije interesovanje mladih ljekara za specijalizaciju iz porodične medicine, što dodatno otežava planiranje i zamjenu kadra.

“Ipak, u prethodnih godinu dana ostvaren je određeni napredak. Zaposleno je 17 mladih doktora medicine, koji postepeno preuzimaju timove kolega koji odlaze u penziju. Na taj način, barem djelimično, osigurava se kontinuitet rada i stabilnost pružanja zdravstvenih usluga”, ističu iz ove zdravstvene ustanove.

Pojasnili su da je do 17. jula ove godine Dom zdravlja Banjaluka napustilo ukupno devet doktora različitih specijalnosti, po različitim osnovama.

Mirko Šerbedžija, predsjednik Sindikata medicinskih sestara i tehničara Republike Srpske, kaže za “Nezavisne novine” da je stanje u kadrovskom smislu i dalje izazovno, i pored dva povećanja plata u posljednje vrijeme.

“Upitan je kadar koji ulazi u zdravstvene ustanove, ali upitno je i ko će nas to sutra liječiti”, kazao je Šerbedžija.

Istakao je da radnici nisu nezadovoljni, ali da bi svakako više ostajali u Srpskoj da su plate veće.

Nastavi čitati

Aktuelno