Connect with us

Svijet

ENORMAN SKOK CIJENA ZLATA! Gram kao osam kilograma junetine

Cijena jednog grama zlata dostigla je na svjetskim berzama vrijednost od čak 187 maraka, bilježeći nove istorijske rekorde. Prema ocjenama stručnjaka to je rezultat straha investitora i centralnih banaka koji smatraju da i dalje postoji realna opasnost od stagflacije na globalnom nivou. Prema podacima sa svjetskih berzi, jedna unca zlata (31,1 gram) trenutno košta 3.477 dolara, opasno se približavajući famoznoj granici od 3.500. Riječ je o kontinuiranom i strmoglavom rastu, koji je posebno izražen u posljednjih pet godina. U ovom periodu jedna unca zlata skočila je za vrijednost od 1.507 dolara, odnosno 78 odsto.

Ako se napravi veća vremenska distanca, može se vidjeti da neko ko je recimo prije 20 godina imao novca da kupi jedan kilogram zlata, na toj polugi mogao je da zaradi čak 172.000 maraka, jer je vrijednost ovog plemenitog metala skočila za nevjerovatnih 675 odsto.

Samo tokom ove godine vrijednost zlata korigovana je na više za oko 25 odsto, što pokazuje da je ono, gledano iz ugla velikih investitora i vlasnika kapitala, i dalje jedno najsigurnijih utočišta kapitala u neizvjesnim ekonomskim vremenima u kakvim i danas živimo.

Koliko je ovaj plemeniti metal postao vrijedan može se vidjeti ako se naprave određena poređenja. Jedan gram zlata danas košta kao i recimo osam kilograma junetine u prodavnici ili kao jedno omanje jagnje (žive vage). Jedan kilogram pak vrijedi kao i omanji stan u Banjaluci od 45 kvadratnih metara.

Slična situacija je i sa srebrom, koje je u posljednjih godinu dana poskupjelo za 40 odsto. Berzanski analitičari ocjenjuju da je nastavak rasta vrijednosti zlata povezan sa dešavanjima u svijetu, strahovima od nove inflacije, recesije i veće nezaposlenosti, ali i sporadičnih trgovinskih ratova koje vodi aktuelna američka administracija. Sve oči su uprte i ka američkim Federalnim rezervama, da li će ili ne sniziti kamatne stope.

Veliki igrači stoga odlučuju da diverzifikuju svoju imovinu, odnosno devizne rezerve, tako što će povećati zlatni portfolio. Ovaj trend je posebno prisutan kod centralnih banaka koje na ovaj način pokušavaju smanjiti svoju izloženost raznim spoljnim stresovima.

Pored toga, sve veći je i broj država koje povlače svoje zlatne rezerve iz inostranstva i vraćaju u domaće trezore. I Srbija je među zemljama koje su donijele takvu odluku.

Ova odluka je obrazložena ne samo finansijskim razlozima već i političkim, suverenističkim i bezbjednosno-strateškim interesima. Prema ocjenama pojedinih analitičara zlato danas nije samo ekonomska kategorija, već i simbol suvereniteta i stabilnosti u vremenu kada je povjerenje postalo luksuz.

Za razliku od Srbije i drugih zemalja u svijetu i okruženju, BiH u ovom trenutku ne planira da zlato koje ima u svijetu, barem djelimično vrati u zemlju, a što je, prema ocjenama stručnjaka, pogrešno i rizično s obzirom na to da se u posljednje vrijeme i finansijski sistemi koriste kao geopolitičko oružje.

Trenutno, BiH, odnosno Centralna banka BiH, posjeduje oko 3,5 tona monetarnog zlata i ono je fizički smješteno u Centralnoj banci Engleske.

Najveći kupci

Centralne banke, naročito iz Kine, Turske, Indije i Švajcarske, agresivno povećavaju svoje zlatne rezerve kao odgovor na ekonomske i političke neizvjesnosti. Tu su i Srbija, Češka, ali i Poljska, čija je narodna banka povećala rezerve zlata za više od 1.000 procenata u odnosu na 2024. godinu.

(Glas Srpske)

Related Topics:

Svijet

PONOVO IZBORI U BUGARSKOJ! Čeka se deveta vlada za pet godina

U Bugarskoj se u nedjelju (19. aprila) održavaju parlamentarni izbori. Građani će glasati za devetu vladu u posljednjih pet godina.

  • Građani biraju deveti put za pet godina
  • Izbori nakon ostavke vlade i protesta
  • Socijalisti bi mogli ostati bez mandata
  • Neizvjestan sastav nove Skupštine
  • Moguća nova fragmentacija parlamenta

Izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, čemu su prethodili masovni protesti.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija mogla bi da ostane van parlamenta.

Od 2021. godine u Bugarskoj je održano više od 10 nacionalnih izbora, a država je potrošila gotovo 560 miliona evra na organizaciju parlamentarnih, predsjedničkih, lokalnih i evropskih izbora.

I opet, 19. aprila, Bugarska će ponovo glasati za 52. Narodnu skupštinu.

Ostavka vlade u decembru prošle godine

Ovi izbori su raspisani nakon što je vlada Rosena Željaskova podnijela ostavku u decembru prošle godine, poslije masovnih protesta.

Ubrzo nakon toga, Rumen Radev je podnio ostavku na mjesto predsjednika Bugarske i formirao koaliciju koja će učestvovati na izborima.

Na početku kampanje, Radevljeva koalicija je snažno startovala sa podrškom od oko 33 do 35 odsto, ali neka istraživanja već su zabilježila blagi pad u odnosu na početni zamah.

“Svi govorimo o 5 plus 2 partije u parlamentu. Podaci različitih agencija su prilično slični, iako se neznatno razlikuju u vremenskom okviru”, rekao je Julij Pavlov iz Centra za analize i marketing.

Prema istraživanjima, donedavno vladajuća Socijalistička partija može ostati van parlamenta, prenosi Euronews.

“Prije svega, primjećujemo porast spremnosti građana da glasaju. Sada, međutim, vidimo još viši nivo mobilizacije, koji bi mogao dostići i do rekordnih 3,4 miliona ljudi”, kaže Borjana Dimitrova iz Alfa istraživanja.

Rezultati izbora takođe će odrediti mogućnosti za formiranje vlade, devete za pet godina.

Nastavi čitati

Svijet

MAKRON PORUČIO TINEJDŽERIMA “Isključite telefone i čitajte”

Francuski predsjednik Emanuel Makron pozvao je srednjoškolce da isključe telefone i čitaju, zalažući se za jedan “dan bez ekrana” mjesečno i potpunu zabranu društvenih mreža za mlađe od 15 godina.

On je dodao da bi dan bez telefona mogao da se iskoristi za čitanje naglas, pozorište ili druge aktivnosti.

Nakon što je Australija prošle godine uvela revolucionarnu zabranu društvenih mreža za djecu, sve veći broj evropskih zemalja razmatra slična ograničenja, budući da raste zabrinutost zbog uticaja društvenih mreža na zdravlje i bezbjednost maloljetnika.

U Francuskoj nacrt zakona prolazi kroz Parlament s ciljem da se uspostavi zabrana za osobe mlađe od 15 godina.

Donji dom je glasao za opštu zabranu, ali članovi Senata žele da blokiraju pristup samo platformama koje se smatraju štetnim za djecu.

Do sada je najmanje 12 evropskih zemalja, uključujući države koje nisu članice EU, Veliku Britaniju i Norvešku, usvojilo ili razmatra zakone kojim se postavljaju minimalne starosne granice za korištenje društvenih mreža.

EU priprema aplikaciju za utvrđivanje starosti korisnika.

Nastavi čitati

Svijet

Zbog požara u turskim školama UHAPŠENE 162 OSOBE!

Turska policija danas je saopštila da je privela 162 osobe zbog objava na društvenim mrežama u kojima su pozdravljane dvije pucnjave u školama u Turskoj koje su se dogodile ove sedmice i u kojima je ubijeno najmanje devet osoba.

Turski ministar pravde Akin Gurlek rekao je da je 95 osoba uhapšeno zbog dijeljenja snimaka na internetu koji se odnose na napad, uprkos zabrani emitovanja, kao i zbog dijeljenja sadržaja koji bi mogao da stvori strah, podstakne prestupe i širi dezinformacije.

Gurlek je naveo da je 67 osoba privedeno zbog objava koje ukazuju na to da će napadi biti izvršeni u drugim školama.

On je istakao da su ograničenja uvedena na 1.104 naloga na društvenim mrežama.

Najmanje 16 osoba je povrijeđeno u pucnjavi u srednjoj školi na jugoistoku Turske u utorak, a najmanje devet je ubijeno u pucnjavi u drugoj školi u gradu Kahramanmaraš u srijedu.

Nastavi čitati

Aktuelno