Ambasador Bosne i Hercegovine u Ujedinjenim nacijama Zlatko Lagumdžija je u intervjuu za crnogorski list “Pobjeda” govorio i o političkoj situaciji u Bosni i Hercegovini.

Prvenstveno je komentarisao mogućnost da se ustavno-pravnim izmjenama formira treći entitet.

– Kao što su sve strane u Dejton stigle s različitim ciljevima i idejama, tako danas postoje oni koji sanjaju tzv. Dejton dva. Ne vjerujem da će do toga doći, a sasvim sam siguran da o trećem entitetu nema govora. Tim više što bi treći entitet bio način da neki političari ostanu na vlasti i nastave pljačkati vlastiti narod – naglasio je.

Smatra da je prijetnja predsjednika SNSD-a (Savez nezavisnih socijaldemokrata) Milorada Dodika secesijom služila istom cilju — ostanku na vlasti i pljački naroda. Dodaje da će takvi političari, članstvom Bosne i Hercegovine u Evropskoj uniji, završiti onako kako zaslužuju — kao osuđeni kriminalci.

– Dodik je želio uzeti dio države i proglasiti sebe njenim ocem, uvjeren da jedino u toj i takvoj državi neće odgovarati za kriminal. Slično rezoniraju oni koji sanjaju treći entitet – dodao je.

Govoreći o mogućnosti formiranja trećeg entiteta, Lagumdžija je istakao da je bivši predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman, odnosno sama Hrvatska bio najveći dobitnik nakon postizanja Dejtonskog mirovnog sporazuma. Objasnio je razloge svog mišljenja.

– Zato što je Tuđman dobio ‘polovinu Federacije’, kroz polovinu vlasti u njoj, kao i trećinu vlasti na nivou Bosne i Hercegovine. Šta bi Hrvati dobili trećim entitetom? Isto, ali na mnogo manjem dijelu teritorije. Šta bi s tim – upitao je.

Poručio je da nije protiv trećeg entiteta zbog interesa Hrvata u Bosni i Hercegovini.

– Nego zato što ne vjerujem u podijeljena društva. U našoj regiji nije moguće osigurati stabilnost, prosperitet i održiv mir bez jedinstva u svim različitostima i međusobnog poštovanja. Nema mira u podijeljenim, segregiranim društvima, posebno onima nastalim na krvi i zločinu, u onima iza kojih stoje Srebrenica i svi zločini na različitim stranama. Zato sam i protiv tzv. drugog entiteta, o kojem niko ne govori, a koji niko ne dovodi u pitanje – objasnio je.

Također je pojasnio šta podrazumijeva pod “tzv. drugim entitetom”.

– Ako je prvi entitet Miletov, a treći Draganov, šta je onda drugi entitet? Je li to Bakirov entitet? Protivnik sam i drugog entiteta i zbog toga što sam Bošnjak – izjavio je Lagumdžija.

Upitan da dodatno obrazloži stav, rekao je:

– Stvaranje ekskluzivnog ‘bošnjakistana’ u srcu Evrope, kao i pokušaj da se Bošnjaci proglase neevropskim narodom, je glogov kolac u srce bošnjačkog naroda. Bošnjaci su evropski narod – istakao je.

Bosna i Hercegovina jedina je zemlja koja ima dva predsjednika Suda BiH. Istina, jedan je suspendovan, ali i suština je da i dalje prima predsjedničku platu. Radi se o Ranku Debevcu, koji je suspendovan još u decembru 2023.godine s ove pozicije. Međutin, iako suspendovan, VSTV BiH nikada protiv njega nije pokrenuo disciplinski postupak s ciljem razrješenje s ove pozicije. Istina, nije ni osuđen ni presuđen.

Debevec je za sada samo optužen u aferi ‘Prisluškivanje’ zajedno s Osmanom Mehmedagićem Osmicom, bivšim direktorom OBA-e, a potvrđena mu je i optužnica i održano ročište za izašnjenje o krivici.

Čeka početak sudskog postupka

I dok se čeka početak sudskog postupka (još uvijek nepoznato na kojem sudu – Sudu BiH ili Vrhovnom FBiH) Debevec i dalje prima plaću. Tu je zakon jasan. Plata se isplaćuje na osnovu Zakona o platama i naknadama u sudskim i tužilačkim institucijama na nivou BiH.

Debevec nije ni prvi ni posljednji.

Platu predsjednika umanjenu za topli obrok može primati sve do okončanja krivičnog postupka. A postupak može trajati i pet godina i više.

S druge strane, za v.d predsjednicu VSTV BiH je u decembru 2023.godine imenovao sudiju Minku Kreho. Dok Kreho radi, Debevec čeka sudski postupak, narodni novac se slijeva u džepove i Debevca i Krehe. Mjesečno, ukupno to košta poreske obveznike više od 10.000 KM. Plata predsjednika Suda iznosi više od 5.500 KM.

I naravno, za ovaj gvordijev čvor nisu krivi ni Debevec ni Kreho, koja i pored poslova predsjednika Suda aktivno sudi u brojnim predmetima. To je posljedica neefikasnog pravosudnog sistema.

Ali, pitanje je šta radi VSTS i Kancelarija disciplinskog tužioca. U ranijim slučajevima svi nosioci pravosudnih funkcija, od Gorana Salihovića, do Gordane Tadić… smijenjeni su s pozicija i prebačeni za tužioce. Recimo, tadašnji glavni državni tužilac Goran Salihović odmah je disciplinski kažnjen i smijenjen.

I dalje ima mjere zabrane

U slučaju predsjednika Suda, Debevca, iako je uhapšen 2023.godine (za njega takođe važi presumpcija nevinosti) morao je biti disciplinski gonjen.

Osim toga, Debevec i dalje ima mjere zabrane. Oduzet mu je pasoš i ne smije napuštati BiH. Ranije je utvrđeno da ima i državljanstvo Španije.

Međutim, VSTS se doveo u ćorsokak. Debevca ne mogu smijeniti niti mogu raspisati konkurs.

(Raport)

Branko Blanuša, kandidat SDS za predsjednika Republike Srpske na prijevremenim izborima, održanim 23. novembra, poručio je da izborna trka za njega nije gotova, te da Siniša Karan, kandidat SNSD koji prema podacima CIK BiH trenutno vodi za oko 9.000 glasova, nije pobijedio i nije predsjednik Republike Srpske.

“To je obaveza prema građanima Republike Srpske. Treba se utvrditi činjenično stanje. Za mene nije gotova izborna trka. Idem do kraja. Koristit ću pravne zakonske mehanizme. Imamo četiri sredine gdje su postojale izborne manipulacije. Ako se pogleda izlaznost, broj procenata na tim biračkim mjestima je Karan dobio sedamdeset i značajno više procenata glasova. To pokazuje da je tu bilo niz izbornih neregularnosti. Time bi se trebali pozabaviti državni organi. Želim samo da se utvrdi činjenično stanje i da budući predsjednik Republike Srpske bude onaj ko je dobio najveće povjerenje građana. Nije problem da drugom kandidatu čestitam, ali želim da ovaj rezultat bude ono što je volja građana Republike Srpske“, rekao je Blanuša , gostujući u Centralnom dnevniku televizije Face.

On je naveo da mu nije jasno da Darka Babalja iz SDS niko nije kontaktirao nakon što je objavio video koji se tiče izbornih manipulacija.

“Tražim i grafološku analizu. Najvažniji element je krađa identiteta. Pojedinci i grupe ljudi na većem broju mjesta su glasali”, tvrdi Blanuša.

Ako pobijedim, moj budžet će biti minimalan

Govoreći generalno o situaciji u Republici Srpskoj, Blanuša je naveo da u Srpskoj realno živi oko 800.000, da je vladajući režim prisutan već dvadeset godina, a da sva javna preduzeća rade sa gubicima.

“Vežu se i afere za raskid koncensionih ugovora. Otvara se pitanje vjetroparka ‘Trusina’. U RS-u se ništa ne radi na Koridoru Vc. Imamo niz primjera bahatog ponašanja u interesu jednog pojedinca. Sve dolazi na naplatu građanima Republike Srpske. Dodik radi u interesu svoje grupe ljudi… ljudi koji njega podržavaju. Ne vidim politiku u interesu građana. Moj budžet, ako budem predsjednik Republike Srpske, biće minimalan za funkcionisanje institucije. Novac treba uložiti gdje je najpotrebnije”, poručio je Blanuša.

Ja sam običan čovjek, narod je u strahu

Rekao je da je u prethodnom periodu imao priliku da razgovara sa običnim ljudima i da ih može razumjeti jer je i on običan čovjek.

“I ja živim sličnim životom. Ja sam jedan od nas koji živi život običnog čovjeka! Naš narod živi na granici siromaštva. Svako mjesto ima moćnike. Oni određuju ko može da se zaposli. Kod tih ljudi vidim dvije stvari: strah i nezadovoljstvo stanjem u Republici Srpskoj. Oni žele promjene. Žele da mladi ostanu ovdje. Žele da budu jednaki pred zakonom i pred institucijama. Sve je zarobljeno u kandžama korupcije”, rekao je između ostalog Blanuša.

CIK BiH 29. novembra objavio nove rezultate prijevremenih izbora

Inače, Centralna izborna komisija BiH objavila je u subotu, 29. novembra, nove rezultate prijevremenih izbora za predsjednika Republike Srpske, prema kojim Siniša Karan ima 9.745 glasova u odnosu na Branka Blanušu.

Iz CIK BiH je rečeno da je obrađeno 99,91 odsto biračkih mjesta. Karan je osvojio povjerenje 222.110 građana, a Blanuša 212.365, pokazuju najnoviji preliminarni, nezvanični i nekompletni rezultati.

U procentima, Karan je osvojio 50,41 odsto, a Blanuša 48,20 odsto glasova.

Nezavisne