Porast slučajeva raka slijepog crijeva zbunio je i stručnjake.

Nadimanje, blagi bol u stomaku ili promjene u pražnjenju crijeva mogu da ukazuju na ovaj karcinom.

Decenijama je rak slijepog crijeva bio dijagnoza sa kojom su se ljekari susretali samo jednom ili dvaput u karijeri, i to gotovo uvijek kod starijih pacijenata. Ali, sada postoji zabrinjavajući trend: rak slijepog crijeva sve češće pogađa ljude u 30-im i 40-im godinama, pa čak i mlađe.

Slijepo crijevo je organ poput male kese u obliku prsta, i predstavlja početni dio debelog crijeva. Njegova uloga u tijelu je i dalje predmet naučne rasprave, ali je najpoznatije po tome što izaziva apendicitis, bolnu upalu koja često zahtijeva hitnu operaciju. Manje je poznato da rak može da se razvije u slijepom crijevu, obično bez ikakvih upozoravajućih znakova.

Nova studija, objavljena u časopisu “Annals of Internal Medicine”, pokazala je da je broj slučajeva raka slijepog crijeva dramatično porastao među osobama rođenim poslije 1970-ih. U stvari, incidenca se utrostručila ili čak učetvorostručila kod mlađih generacija u poređenju sa onima rođenim 1940-ih.

Ova iznenađujuća promjena je zbunila mnoge stručnjake širom svijeta. Iako su ukupni brojevi i dalje mali (rak slijepog crijeva pogađa svega nekoliko ljudi na milion svake godine), brzi porast je zapanjujući. Još je značajnije to, što se otprilike jedan od tri slučaja sada javlja kod odraslih mlađih od 50 godina, što je mnogo veći procenat nego kod drugih vrsta gastrointestinalnih karcinoma.

Šta je uzrok porasta raka slijepog crijeva?
Ne postoji precizan odgovor na ovo pitanje, ali stručnjaci smatraju da je glavni razlog za porast raka slijepog crijeva — dramatična promjena načina života i okruženja tokom posljednjih nekoliko decenija. Stopa gojaznosti je porasla od 1970-ih, a prekomjerna težina je poznati faktor rizika za mnoge vrste raka, uključujući i one digestivnog sistema.

Istovremeno, ishrana se pomjerila ka prerađenoj hrani, zaslađenim pićima i crvenom ili prerađenom mesu, a sve to je povezano sa povećanim rizikom od raka u drugim dijelovima crijeva. Fizička aktivnost je takođe opala, a sve više ljudi provodi sate sjedeći za stolovima ili ispred ekrana, kaže Džastin Stebing, profesor biomedicinskih nauka na Univerzitetu Anglia Ruskin u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Druga mogućnost je da smo izloženi novim faktorima životne sredine sa kojima se prethodne generacije nisu suočavale. Industrijalizacija proizvodnje hrane, široka upotreba plastike i hemikalija i promjene u kvalitetu vode, takođe mogu da igraju ulogu”, smatra prof. Stebing.

Simptomi raka slijepog crijeva nespecifični, put do dijagnoze otežan
Ono što rak slijepog crijeva čini posebno izazovnim jeste to što ga je teško otkriti. Za razliku od raka debelog crijeva, koji ponekad može da se otkrije rano putem skrining kolonoskopije, rak slijepog crijeva obično prolazi nezapaženo.

“Simptomi, ako se uopšte pojave, su nejasni i lako ih je ignorisati. Ljudi mogu da osjete blagi bol u stomaku, nadimanje ili promjene u pražnjenju crijeva, što su uobičajene tegobe kod mnogih benignih stanja. Kao posledica toga, većina slučajeva se otkriva tek nakon operacije zbog sumnje na upalu slijepog crijeva, kada je često prekasno za ranu intervenciju”, naglašava prof. Stebing.

Uprkos porastu broja slučajeva, ne postoji rutinski skrining test za rak slijepog crijeva.

“Bolest je jednostavno previše rijetka da bi opravdala uvođenje široko rasprostranjenog skrininga. Osim toga, slijepo crijevo je često teško vizualizovati standardnim snimanjem ili endoskopijom. To znači da i pacijenti i ljekari moraju biti posebno oprezni”, napominje prof. Stebing.

Splet faktora koji utiču na porast gastrointestinalnih karcinoma
Povećanje broja oboljelih od raka slijepog crijeva među mlađim odraslima dio je šireg trenda koji se primjećuje kod drugih vrsta raka gastrointestinalnog trakta, kao što su rak debelog crijeva i rak želuca. I ovi karcinomi se češće dijagnostikuju kod ljudi mlađih od 50 godina, što ukazuje na to da zajednički faktori rizika mogu biti prisutni.

“Razlozi za ovu promjenu su složeni i vjerovatno uključuju kombinaciju genetike, načina života, okruženja, pa čak i promjena u našem crijevnom mikrobiomu – bakterijama u crijevima koje žive sa nama”, objašnjava prof. Stebing i dodaje:

“Tokom proteklih nekoliko decenija, antibiotici se češće koriste, kako u medicini tako i u poljoprivredi. Ova široko rasprostranjena upotreba antibiotika može da promijeni ravnotežu bakterija u našim crijevima, što bi moglo da utiče na rizik od raka. Neka skorašnja istraživanja ukazuju da izloženost antibioticima u ranom životu može da ima dugoročne posledice po digestivni sistem, ali je potrebno više studija da bi se potvrdila ova veza”.

Znaci koje ne treba ignorisati
Ako neko ima uporne ili neuobičajene stomačne simptome, posebno ako je mlađi od 50 godina, važno je da ih ne ignoriše. Rano ispitivanje i brzo liječenje mogu značajno da utiču na ishod.

“Za sada, najbolji savjet je da se fokusirate na prevenciju i podizanje svijesti. Održavanje zdrave težine, konzumiranje uravnotežene ishrane bogate voćem, povrćem i integralnim žitaricama, kao i fizička aktivnost su sve koraci koji mogu smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Izbjegavanje duvana i ograničavanje unosa alkohola su takođe važni. Iako ove mjere ne mogu garantovati zaštitu od raka slijepog crijeva, one su dokazane strategije za opšte zdravlje”, poručuje profesor Džastin Stebing, te zaključuje:

“Priča o porastu raka slijepog crijeva je podsjetnik da čak i rijetke bolesti mogu postati češće kada se promijeni naša okolina i način života. To je, takođe, poziv na dalja istraživanja i poziv svima nama da obratimo pažnju na svoja tijela, potražimo medicinski savjet kada nam nešto nije u redu i podržimo napore da razumijemo i borimo se protiv ovog zagonetnog trenda”.

(Blic/Science Alert)