Dejton, vladavina prava i stabilnost u regionu ostaju čvrst okvir američke politike, a bez konkurencije glavni prioritet SAD trenutno je Južna interkonekcija. Ovo je na društvenim mrežama objavio šef kluba poslanika PDP u Narodnoj skupštini Republike Srpske, Igor Crnadak, koji boravi u višednevnoj posjeti SAD.

– Podrška cjelovitoj Bosni i Hercegovini je neupitna, ali Vašington uvažava Republiku Srpsku i zato je nejasno zašto Vlada i druge institucije Republike Srpske još uvijek nisu otvoreno podržale prijedlog Vlade SAD – naveo je Crnadak. Pitanja energije širom svijeta, ne samo kod nas, kako je dodao, biće u velikom fokusu američkog djelovanja, što je na IDU Forumu potvrdio i senator Dejv Mekkormik, predsjednik Komisije za energiju, kao i drugi predstavnici Republikanske partije. – Razgovori sa predstavnicima zakonodavne vlasti i establišmenta u Vašingtonu potvrđuju da je nedavno skidanje sankcija bilo iznenađenje, ali da je, iako uz rezervu, prihvaćeno, zbog objašnjenja da postoje garancije da će nakon toga uslijediti prekid političkih napetosti i dugotrajna stabilnost – istakao je Crnadak. U kabinetima u Vašingtonu stanje u Bosni i Hercegovini sada se prati i više nego uobičajeno, tvrdi on, kako bi se utvrdilo da li će se očekivanja ispuniti.

– Koliko je tema važna, najbolje pokazuje činjenica da u Senatu i Kongresu Republikanci i Demokrate na ovom rade zajedno, uključujući i poseban zakon o problemu korupcije na Zapadnom Balkanu, koji je sve bliži usvajanju. Iz više izvora nezvanično mi je potvrđeno da je prije deset dana Dodik upozoren da se ne pridržava onoga na šta se obavezao. Ne radi se o javnim izjavama senatora Greslija, nego o konkretnoj opomeni koja mu je prenesena preko jedne od njegovih najbližih saradnica – tvrdi Crnadak.

Naveo je da je imao i važan sastanak s generalnim sekretarom Evropske narodne partije Dolors Monserat i međunarodnim sekretarom Patrikom Folerom o budućnosti PDP, narednim izborima i evropskom putu BiH.

Osim što duže od tri mjeseca neće da riješi pravno jednostavan predmet po zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke Narodne skupštine o imenovanju neustavne i zbog toga takozvane vlade Republike Srpske, Ustavni sud Bosne i Hercegovine u tom predmetu iznosi i neistinu.

Naime, 28.11. ove godine taj sud je saopštio javnosti na svom internet portalu da je u predmetu broj U-29/25, a to je predmet neustavne vlade Save Minića, razmatrao taj slučaj na 164. plenarnoj sjednici održanoj 27. i 28.11.2025. i da će, kako stoji u tom saopštenju:

“s obzirom na to da rasprava nije završena Ustavni sud na NAREDNOJ sjednici nastaviti raspravu i donijeti odluku.”

Međutim, u petak 5.12.2025. godine Ustavni sud BiH je saopštio da će njegova naredna (vanredna plenarna) sjednica biti održana 9.12. ove godine, da joj je predmet samo jedna tačka (zahtjev Darka Babalja za ocjenu ustavnosti Zakona o finansiranju političkih organizacija), a da će naredna 165. redovna plenarna sjednica tog suda biti održana 15.12.2025. godine. Međutim, ni na toj sjednici neće biti nastavljena rasprava niti će biti odlučivano o zahtjevu za ocjenu ustavnosti odluke o imenovanju tzv. vlade Save Minića.

Dakle, Ustavni sud BiH u tom predmetu 28.11. ove godine javnosti obeća jedno, a onda se samo nekoliko dana nakon toga ispostavi da je taj sud 28.11. govorio neistinu, jer ni na jednoj od naredne dvije sjednice u decembru ove godine neće nastaviti raspravu niti donijeti odluku u navedenom predmetu, čime Ustavni sud BiH saučestvuje u omogućavanju da i dalje funkcioniše jedna neustavna vlada, imenovana očiglednim kršenjem Ustava BiH.

Jer, ako Ustav BiH propisuje, a propisuje u članu 3, da su entiteti dužni da se pridržavaju odluka institucija BiH, pa kada Milorad Dodik predstavljajući se kao predsjednik Republike predloži Savu Minića za premijera iako je u trenutku davanja tog prijedloga Dodik uveliko prestao biti predsjednik Republike, jer mu je zabrana da obavlja tu funkciju određena pravosnažnom presudom Suda BiH, pa kada Narodna skupština uprkos toj presudi prihvati Dodikov prijedlog i imenuje Savu Minića za premijera, time je toliko očigledno prekršen Ustav BiH.

I zato, imajući u vidu da je riječ o pravno jednostavnom predmetu, čovjek se poslije svega rečenog ne može oteti utisku da Ustavni sud BiH oteže sa odlukom ne bi  li u tom predmetu nezdravim snagama u tom sudu, i onima oko njega, bilo omogućeno da takvim otezanjem ishode za njih povoljnu odluku da u ovom slučaju navodno nije prekršen Ustav BiH, iako je i tim snagama, kao i cjelokupnoj javnosti, jasno da je imenovanjem tzv. vlade Save Minića došlo do kršenja tog ustava.

Fočanski biznismen i vlasnik kompanije „Pavgord“ Gordan Pavlović, koji je u zadnje dvije godine kupio nekoliko firmi, zainteresovan je za kupovinu svih komunalnih preduzeća u Bosni i Hercegovini.

S obzirom na to da je njegova kompanija „Nova Alumina“ u procesu dobijanja ekoloških dozvola za spaljivanje čvrstog komunalnog otpada, potreba za RDF gorivom (gorivo proizvedeno od otpada) biće ogromna.

„Nama je cilj da kupimo sva komunalna preduzeća u BiH. Budućnost je u otpadu i ja tu vidim profit. Zelena energija je budućnost i plan nam je da napravimo dvije termoelektrane na komunalni otpad u Zenici i Zvorniku i da takođe prerađujemo mulj i šljaku“, kazao je Gordan Pavlović za Capital.

Tragom te informacije, provjerili su koliko BiH ima komunalnih preduzeća.

U Republici Srpskoj 170 preduzeća pruža komunalne usluge u kojima su čistoće, vodovodi, deponije. Regionalne deponije zasebna su preduzeća i nalaze se u Banjaluci, Bijeljini i Zvorniku. Vlasnička struktura je veoma komplikovana, te komunalna preduzeća nisu samo javna, već i privatna.

Predsjednik Udruženja komunalnih i uslužnih djelatnosti pri Privrednoj komori RS kaže da je vlasnička struktura komunalnih preduzeća „pravi bućkuriš“.

„Negdje su većinski vlasnici privatnici, a manjinski gradovi. Negdje su gradovi većinski vlasnici. Tu ima svega“, kaže Aleksandar Vračević, koji je ujedno i direktor Regionalne deponije Zvornik.

Kada je riječ o Federaciji BiH, Udruženje preduzeća komunalne privrede broji 74 članice, a radi se o javnim komunalnim preduzećima u vlasništvima gradova i opština koji obavljaju poslove od čistoće, vodovoda, održavanja puteva i drugih uslužnih djelatnosti

Komplikovano stanje komunalne djelatnosti otežaće „Pavgordu“ ambiciju da gazduje ovom oblasti, ali nije ni nemoguće.

Samo prije nekoliko sedmica “Koksara“ iz Lukavca činila se kao preduzeće koje nije privlačno za investicije i održavanje u životu. Dug oko pola milijarde, stari proizvodni pogoni, stečaj, komplikovana vlasnička struktura, sve su to faktori koji su odbijali investitore. Ipak, 1. decembra član grupacije „Pavgord“, preduzeće „H&P“ zakupilo je imovinu „Koksare“.

Tim zakupom „Pavgord“ je zaokružio godinu u kojoj je kupio čini se sve što se našlo u ponudi.

Podsjećamo, on je ove sedmice kupio imovinu propale govedarske farme „Farmland“ za 2,4 miliona KM.

Samo nekoliko dana prije toga, Pavlović je preko firmi „Pavgord“ i H&P postao vlasnik i Fabrike duvana Banjaluka koju je platio više od deset miliona KM.

Iste firme kupile su polovinom ove godine i kompaniju „ArcelorMital“ u Prijedoru i Zenici.

Prije toga, „Pavgord“ je kupio i kompaniju „Alumina“ iz Zvornika i sve njene povezane firme koje su bile u stečaju, zatim kompaniju „Boksit“ iz Milića te „Zrak“ iz Sarajeva.
Nezavisne