Connect with us

Politika

DVOSTRUKI ARŠINI NEDOPUSTIVI: Blagojević o Zakonu o nepokretnoj imovini

Zajednička komisija Narodne skupštine Republike Srpske i Vijeća naroda Republike Srpske za usaglašavanje zakona, propisa i akata je danas održala sjednicu na kojoj nije postigla saglasnost o Zakonu o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti, pa je taj zakon upućen na odlučivanje Vijeću za zaštitu vitalnog interesa u Ustavnom sudu Republike Srpske.

U saopštenju koje su nakon toga istog dana prenijeli domaći mediji između ostalog je navedeno da je „jedna trećina delegata u Klubu Bošnjaka, koji je pokrenuo mehanizam zaštite vitalnog nacionalnog interesa, smatrala da nema povrede, dok je pet delegata iz istog kluba, ili dvije trećine, smatralo da je povrijeđen vitalni interes bošnjačkog naroda, zbog čega se ovaj zakon našao na usaglašavanju na Zajedničkoj komisiji“.
– S tim u vezi javnosti treba pojasniti da svaki od klubova konstitutivnih naroda u Vijeću naroda Republike Srpske ima po osam delegata, a da su na današnjoj sjednici tog vijeća troje delegata iz reda bošnjačkog naroda glasala da predmetnim Zakonom o nepokretnoj imovini koja se koristi za funkcionisanje javne vlasti nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka – napisao je u kolumni profesor ustavnog prava Milan Blagojević.

Kolumnu prenosimo u cijelosti:

U odnosu na osam, kao ukupni broj bošnjačkih delegata, troje tih delegata nije jedna trećina, kako su prenijeli mediji, nego više od jedne trećine. Stoga ni pet bošnjačkih delegata, koliko ih je glasalo suprotno od ostalih troje bošnjačkih delegata, nije dvotrećinska većina u odnosu na broj osam, već manje od toga.

Iz tih razloga zahtjev tih petoro delegata nije dvotrećinska većina koju propisuje Ustav Republike Srpske kao potrebnu da bi se mogla pokrenuti ne samo parlamentarna procedura za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes, nego i procedura pred Ustavnim sudom Republike Srpske.

Naime, saglasno Amandmanu LXXVII na Ustav Republike Srpske, procedura za zakone koji se odnose na vitalni nacionalni interes može biti pokrenuta u Vijeću naroda, a zatim i u Zajedničkoj komisiji tog vijeća i Narodne skupštine, ukoliko je tako odlučila dvotrećinska većina jednog od klubova delegata konstitutivnih naroda u Vijeću naroda.

U konkretnom slučaju to znači da navedena većina ne postoji ako nju od ukupno osam delegata čini samo pet, jer je preostalih troje bošnjačkih delegata, što je više od jedne trećine od broja osam, glasalo da predmetnim zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

Ista pravila važe i za obraćanje Ustavnom sudu Republike Srpske, jer Amandman LXXVII na Ustav Republike Srpske propisuje da se tom sudu može obratiti u ovakvim situacijama samo u slučaju da to traži dvije trećine jednog od klubova konstitutvnih naroda u Vijeću naroda. A te većine u pogledu navedenog zakona nema u Klubu Bošnjaka, jer je troje bošnjačkih delegata, što je više od jedne trećine od ukupno osam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda, glasalo da predmetnim zakonom nije povrijeđen vitalni nacionalni interes Bošnjaka.

Zato u ovom slučaju Ustavni sud Republike Srpske (Vijeće tog suda za za zaštitu vitalnog interesa) navedeni zahtjev pet bošnjačkih delegata treba da odbaci kao nedopustiv.

Kao pandan svemu rečenom može poslužiti stav o dvotrećinskoj većini u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH. Tamo svaki od konstitutivnih naroda ima pet svojih delegata, ali u svakom od klubova tih naroda od ukupno pet delegata nisu dovoljna tri, već četiri glasa delegata da bi postojala dvotrećinska većina. Zato, pored već iznesenih razloga, i zbog toga nema valjanog pravnog osnova da se za pet delegata kaže da su dvije trećine od osam, jer se onda u sličnim, gotovo identičnim situacijama, postupa nejednako prema ljudima.

A to onda ne samo što nije pravno nego nije ni pravedno. Sve to tim više što preostala tri delegata nisu jedna trećina nego više od jedne trećine u odnosu na ukupan broj od osam delegata, koliko svaki od klubova konstitutivnih naroda ima u Vijeću naroda Republike Srpske.
Novosti.ba

Related Topics:

Politika

DODIK NAJAVIO NOVI AUTOPUT Banjaluka – Split preko Srpske?

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik najavio je ove sedmice da bi naredne godine mogla početi izgradnja autoputa od Mrkonjić Grada prema Banja Luci, čime bi konačno bio pokrenut jedan od najduže najavljivanih infrastrukturnih projekata u regionu. – To će vjerovatno početi iduće godine, ostalo je još da se na skupštini riješe neki problemi u vezi sa urbanizmom – rekao je Dodik.

Iako to nije eksplicitno navedeno, riječ je o dionici koja predstavlja dio mnogo šireg projekta: autoputa Banjaluka – Split, o kojem se govori već više od decenije, piše BiznisInfo.ba.

AUTOPUT DUG 186 KILOMETARA: VIŠE OD POLOVINE KROZ REPUBLIKU SRPSKU

Planirani autoput Banja Luka – Split imao bi ukupnu dužinu od oko 186 kilometara. Prema ranijim projektnim dokumentima:

– 99 kilometara prolazilo bi kroz Republiku Srpsku

– oko 65 kilometara kroz Federaciju BiH

– približno 22 kilometra kroz teritoriju Hrvatske, do čvora Čaporice

Dionica čiju je izgradnju sada najavio Dodik odnosi se na pravac Banjaluka – Mrkonjić Grad, što je oko polovine autoputa Banjaluka – Mliništa, kako se zove cijeli dio kroz RS koji je praktično kičme cijele saobraćajnice. U maju ove godine Vlada RS donijela je Odluku o izradi Plana parcelacije za dionicu Banjaluka jug – Mrkonjić Grad, dužine oko 44 kilometra, čime je projekat prvi put nakon dugo vremena ušao u konkretniju fazu

Plan se izrađuje na osnovu Idejnog rješenja trase Glamočani – Banjaluka – Mrkonjić Grad – Glamoč – Livno – granica Hrvatske, koje datira još iz 2011. godine.

ZAŠTO JE OVAJ PUT VAŽAN?

Iako se u javnosti često navodi da je cilj povezivanje unutrašnjih dijelova Republike Srpske, suština projekta je znatno šira.

(Biznis.info)

Nastavi čitati

Politika

NIŠTA OD POVEĆANJA PLATA ZDRAVSTVENIM RADNICIMA! Zora nije imala sluha

Zdravstveni radnici ogorčeni što nema povećanja plata, a sindikati poručuju da ne odustaju od zahtijeva za povećanje cijene rada u zdravstvu, sa dosadašnjih 159,5 KM, na okruglo 200 KM. Zahtijevi od strane sindikata za povećanje plata zaposlenim u zdravstvenom sektoru idu od oktobra mjeseca.

Iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite navode da poslije više razgovora u nadležnom ministarstvu, sapremijerom Minićem i ministrom finansija Zorom Vidović, Vlada nije imala sluha za zahtijeve za koje smatraju da su apsolutno opravdani. “U toj koordinaciji je najodgovorniji je mnistar Šeranić i prosto je bilo nemoguće izostaviti njega, ja mislim da ovdje prevashodno najveći problem je I u Vladi RS koja nije imala sluh za to, jer Vlada RS radi kao kolektivno tijelo,” navodi Miloš Purković iz Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS.

Sindikati upozoravaju da zbog malih plata i nepoštovanja medicinara, zdravstvene ustanove u Srpskoj ostaju bez kadrova.

“Ja sam nekako ubijeđen da do povećanja mora doći, jer previše argumenata je na strani radnika,mogu reći nažalost previše ljudi odlazi u druge ustanove i dovoljno velik broj ljudi da bi moglo opteretiti rad ustanova odlazi npr u Njemačku, ne znam u Trebinju odlaze u Dubrovnik, u Istočnom Sarajevu odlaze u Federalno Sarajevo, to je najveći problem,” kaže Goran Motika, predsjednik Strukovnog sindikata medicinskih sestara i tehničara RS.

“Zašto je manjak kadrova, prvo ako uzmemo situaciju da srednji kadar evo kojeg ima najviše, znači naši medicinski tehničari, koji prvi dolaze, koji zadnji završavaju i koji nam pripreme da tako kažem neki, imaju prosjek do 1200 maraka plate otprilike, neko sa većim stažom ima 1400 i ne znam ni ja, ako iz toga izuzmemo topli obrok i regresa koji je ušao u tu platu, pa to je maltene ispod 1000 maraka, kako ljudi očekuju uopšte da ti ljudi žive,” navodi Dr Danijel Atijas, predsjednik Sindikalne organizacije u Domu zdravlja u Doboju i član Republičkog odbora Sindikata zdravstva i socijalne zaštite RS

Samo u Domu zdravlja u Doboju trenutno nedostaje 3 ljekara, navodi dr Atijas.

“Mi smo maltene 24h pripravni svi bez obzira ko gdje radi,zato što moramo da radimo i kad nam je manjak doktora moramo otići na terenske ambulante, ponekad opet nas čeka naš posao, naših pacijenata i tako cijelo vrijeme i ono gdje smo otvorili nove stvari, super je to, medicina napreduje, ali to je sve spalo na jednu, dvije laste, da tako kažem, ti ljudi su nam iscrpljeni.

Dalje, privatni sektor vrlo lako kad su ovdje male plate u javnom, oni vrlo lako mogu uzeti tog nekog radnika I sve što smo mi školovali ovdje itd što je država školovala znači oni će otići tu u taj privatni da tako kažem dio. Pogranično, to smo već govorili, u pograničnimj dijelovima ljudi će otići u Federaciju, eno Istočno Sarajevo maltene bolnica prazna, otišli ljekari.

Moramo dobre dobre tematske sjednice po tom pitanju imati i da o tome jako stručni ljudi pričaju i ako hoće neke savjete da prime, ako neće, nek nam je Bog na pomoći,” navodi dr Atijas

U saopštenju Ministarstva zdravlja i socijalne zaštite između ostalog stoji da su plate u ovoj godini povećane za 10%, a prethodno da su tehničarima povećane za 100 KM.

Da li će biti povećanja plata u 2026. godini iz Ministarstva nisu naveli.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

NITI POMPE, NITI EUFORIJE! Vlast kasni sa pripremama za proslavu 9. JANUARA

Predstojeći Dan Republike, deveti januar, dočekuje se bez euforije i velike pompe, kako je to bilo prethodnih godina. Vlast gotovo stidljivo i nevoljno govori o pripremama i to tek kada ih novinari pitaju, ili opozicija prozove. Šta je nama 9. januar? Iako je premijer Savo Minić nedavno najavio da će Dan Republike biti obilježen svečanostima otvaranja nove boilnice u Trebinju petog i spomen obilježja u Banjaluci devetog januara, gdje će najvjerovatnije biti održan i svečani defile, iz opozicije poručuju da Vlada kasni s pripremama.

– Deveti januar je dan kada je nastala Republika Srpska i to je dan svih nas, ranije su pripreme bile intenzivnije, sada toga nema, kaže Igor Crnadak, poslanik PDP.

Opozicija podsjeća i da je ovaj praznik tri puta od osnivanja Republike Srpske bio osporavan, ali da se ipak slavio. U jednom periodu vlast je trošila ogroman novac na ovu manifestaciju, a danas ga dočekuje gotovo u tišini.

– Očigledno je da će 2026. godine ovaj praznik biti dočekan skromnije, da postoje pritisci i kako oni jačaju tako se i vlast povija, tvrdi poslanik SDS Mirajana Orašanin.

Pitali smo i zašto je ovaj praznik važan za građane Republike Srpske, zašto ga treba obilježavati, bez obzira na suprotne stavove.

– Svaki Srbin zna šta za njega znači krsna slava, a 9. januar je krsna slava svih nas u Republici Srpskoj, podsjeća sociolog Vladimir Vasić. Proteklih godina svjedočili smo da je 9. januar obilježavan na način da se veličaju vođa i vladajuća partija, što je manir komunističkih diktatora.

– Teško je ljude koji su do juče bili u partiji i to onoj crvenoj, sada preokrenuti na krsnu slavu i nacionalno, to će se dogoditi tek sa novim, mladim ljudima, Dodaje Vasić.

U situaciji kada se nacionalni praznik ne može oteti partijskom uticaju, a pritom se ne može zvanično proglasiti praznikom zbog pravosudnih odluka i pritisaka spolja, sudbina 9. januara i dalje ostaje u rukama srpskog naroda, bez obzira na bilo čije, pa i namjere namjere aktuelne vlasti.

BN

Nastavi čitati

Aktuelno