Connect with us

Politika

EPILOG SLUČAJA “VIJADUKT”! Vlada umjesto osam plaća odštetu od 100 miliona KM

Vlada Republike Srpske odbacila je prijedlog da firmi „HES Vrbas“ u vlasništvu slovenačke kompanije „Vijadukt“ zbog raskida koncesionog ugovora za izgradnju dvije hidroelektrane na Vrbasu isplati odštetu od osam miliona maraka. Slovenačka kompanija kasnije je pokrenula međunarodni arbitražni postupak koji je okončan pravosnažnom odlukom na štetu Republika Srpska koja ovoj firmi sada mora da plati više od sto miliona maraka odštete.
Poslije ove ponude, „HES Vrbas“ je u decembru 2015. godine ponudio novu nagodbu kojom su tražili 11,4 miliona evra odštete, ali predstavnici Vlade ni na to nisu pristali. Taj njihov strah da preuzmu odgovornost, Srpsku je kasnije koštao višestruko više.

„Ministar energetike i rudarstva Petar Đokić odbacio je nagodbu da Srpska plati nešto manje od osam miliona KM u strahu da će ga javnost osuditi da je dio tog novca strpao u svoje džepove. Nakon toga je predmet završio na arbitraži, a rezultat je da RS sada mora da plati više od 100 miliona KM“, objašnjava naš izvor.

CAPITAL je u posjedu druge ponude koju su advokati firme „HES Vrbas“ uputili Vladi RS početkom decembra 2015. godine u kojoj su naveli da je 11,4 miliona evra iznos za koji su spremni da pristanu na pregovore o sporazumnom uređenju međusobnih odnosa.

U tom dopisu se navodi se da je „HES Vrbas“ usljed nerealizacije projekta koja je nastupila mimo njegove odgovornosti pretrpio štetne posljedice u iznosu od 11,4 miliona evra.

„Na ime prodajne cijene za 79 odsto akcija HES Vrbas privredno društvo MBB Energie UWS je dostavilo pismo namjere i za 79 odsto akcija HES Vrbas ponudilo otkupnu cijenu od 12,2 miliona evra. Otkupnu cijenu bi u cjelosti isplatilo društvo Energie Baden Wurttemberg AG (EnBW) koje je izvršilo uplatu prve rate u iznosu od 800.000 evra, što dovoljno govori o postojanju odlučnosti za pristupanje realizaciji projekta“, navodi se u dopisu.

Predstavnici EnBW, navodi se dalje, u više navrata su boravili u Banjaluci, održali potrebne prezentacije i na kraju odustali od realizacije projekta uvidjevši da ne postoji namjera koncedenta, odnosno Vlade RS da pristupi njegovoj realizaciji.

„HES Vrbas, kao koncesionar, usljed nepostupanja Vlade RS uskraćen je za navedeni iznos od 12,2 miliona evra uskraćen za izvršenu uplatu od 800.000 evra“, precizira se u dopisu.

Podsjećamo, Ugovor o dodjeli koncesije sa „HES Vrbas“ potpisan je 2004. godine, a njime je bila planirana izgradnja HE „Krupa“ i HE „Banjaluka-Niska“. „HES Vrbas“ je raskinuo ugovor o koncesiji nakon što je Vlada dodijelila koncesiju za izgradnju HE „Bočac 2“ koja je onemogućila izgradnju HE „Krupa“.

Vlada Srpske je „HES Vrbas“ nudila mogućnost izgradnje samo jedne hidroelektrane, na šta ova firma u vlasništvu slovenačkog „Vijadukta“ nije pristala. „Vijadukt“ je pokrenuo arbitražni postupak pred Međunarodnim centrom za rješavanje investicionih sporova u Vašingtonu vrijedan više od 90 miliona maraka koji je u aprilu 2022. godine presudio u korist „Vijadukta“.

Republika Srpska je slamku spasa potražila u nastavku postupka te je Arbitražnom vijeću u Londonu podnijela zahtjev za poništenje te odluke. Londonska arbitraža je odbacilo zahtjev za poništenje arbitražne odluke iz 2022. godine kojom je RS, odnosno BiH obavezana da “Vijaduktu” isplati više od 90 miliona KM odštete.

Advokat Predrag Baroš iz advokatske kancelarije „Baroš, Bičakčić & partners“ koji zastupa slovenačku kompaniju u ovom postupku rekao je prije dva dana za CAPITAL da je ukupna odšteta u međuvremenu narasla na više od 105 miliona KM.

„Od donošenja pravosnažne odluke 1. maja ove godine, nekoliko puta smo se obraćali Savjetu ministara BiH radi naplate odštete, ali uzalud. Obraćali smo se Savjetu ministara, jer je tužena strana bila BiH, ali oni lopticu prebacuju na Vladu RS sa kojom Savjet ministara ima potpisan sporazum o izmirenju ovog duga. Posljednji dopis smo uputili 26. jula ove godine i valjda će se neko konačno udostojiti da odgovori“, rekao je Baroš.

CAPITAL

Related Topics:

Politika

Da li brojna predstavništva služe privredi ili ličnim INTERESIMA POJEDINACA?

Milioni maraka iz budžeta BiH svake godine odlaze na održavanje diplomatske mreže širom svijeta, a stranih investicija u domaćoj privredi i dalje nema. Dok nas strani kapital zaobilazi, postavlja se pitanje: za koga zapravo rade naši ekonomski ambasadori? Da li brojna predstavništva služe privredi ili isključivo ličnim i stranačkim interesima?

Investicije, ulaganja, otvaranje fabrika, nova radna mjesta, jake veze sa dijasporom… sve su to ciljevi diplomatsko-konzularne mreže Bosne i Hercegovine, koja u svijetu broji ukupno 56 predstavništava i finansirana je novcem građana. Ali rezultata nema i sistem se mora mijenjati, smatra diplomata i ekonomista Draško Aćimović.

“Tu bi jaku ulogu mogle odigrati trgovačke i privredne komore FBiH i Republike Srpske 01.05 tako da oni u diplomatsko konzularna predstavništva šalju svoje ljude koji bi se borili na određenom principu: ako radiš više pridoneseš svom entitetu više imaćeš bonuse, premije ili ako ne, imaćeš manja primanja ali ovako fiksirano fiksne plate na ovaj način to ne funkcioniše”, kaže Aćimović.

Republika Srpska godinama širi mrežu inostranih predstavništava, za čiji je rad ove godine izdvojeno rekordnih 15 miliona maraka. Samo za kancelariju u Moskvi daje se dva miliona, a prate je Beč i Vašington.
Ipak, taj novac nije privukao strane investicije, što dokazuje podatak da je u Srpskoj završilo tek 37 odsto ukupnog stranog kapitala u zemlji.

Milioni su poslužili za nešto drugo – ukidanje američkih sankcija, ocjenjuje politikolog Velizar Antić.

“Mi ne znamo ni šta rade, ni koliko se novca za njih izdvaja, ni kako troše taj novac. Međutim, vidimo da rezultate tog rada, njihovog rada, ima samo Milorad Dodik i ljudi oko njega, dok narod ima jako malo koristi od svih tih predstavništava i svog novca koji smo uložili u njih”, smatra Antić.

Investitore odbija cjelokupan društveno-politički ambijent u BiH, kao i činjenica da država još uvijek nije članica Svjetske trgovinske organizacije. Ekonomista Admir Čavalić podsjeća šta bi zapravo trebao biti osnovni zadatak ekonomske diplomatije.

“Šta bi trebalo da radi? Dakle, jača bilateralne odnose, da kreira nova tržišta za naše izvoznike, da dogovara nove uvoze, dakle, pogotovo kad govorimo o alternativama za energente ili neke druge kritične sirovine i slično”, kaže Čavalić.

Dok čekamo strane investitore i konkretne rezultate višemilionskih izdvajanja za ambasade i konzulate, i ono malo domaće radne snage pakuje kofere za zemlje u kojima se naša diplomatska predstavništva zapravo i nalaze.

Nastavi čitati

Politika

ŠEF EVROPSKOG VIJEĆA DANAS U BIH: Moja posjeta jasan signal

Predsjednik Evropskog vijeća Antonio Košta danas dolazi u Bosnu i Hercegovinu.

Održaće sastanke s članovima Predsjedništva BiH i predsjedavajućom Savjeta ministara Borjanom Krišto.

Najavljeno je da će Košta sa sagovornicima razgovarati o prilikama i izazovima u vezi s proširenjem, postepenom integracijom, regionalnom saradnjom, sigurnošću i stabilnošću.

Košta dolaskom u BiH započinje svoju drugu posjetu zemalja Zapadnog Balkana, a uoči dolaska je poručio da time želi poslati jasan signal da je posvećenost Evropske unije ovom regionu stvarna te da postoji prilika za proširenje Unije.

On na Zapadnog Balkanu ostaje do 5. juna, a kopredsjedavaće Samitom EU – Zapadni Balkan, koji se održava u Tivtu.

Nastavi čitati

Politika

HERCEGOVCI SRDAČNO DOČEKALI STANIVUKOVIĆA: Već ga proglasili PREDSJEDNIKOM SRPSKE

Predsjednik PSS i gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković i dalje obilazi Republiku Srpsku, a poseban doček imao je u Hercegovini gdje su ga već dočekali sa „predsjedniče“.

Stanivuković je tokom posjete prisustvovao obilježavanju krsne slave opštine Gacko i Hrama Svete Trojice, gdje sa načelnikom opštine Vukotom Govedaricom i ostalim zvaničnicima obilježio ovaj dan.

Tokom posjete Gacku brojni građani prilazili su da ga pozdrave i fotografišu se sa njim, pokazujući veliku zainteresovanost za njegov dolazak i pružajući mu podršku.

– Uvijek je posebno zadovoljstvo doći u Gacko, mjesto tvrdog kamena, jakih karaktera i dobrih domaćina. U duhu vjere, sabornosti i zajedništva, uz molitvu sa narodom, obilježili smo Trojičindan, krsnu slavu Hrama Svete Trojice i opštine Gacko – poručio je Stanivuković.

Kako je naveo, Trojičindan nas iznova podsjeća na snagu duhovnog jedinstva, značaj porodice i važnost očuvanja pravoslavne vjere i naše vjekovne tradicije, po kojoj je ovaj kraj nadaleko poznat, posebno po tradiciji guslanja, melodije koja je u najteža vremena, sačuvala priče o junaštvu našeg naroda.

Nakon razgovora sa građanima i obilaska svetinja, Stanivuković je obišao i sportske klubove.

Tokom fudbalski klub “Mladost” u Gacku i tom prilikom je od njih dobio dres sa svojim prezimenom i zahvalnicu, a već su ga nazvali i predsjednikom Republike Srpske.

Fudbalski klub „Mladost“ više od pola vijeka prestavlja važan dio sportske tradicije i identiteta Gacka. Čast je bila ponovo biti ovdje. Podrška neće izostati ni u budućnosti. Obećavam – kazao je Stanivuković.

Nastavi čitati

Aktuelno