Connect with us

Zdravlje

EKSTREMNO ZABRINJAVAJUĆE! Zaboravljeni rak sve više pogađa mlađe, STRUČNJACI ZBUNJENI

Porast slučajeva raka slijepog crijeva zbunio je i stručnjake.

Nadimanje, blagi bol u stomaku ili promjene u pražnjenju crijeva mogu da ukazuju na ovaj karcinom.

Decenijama je rak slijepog crijeva bio dijagnoza sa kojom su se ljekari susretali samo jednom ili dvaput u karijeri, i to gotovo uvijek kod starijih pacijenata. Ali, sada postoji zabrinjavajući trend: rak slijepog crijeva sve češće pogađa ljude u 30-im i 40-im godinama, pa čak i mlađe.

Slijepo crijevo je organ poput male kese u obliku prsta, i predstavlja početni dio debelog crijeva. Njegova uloga u tijelu je i dalje predmet naučne rasprave, ali je najpoznatije po tome što izaziva apendicitis, bolnu upalu koja često zahtijeva hitnu operaciju. Manje je poznato da rak može da se razvije u slijepom crijevu, obično bez ikakvih upozoravajućih znakova.

Nova studija, objavljena u časopisu “Annals of Internal Medicine”, pokazala je da je broj slučajeva raka slijepog crijeva dramatično porastao među osobama rođenim poslije 1970-ih. U stvari, incidenca se utrostručila ili čak učetvorostručila kod mlađih generacija u poređenju sa onima rođenim 1940-ih.

Ova iznenađujuća promjena je zbunila mnoge stručnjake širom svijeta. Iako su ukupni brojevi i dalje mali (rak slijepog crijeva pogađa svega nekoliko ljudi na milion svake godine), brzi porast je zapanjujući. Još je značajnije to, što se otprilike jedan od tri slučaja sada javlja kod odraslih mlađih od 50 godina, što je mnogo veći procenat nego kod drugih vrsta gastrointestinalnih karcinoma.

Šta je uzrok porasta raka slijepog crijeva?
Ne postoji precizan odgovor na ovo pitanje, ali stručnjaci smatraju da je glavni razlog za porast raka slijepog crijeva — dramatična promjena načina života i okruženja tokom posljednjih nekoliko decenija. Stopa gojaznosti je porasla od 1970-ih, a prekomjerna težina je poznati faktor rizika za mnoge vrste raka, uključujući i one digestivnog sistema.

Istovremeno, ishrana se pomjerila ka prerađenoj hrani, zaslađenim pićima i crvenom ili prerađenom mesu, a sve to je povezano sa povećanim rizikom od raka u drugim dijelovima crijeva. Fizička aktivnost je takođe opala, a sve više ljudi provodi sate sjedeći za stolovima ili ispred ekrana, kaže Džastin Stebing, profesor biomedicinskih nauka na Univerzitetu Anglia Ruskin u Ujedinjenom Kraljevstvu.

“Druga mogućnost je da smo izloženi novim faktorima životne sredine sa kojima se prethodne generacije nisu suočavale. Industrijalizacija proizvodnje hrane, široka upotreba plastike i hemikalija i promjene u kvalitetu vode, takođe mogu da igraju ulogu”, smatra prof. Stebing.

Simptomi raka slijepog crijeva nespecifični, put do dijagnoze otežan
Ono što rak slijepog crijeva čini posebno izazovnim jeste to što ga je teško otkriti. Za razliku od raka debelog crijeva, koji ponekad može da se otkrije rano putem skrining kolonoskopije, rak slijepog crijeva obično prolazi nezapaženo.

“Simptomi, ako se uopšte pojave, su nejasni i lako ih je ignorisati. Ljudi mogu da osjete blagi bol u stomaku, nadimanje ili promjene u pražnjenju crijeva, što su uobičajene tegobe kod mnogih benignih stanja. Kao posledica toga, većina slučajeva se otkriva tek nakon operacije zbog sumnje na upalu slijepog crijeva, kada je često prekasno za ranu intervenciju”, naglašava prof. Stebing.

Uprkos porastu broja slučajeva, ne postoji rutinski skrining test za rak slijepog crijeva.

“Bolest je jednostavno previše rijetka da bi opravdala uvođenje široko rasprostranjenog skrininga. Osim toga, slijepo crijevo je često teško vizualizovati standardnim snimanjem ili endoskopijom. To znači da i pacijenti i ljekari moraju biti posebno oprezni”, napominje prof. Stebing.

Splet faktora koji utiču na porast gastrointestinalnih karcinoma
Povećanje broja oboljelih od raka slijepog crijeva među mlađim odraslima dio je šireg trenda koji se primjećuje kod drugih vrsta raka gastrointestinalnog trakta, kao što su rak debelog crijeva i rak želuca. I ovi karcinomi se češće dijagnostikuju kod ljudi mlađih od 50 godina, što ukazuje na to da zajednički faktori rizika mogu biti prisutni.

“Razlozi za ovu promjenu su složeni i vjerovatno uključuju kombinaciju genetike, načina života, okruženja, pa čak i promjena u našem crijevnom mikrobiomu – bakterijama u crijevima koje žive sa nama”, objašnjava prof. Stebing i dodaje:

“Tokom proteklih nekoliko decenija, antibiotici se češće koriste, kako u medicini tako i u poljoprivredi. Ova široko rasprostranjena upotreba antibiotika može da promijeni ravnotežu bakterija u našim crijevima, što bi moglo da utiče na rizik od raka. Neka skorašnja istraživanja ukazuju da izloženost antibioticima u ranom životu može da ima dugoročne posledice po digestivni sistem, ali je potrebno više studija da bi se potvrdila ova veza”.

Znaci koje ne treba ignorisati
Ako neko ima uporne ili neuobičajene stomačne simptome, posebno ako je mlađi od 50 godina, važno je da ih ne ignoriše. Rano ispitivanje i brzo liječenje mogu značajno da utiču na ishod.

“Za sada, najbolji savjet je da se fokusirate na prevenciju i podizanje svijesti. Održavanje zdrave težine, konzumiranje uravnotežene ishrane bogate voćem, povrćem i integralnim žitaricama, kao i fizička aktivnost su sve koraci koji mogu smanjiti rizik od mnogih vrsta raka. Izbjegavanje duvana i ograničavanje unosa alkohola su takođe važni. Iako ove mjere ne mogu garantovati zaštitu od raka slijepog crijeva, one su dokazane strategije za opšte zdravlje”, poručuje profesor Džastin Stebing, te zaključuje:

“Priča o porastu raka slijepog crijeva je podsjetnik da čak i rijetke bolesti mogu postati češće kada se promijeni naša okolina i način života. To je, takođe, poziv na dalja istraživanja i poziv svima nama da obratimo pažnju na svoja tijela, potražimo medicinski savjet kada nam nešto nije u redu i podržimo napore da razumijemo i borimo se protiv ovog zagonetnog trenda”.

(Blic/Science Alert)

Zdravlje

VELIKI UTICAJ NA ZDRAVLJE! Ovo je 5 stvari koje nikako NIJE DOBRO raditi pred spavanje

Večernje navike imaju snažan uticaj na kvalitet sna i cjelokupno zdravlje.

I ako se čine bezazlenima, određeni obrasci ponašanja prije spavanja mogu dugoročno narušiti i fizičko i mentalno zdravlje. Stručnjaci i doktori upozoravaju da male promjene u večernjoj rutini mogu napraviti veliku razliku.

Korišćenje telefona i računara prije spavanja
Plavo svjetlo ometa lučenje melatonina, hormona koji reguliše san. Savjetnici za zdravlje naglašavaju da osobe koje koriste telefon ili računar neposredno prije spavanja često teže zaspu i imaju lošiji kvalitet sna.

Kasna i obilna večera
Prema mišljenju nutricionista, kasno konzumiranje teških i masnih obroka opterećuje probavni sustav, što može dovesti do žgaravice i nemirnog sna. Mnogi od njih savjetuju da se večera pojede barem dva do tri sata prije odlaska u krevet.

Pretjerana konzumacija alkohola
Iako alkohol može stvoriti utisak opuštenosti, stručnjaci ističu da on zapravo narušava strukturu sna. Osobe koje piju u večernjim satima često se bude tokom noći i ujutro se osjećaju umorno.

Preskakanje opuštanja prije spavanja
Večernja rutina važna je za smirivanje uma i tijela. Ako odmah iz užurbanog dana odemo u krevet bez opuštanja – bilo čitanjem, meditacijom ili toplom kupkom – veća je vjerovatnoća da će san biti isprekidan i nekvalitetan.

Predugo gledanje televizije neposredno prije spavanja

Mnogi smatraju gledanje televizije naveče bezazlenim, no doktori upozoravaju da predugo sjedenje pred ekranom može odgoditi prirodni osjećaj pospanosti. Osim toga, sadržaji koji izazivaju stres ili napetost dodatno otežavaju uspavljivanje.

Uvođenje zdravijih večernjih navika može značajno poboljšati kvalitetu sna i opšte zdravlje, a male promjene često čine najveću razliku, prenosi N1.Dakle, prema raznim stručnjacima, ovo su neke od najštetnijih večernjih navika.

Nastavi čitati

Zdravlje

KAD SRCE PRESKAČE! Šta možete sami da preduzmete?

Preskakanje srca, stručno palpitacije, je pojava ubrzanog lupanja srca. Ono može da bude podstaknuto umorom, stresom, pretjerivanjem u alkoholu, prejedanjem, lijekovima ili pojedinim medicinskim stanjima. Kod žena se mogu javiti i tokom trudnoće ili menopauze. Srećom, postoje razni načini da se palpitacije zaustave skoro odmah čim počnu, ili još bolje, možete ih spriječiti vježbanjem tehnika koje smanjuju stres, ali i promjenom životnih navika.

Koliko je ozbiljno?
Iako preskakanje srca može da bude zabrinjavajuće i simptom ozbiljnijih bolesti, poput nepravilnog rada srca (aritmija) ili pojačane aktivnosti štitne žlijezde, što zahtijeva neodložno liječenje, ono je često i bezopasno.

Preskakanje srca možete primijetiti ako imate jedan od sljedećih simptoma:

Osjećaj lepršavosti u grudima
Prebrzi otkucaji srca
Osjećaj preskakanja otkucaja
Teže pumpanje srca nego inače
Ponekad možete osjetiti lupanje srca u grlu ili vratu, kao i u grudima. Preskakanje srca koje je rijetko i traje samo nekoliko sekundi obično ne zahtijeva posebnu procjenu. Ukoliko imate istoriju srčanih bolesti i imate česte palpitacije koje se pogoršavaju, obavezno razgovarajte sa svojim ljekarom.

Šta činiti?
Za instant pomoć prilikom preskaknja srca progutajte nekoliko gutljaja hladne vode. Niko ne zna tačno zašto ovo pomaže, a jedna od teorija kaže da progutana voda dovodi do toga da jednjak pritisne srce, a to “gurkanje” uravnotežuje ritam. Umjesto toga možete lice poprskati ledenom vodom. Ovaj šok može da bude dovoljan da se postigne isti efekat.

Ako se lepršanje u grudima nastavi, primijenite Valsavin manevar. Stisnite nos, zatvorite usta i pokušajte da izdahnete vazduh. Pošto ne možete – usta i nos su zatvoreni – napregnućete se kao da praznite crijeva. Kratak skok krvnog pritiska, koji se javlja kao rezultat, trebalo bi da pomogne da se ponovo podesi normalan ritam vašeg srca.

Kada je riječ o ishrani, budite umjereni. Jedite dosta ribe bogate omega-3 masnim kiselinama (losos, skuša, sardine) koje su dobre za srce. Izbjegavajte prejedanje kako velika količina krvi ne bi bila preusmjerna iz srca u sistem za varenje. Smanjite unos alkohola i kafe, kao i pušenje. Čak i čokolada može da bude krivac za palpitacije.

Mnoge osobe sa nepravilnim srčanim ritmom imaju nedostatak magnezijuma. Pokušajte, stoga, da jedete više namirnica bogatih ovim mineralom, kao što su integralne žitarice, pasulj i ostale mahunarke, zeleno lisnato povrće i morski plodovi.

Umanjite stres
Ako vam srce preskače prilično je vjerovatno da se za to može okriviti stres. Činite sve što je u vašoj mogućnosti da ga svedete na najmanju moguću mjeru. Pokušajte da se izolujete 30 minuta svakog dana kako biste se opustili i smirili svoj um. Čitajte, slušajte muziku, bavite se nekim hobijem…uostalom, vi najbolje znate šta vas opušta.

Probajte takođe aromaterapiju. Poprskajte nekoliko kapi ulja od lavande na papirnu maramicu i udišite taj divan miris. Možete probati i da utrljate dvije kapi ulja gorke narandže na grudi ili ga u maloj količini dodajte u kupku.

Spavajte najmanje sedam sati svake noći, po potrebi i duže. Obavezno upražnjavajte najmanje 30 minuta aerobnih vježbi tri ili četiri puta nedjeljno – šetanje, trčanje ili tenis su odlične opcije.

Kada postaje alarmantno?
Potražite hitnu ljekarsku pomoć ako je preskakanje srca popraćeno:

Nelagodom ili bolom u grudima
Nesvjesticom
Teškom kratkoćom daha
Teškom vrtoglavicom, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Zdravlje

Na tržištu BiH pesticidi u breskvama iz Albanije, OPASNE PO ZDRAVLJE DJECE

Na tržištu BiH pronađen je pesticid u breskvama iz Albanije, i njihova konzumacija kod djece predstavlja visoki rizik za zdravlje, saopštila je Agencija za bezbjednost hrane BiH.

Kako su naveli iz Agencije u sklopu Programa kontrole ostataka pesticida u i na hrani biljnog i životinjskog porijekla u Bosni i Hercegovini u breskvama iz Albanije utvrđena je prisutnost aktivne tvari klorpirofos koja nije u skladu s Pravilnikom o maksimalnim nivo ostataka pesticida u i na hrani i hrani za životinje biljnog i životinjskog porijekla.

“U pitanju je visok rizik”, naglasili su iz Agencija za bezbjednost hrane BiH.

Dodaju da je u pitanju breskva II klase, berba 2025, te da je izvoznik ZHAKU METUSHI, Suk 1, Strum, a Uvoznik u BiH Sejo prom d.o.o. Sarajevo.

“Brzom procjenom rizika koju je provela Agencija za bezbjednost hrane Bosne i Hercegovine utvrđeno je da bi konzumacija breskve s utvrđenom vrijednosti klorpirifosa kod djece značajno premašila akutnu referentu dozu, što predstavlja visok rizik za zdravlje”, naglašavaju iz Agencije i dodaju da su dostavili sve raspoložive informacije na daljnje postupanje nadležnim inspekcijskim tijelima.

Inače, aktivna tvar klorpirifos ne nalazi se na Popisu aktivnih materija dopuštenih za upotrebu u fitofarmaceutskim sredstvima u BiH, što znači da upotreba iste u fitofarmaceutskim sredstvima nije dopuštena.

Nastavi čitati

Aktuelno