Connect with us

Politika

EKSTREMNO KOMPLIKOVAN POLITIČKI SISTEM! Kako se računaju mandati u BiH?

Bosna i Hercegovina ima jedan od komplikovanijih političkih sistema u svijetu, a ništa jednostavnije nije ni računanje osvojenih mandata na izborima. U nastavku teksta pokušaćemo objasniti kako to izgleda u praksi, odnosno kako se na lokalnim izborima dodjeljuju mandati.

Za razliku od opštih izbora, na lokalnim izborima nema kompenzacionih mandata, ali u nekim zajednicama ima nacionalnih manjina.

Tim nacionalnim manjinama, zavisno od lokalne zajednice do lokalne zajednice, zagarantovano je jedno mjesto, a to se bliže uređuje statutom opštine, s tim da moraju ispuniti i uslov da je zastupljenost te nacionalne manjine više od tri odsto prema zadnjem popisu stanovništva.
Dakle, kako se, ako izuzmemo nacionalne manjine, računaju mandati u BiH?

Glavno pravilo jeste da u preračunavanje mandata ulaze samo one stranke koje su prešle cenzus, a koji u Bosni i Hercegovini iznosi tri odsto.

Bosna i Hercegovina je za izračunavanje mandata prihvatila Sainte-Lague metod, koji kaže da se mandati računaju tako da se ukupan broj glasova koje je osvojila jedna partija dijeli sa jedan, pa sa brojem tri, pet, sedam, devet, 11 i tako sve dok se ne podjele svi mandati iz neke lokalne zajednice (ovo važi samo za lokalne izbore, na opštim izborima računaju se mandati iz izborne jedinice).
Primjera radi, uzmimo lokalnu zajednicu u kojoj je bilo 9.000 važećih glasova, a ta lokalna zajednica ima 11 mandata. Stranka A osvojila je 3.000 glasova, stranka B 2.500 glasova, stranka C 1.500 glasova, stranka D 1.000 glasova, stranka E 500 glasova i stranka F 100 glasova. S obzirom na to da je cenzus tri odsto, u raspodjelu mandata ulaze samo stranke koje su osvojile više od 270 glasova, što znači da stranka F odmah otpada, odnosno ne može da dobije nijedan mandat.

Dalje, mandati se dijele među strankama A, B, C, D i E i to dijeljenjem njihovog rezultata sa brojevima jedan, tri, pet, sedam itd., nakon čega se dobijeni količnici poredaju od većeg ka manjem i to u rasponu od jedan do 11, zbog toga što u toj lokalnoj zajednici ima 11 mandata. Kako to izgleda kada se podijeli, pogledajte u tabeli ispod.

Stranke X:1 X:3 X:5 X:7 X:9
Broj glasova
A 3.000 3.000 * 1,000 * 600 * 428,5 * 333,3

B 2.500 2.500 * 833,3 * 500 * 357,1 277,7

C 1.500 1.500 * 500 * 300 214.2 166,6

D 1.000 1.000 * 333.3 200 142,8

E 500 500 * 166,6 100

Kao što smo već naveli, sada, kada je podijeljen broj glasova sa brojevima tri, pet, sedam, devet itd., dobijene količnike, kao što smo rekli, redamo od jedan do 11 (broj mandata), a kada se to uradi, dođemo do toga da je stranka A osvojila četiri mandata, stranka B tri, stranka C dva, stranka D jedan i stranka E takođe jedan (označeno zvjezdicama).

U suštini, ovako se računaju mandati za lokalne izbore, dok je za opšte izbore i kod mandata Narodne skupštine Republike Srpske situacija dosta komplikovanija i to zbog toga što, osim direktnih mandata (63), postoje i oni kompenzacioni (20), koji se računaju na isti način, ali sa ukupnim brojem glasova stranaka koje su prešle cenzus od tri odsto na nivou entiteta. Osim toga, tu je i obaveza da u Narodnoj skupštini moraju biti zastupljeni i konstitutivni narodi, što dodatno komplikuje računanje, pišu Nezavisne.

Politika

POZNAT DATUM! Bubić preuzeo odluku CIK-a BiH, slijedi žalba

Goran Bubić, advokat predsjednika Republike Srpske Milorada Dodika, potvrdio je da je jutros preuzeo odluku CIK-a o oduzimanju mandata njegovom klijentu.

Bubić je rekao da će sutra predati žalbu na tu odluku, piše ATV.

Nakon predavanja žalbe advokat će se obratiti javnosti. Podsjećamo, CIK BiH donio je odluku o oduzimanju mandata predsjedniku Srpske Miloradu Dodiku nakon što je Apelaciono odjeljenje potvrdilo prvostepenu presudu zbog nepoštovanja odluka Nijemca Kristijana Šmita.

Dodiku je izrečena kazna zatvora od jedne godine i šest godina zabrane obavljanja političkih funkcija.

Advokatski tim predsjednika Srpske je nakon toga najavio apelaciju Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti ovakve odluke Suda BiH i zatražio odlaganje izvršenja presude do odluke Ustavnog suda.

Nastavi čitati

Politika

OGLASIO SE I EGIĆ “Srpska nema veliku potrebu za stranim radnicima”

Ministar rada i boračko-invalidske zaštite Republike Srpske Danijel Egić izjavio je da Srpska nema veliku potrebu za uvozom radne snage što se vidi i na osnovu podatka da do ovog momenta ni pola dozvoljene kvote za zapošljavanje stanih radnika nije realizovano.

Egić je novinarima u Banjaluci rekao da su kvote prošle godine povećane, te da mu nije jasno na osnovu kojih parametara su napravljeni ti megalomanski zahtjevi poslodavaca.

“Nisam siguran na osnovu kojih parametara smo imali megalomanske zahtjeve poslodavaca, jer do ovog momenta ni pola kvote nismo ispunili”, ocijenio je Egić. On je naveo da određen broj radnika iz Republike Srpske, koji se vodi na evidenciji Zavoda za zapošljavanje, radi u inostranstvu, te da su predviđenje izmjene zakonske regulative da se to ubuduće izbjegne.

“Vrijeme je da se pozabavimo radnicima koji su prijavljeni u Zavodu za zapošljavanje gdje ostvaruju određene benefite, a na poziv poslodavca traže izgovore da ne rade”, istakao je Egić.

Nastavi čitati

Politika

TRNINIĆ UVODI NOVA RADNA MJESTA! Za rad sa medijima NE TREBA NOVINAR?

Vršilac dužnosti direktora Agencije za agrarna plaćanja Republike Srpske Aleksandar Trninić izmijenio je sistematizaciju i napravio prostor za dodatno zapošljavanje u ovoj republičkoj instituciji.

Tako je on, uz prethodnu saglasnost Vlade RS, uveo odsjek za informisanje, a čiji će zadatak biti rad sa medijima i strankama, u ovom slučaju uglavnom poljoprivrednicima.

Rukovodilac odsjeka, prema izmijenjenoj sistematizaciji sarađuje sa sredstvima javnog informisanja, sprovodi kampanju, priprema saopštenja i informacije za javnost. Takođe, on promoviše aktivnosti direktora agencije, pruža informacije i savjetuje korisnike agrarnih plaćanja.

Propisano je da mora da ima ekonomski ili pravni fakultet, dvije godine radnog iskustva, ali i poznavanje rada na računaru.

Agencija će zaposliti i službenika za informisanje. U opisu poslova se navodi je njegov zadatak da informiše javnost objektivno, blagovremeno i istinito o bitnim aktivnostima agencije, priprema saopštenja i informacije za javnost. Linker
Od njega se traži da je završio poljoprivredni, šumarski ili ekonomski fakultet i da ima najmanje godinu radnog iskustva u struci.

Iako bi bilo logično, ni za jednu od ove dvije pozicije nije ostavljena mogućnost da se prijavi neko ko je završio studij novinarstva i komunikologije.

Trninić u izjavi za Capital kaže da je bilo neophodno popuniti agenciju sa ovim kadrovima.

Kaže da većina ljudi u Republici Srpskoj ne zna šta sve Agencija za agrarna plaćanja radi, kao ni da veliki broj poljoprivrednika nije informisan da ima pravo za određene podsticaje.

Nastavi čitati

Aktuelno