U Sremskim Karlovcima je obilježena 30. godišnjica od velikog stradanja srpskog naroda u hrvatskoj vojno – policijskoj akciji „Oluja“.

U prisustvu brojnog naroda, zajedno sa visokim zvaničnicima Republike Srpske i Srbije Danu sjećanja na stradale i prognane Srbe u Akciji „Oluja“ prisustvovao je i gradonačelnik Draško Stanivuković, koji je poručio kako danas – mi ponavljamo istinu zbog pamćenja.

-Iz Knina, Gračaca, Donjeg Lapca i Korenice je krenula kolona 1995. godine. Više od 220.00 Srba je protjerano i preko 2.000 ubijeno. Spaljene su kuće, porušene crkve, uništeni grobovi. Danas, dok neki taj zločin slave uz pjesmu i vatromet, mi ponavljamo istinu, ali ne zbog mržnje, već zbog pamćenja – kazao je gradonačelnik.

Dodao je i to kako naša Krajina nije nestala.

-Ona živi u nama, u svakom sjećanju, u svakoj priči, u zavjetu koji se prenosi djeci: da znaju ko su i šta nam se dogodilo. Ovim obilježavanjem zavjetujemo se da ćemo se uvijek sjećati prognanih i ubijenih, ali jednako tako moramo gledati i u budućnost – podržavati i obilaziti naš narod koji tamo živi, pomagati i ohrabrivati one koji žele da se vrate na zemlju svojih očeva i djedova – kazao je Stanivuković.

Naglasio je kako je naša dužnost obnavljati svetinje i crkve, jer su one vijekovima čuvale naš narod i tamo gdje nismo imali svoju državu.

SDA i stranke “trojke”, odnosno SDP, NiP i Naša stranka, zaratili su saopštenjima u vezi s tim kako je formirana Vlada Federacije BiH, odnosno da li je ona nametnuta intervencijama Kristijana Šmita, ili je ipak njeno formiranje bilo volja većine.

Zanimljivo je da je ova priča otvorena dvije i po godine od formiranja Vlade FBiH, u čemu pojedini analitičari vide pokušaj trojke da se “opere” od toga da vladaju zahvaljujući Šmitu, a ne glasovima koje su dobili.

SDA tvrdi da je Vlada Federacije BiH nametnuta nakon jednodnevne suspenzije Ustava FBiH i “brutalnog gaženja većinske izborne volje Bošnjaka”.

“To je činjenica koja će ostati vječno zapisana kao jedan od najsramnijih političkih trenutaka u novijoj istoriji Bosne i Hercegovine”, saopštila je SDA.

Ovo saopštenje uslijedilo je nakon što je “trojka” zajednički saopštila da je Vlada FBiH otkako je potvrđena na meti napada te da se ne radi o konstruktivnim kritikama, nego se radi o “brutalnoj i planski osmišljenoj agendi” trovanja javnosti lažima i podvalama o “tobože nametnutoj Vladi Federacije BiH”.

Iz stranaka “trojke” napominju da je sramotno i jadno gledati i slušati funkcionere SDA ili njihovih satelita DF-a i Stranke za BiH kako već više od dvije godine svjesno i otvoreno pričaju o “nametnutoj vladi”.

“Stalno ponavljanje laži i optužbe da je Vlada Federacije BiH nametnuta predstavljaju svjesno iskrivljavanje činjenica i pokušaj da se prikrije istina, a to je da je ova vlada rezultat demokratske volje građana i zakonito formirane parlamentarne većine, nasuprot godinama blokada i političkih ucjena koje su držale Federaciju kao taoca”, stoji u saopćenju.

Dalje, naveli su da je SDA poražena na izborima i da je pokušavala da ostavi svoje funkcionere na budžetima i pozicijama te da jedino što im je bilo preostalo je blokada institucija te da su to i radili na način da je Refik Lendo, potpredsjednik FBiH, “blokirao volju građana”.

Podsjetili su i da je to radio HDZ prilikom formiranja Vlade 2010. godine i da je i tada reagovao OHR, kao i 2022. godine kada je spriječio blokade od strane SDA.

“Vlada Federacije BiH na čelu sa ‘trojkom’ nije nametnuta. To su podvale i laži višedecenijskih budžetlija”, saopšteno je nedavno iz stranaka “trojke”.

Odmah nakon njihovog saopštenja reagovali su iz SDA, navodeći da je to “što se ‘trojka’ nakon dvije i po godine sjetila da njena vlada nije nametnuta providan pokušaj da se fokus javnosti usmjeri sa brojnih afera koje svakodnevno proizvode”.

Damir Sakić, pravnik, objašnjava da, u to vrijeme, prema važećim odredbama Ustava Federacije BiH postoje dva procesa, jedan je imenovanje, a drugi potvrđivanje Vlade Federacije BiH. Naglašava da se odluka o imenovanju donosi na način da je potpiše predsjednik Federacije BiH i oba potpredsjednika. Međutim, kako pojašnjava Sakić, potpredsjednik FBiH iz reda bošnjačkog naroda nije htio dati svoj potpis, a nakon toga se umiješao Šmit i “supstituirao njegov potpis, odnosno zamijenio potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda”. Dalje, naglasio je i da je istom odlukom o imenovanju Šmit zakazao i sjednicu Predstavničkog doma na kojoj je, kako kaže Majkl Marfi, bivši američki ambasador, okupio većinu “na poznat način i metodama kojima se služio”.

“Ta vlada je apsolutno nametnuta. On je preuzeo ulogu potpredsjednika FBiH iz reda bošnjačkog naroda, delegitimizirao i poništio volju Bošnjaka i nametnuo odluku o imenovanju Vlade FBiH. Vlada je apsolutno nametnuta i oktroisana”, rekao je Sakić za “Nezavisne novine”.

On je rekao da se uz sve to Šmit protivpravno predstavlja kao da je visoki predstavnik te da će “trojku” stalno pratiti to što su nametnuti u Vladu, zbog čega su izgubili lokalne izbore, a izgubiće i izbore 2026. godine.

Odgovarajući na pitanje da li je situacija sa formiranjem Vlade FBiH u 2023. godini ista kao i ona 2010. godine, na šta se “trojka” poziva, Sakić kaže da nije, i da je 2010. godine tadašnji visoki predstavnik dao obrazloženje svoje odluke što je bilo barem malo demokratski.

Podsjećanja radi, tadašnje tumačenje visokog predstavnika bilo je “da je trećina od 17 pet”, a tih pet delegata bilo je dovoljno da Vlada FBiH dobije podršku.

Političare i pelene treba mijenjati često – i to iz istog razloga, poručuje sagovornik “Nezavisnih novina”, pozivajući se na citat koji se pripisuje Marku Tvenu, a odgovarajući na pitanje – da li bi u BiH bilo dobro ograničiti broj mandata svim javnim funkcionerima (izabranim i imenovanim).

Razlog zbog kojeg smo otvorili ovo pitanje je taj da među ministrima, poslanicima, odbornicima, (grado)načelnicima, postoje oni koji su na te pozicije birani ili imenovani po četiri ili pet puta, a ne isključujemo mogućnost da se niz nastavi i na opštim izborima 2026.

Oni koji su u BiH rođeni, npr. 2008. godine, naredne godine imaće pravo glasa.

Ako su iole pratili politiku, recimo, u prethodne dvije godine, mogli su samo vidjeti kako se prave političke blokade, kako poslanici i odbornici idu iz stranke u stranku, kako predsjednici stranaka ili bivši premijeri bivaju privedeni zbog kriminala…

Oni nešto iskusniji, rođeni recimo 2000, već su imali pravo glasa u tri izborna ciklusa, a na glasačkim listićima imali su rijetke primjere da glas daju nekom ko je novo lice na političkoj sceni i vjerovatno da i ne znaju ko su bili ministri u vladama npr. 2018. godine, pa unazad.

A samo klikom na jedan od pretraživača, vidjeće da su u tadašnjim vladama, poslaničkim klupama ili predsjedničkim foteljama sjedili ljudi koji su i sada tu.

Sve i da su svi imenovani i izabrani funkcioneri bili najbolji u svom poslu, što u vladama Republike Srpske, FBiH, Savjetu ministara BiH, parlamentima i skupštinama opština, sigurno nije bio slučaj, obavljati te funkcije po 15 godina, a nerijetko i više od 20, za analitičare je potpuno apsurdno.

Ići ka tome da se pred političare stavi opcija da mogu biti izabrani ili imenovani ograničen broj mandata, sigurno bi, ocjenjuju poznavaoci prilika, pokrenulo niz pozitivnih stvari.

“Ograničavanje mandata definitivno nije loša stvar. To bi donijelo novu komponentu političkim strankama koje bi se morale baviti proizvodnjom novih kadrova. Jasno je da, na primjer, ukoliko neko može samo u dva mandata vršiti sve javne funkcije, ili da se odredi da to budu samo ove najvažnije funkcije, tako da kažem, onda će stranke morati aktivnije raditi na pravljenju novog kadra koji će biti kompetitivan na izborima. To je ono što je dobar pokretač kvaliteta unutar političkih stranaka i samim tim u političkom životu svake države”, navodi Filip Matić, politikolog.

Posebna pažnja u ovoj temi, kako dodaje, trebalo bi da se usmjeri na imenovane funkcije.

“Ovdje imamo ljude koji ne samo što su ministri ili direktori veoma važnih preduzeća, već oni šetaju između više resora, sektora koji jedni s drugim nemaju nikakve veze, pogotovo sa njihovim obrazovanjem ili njihovim dotadašnjim životnim iskustvom. To je dokaz da se ovdje radi isključivo o političkoj raspodjeli funkcije, a nikako o stručnoj ili ekspertskoj”, naglašava Matić za “Nezavisne novine”.

A iako je ideja o ograničenju broja mandata izabranim i imenovanim funkcionerima dobra, Matić kaže da je njena realizacija u aktuelnom stanju teško izvodljiva.

“Isto kao i zakon o lustraciji, porijeklu imovine i slično. To je isto kao da očekujemo od lopova da uvede zakon protiv krađe, ili pekara da se ukine brašno”, ističe Matić

Naši sagovornici smatraju da bi najidealnije bilo ograničiti obavljanje iste funkcije kada je u pitanju izvršna vlast (ministri) na maksimalno dva mandata, ali je i to, dodaju, teško zamisliti.

“Mi već imamo ili smo imali ministre opšte prakse poput Antona Kasipovića, Petra Đokića, Željke Stojičić, Alena Šeranića ili vječite ministre poput Zlatana Klokića. Većina njih je na tim funkcijama zbog obaveze ispunjavanja etničke kvote u vladama RS i FBiH, jer da se vrednuju rezultati, niko od njih ne bi dočekao ni polovicu prvog mandata, a kamoli drugi, treći ili bilo koji naredni mandat”, kaže za “Nezavisne novine”, novinar Darko Momić.

Ali ono što jeste moguće u ovoj priči je, dodaje, ograničiti broj mandata za inokosne funkcije.

“Moguće je jedino i u skladu sa praksom najrazvijenijih demokratija ograničiti broj mandata predsjednika i članova Predsjedništva BiH na ‘maksimalno’ dva mandata, a ne kao sada na dva ‘uzastopna’ mandata, što su iskoristili Milorad Dodik i Željko Komšić da poslije dva mandata na funkciji predsjednika Republike Srpske, odnosno člana Predsjedništva BiH, naprave četvorogodišnju pauzu i ponovo se sa uspjehom kandiduju”, ističe Momić.

Nadovezujući se na Momića, novinar RTV Herceg-Bosne Branimir Galić kaže da je aktuelni hrvatski član Predsjedništva BiH Željko Komšić najviše profitirao po navedenom, jer je na toj poziciji nevjerovatnih 16 godina.

“Komšić će sljedeće godine završiti svoj drugi osmogodišnji mandat na toj poziciji. Bio je izabran dva mandata, pa je uslijedila pauza od četiri godine, pa ponovno dva mandata”, podsjeća Galić.

Sa druge strane, mišljenja je da ograničavanje mandata nije potrebno u zakonodavnoj vlasti.

“To su županijske i entitetske skupštine, te Parlamentarna skupština BiH, dok je situacija s izvršnom vlašću bitno drukčija i tu bi takvo ograničenje svakako trebalo postojati”, kazao je Galić za “Nezavisne novine”.