Connect with us

Svijet

EU OBJAVILA POSLJEDNJE PRIPREME: Pasoši na granicama polako odlaze u prošlost

Zahvaljujući novom sistemu za aplikaciju putovanja u šengensko područje (ETIAS) i sistemu registracije putnika u EU (EES), pečatiranje vaših pasoša na granici EU postaje prošlost.

Od oktobra ove godine na granici između Francuske i Velike Britanije počinje primjena EES-a, što znači da se više neće pečatirati pasoši na ovoj granici, a nakon toga će se ovaj sistem primijeniti i na ostale granice šengenskog područja. To, takođe, znači da će i građani BiH uskoro u EU ulaziti bez pečatiranja pasoša. Umjesto toga, građani će prilikom ulaska u Šengen, recimo na kopnenoj granici između BiH i Hrvatske, ili na aerodromu proći kroz skeniranje, kojim će biti zabilježeni njihovi osnovni biometrijski podaci, u konkretnom slučaju otisci prstiju.

Ovaj sistem je planiran da bude primjenjivan paralelno s ETIAS-om, o kojem smo ranije nekoliko puta pisali. Primjena tog sistema je do sada nekoliko puta odgađana, a prema najsvježijim podacima, primjena će početi za godinu dana. Planirano je da prvih šest mjeseci primjene putnici budu samo upoznavani sa ETIAS-om, narednih šest mjeseci da će prilikom narednog ulaska morati ispuniti formular, odnosno moći će ući samo jednom bez ETIAS-a, nakon čega počinje puna primjena. Riječ je o online formularu koji će putnici kojima ne treba viza, a koji namjeravaju ići u šengensko područje, popuniti nekoliko dana prije putovanja. Biće traženi samo osnovni podaci, poput imena, prezimena, datuma i mjesta rođenja i nekoliko sigurnosnih pitanja, poput boravka u zonama borbenog dejstva i slično.

U najvećem broju slučajeva dobiće pozitivno rješenje u roku od nekoliko minuta. U izuzetnim slučajevima provjera bi mogla trajati nekoliko dana, a vrlo rijetkim situacijama i do mjesec dana. Ukoliko se utvrdi da postoji opasnost za šengensko područje, ulazak u EU će biti odbijen i osoba o kojoj je riječ neće moći ući čak i da posjeduje validnu vizu. ETIAS potvrda će važiti tri godine ili do isteka važenja pasoša, a koštaće sedam evra. Kao i do sada, putnik će imati pravo da u šengenskom području turistički boravi do 90 dana u periodu od šest mjeseci. Takođe, kao i do sada, osoba u pitanju neće imati dozvolu za rad.

ETIAS bi, uz korištenje EES-a, trebalo da ubrza prelazak granice, jer granični policajci neće morati obavljati procjenu na licu mjesta da li osobi u pitanju treba odbiti ulazak u EU. Prilikom dolaska na granicu policajac će već imati sve podatke u ETIAS-u, a EES će uporediti biometrijske podatke, ako su oni već ranije uskladišteni u sistemu. Bez važećeg ETIAS-a nećete se moći ukrcati u avion, autobus ili drugo prevozno sredstvo koje putuje u EU. Recimo, važenje vašeg ETIAS-a će u autobusu provjeravati vozač, a na aerodromu službenik na šalteru za čekiranje.

ETIAS i EES će imati i još jednu prednost, koja se odnosi na lakše praćenje koliko dana vam je ostalo da imate pravo boravka u šengenskom prostoru. Nakon stupanja na snagu EES-a, moći ćete putem interneta ili putem opreme instalirane na graničnom prelazu utvrditi tačan broj dana koji vam je preostao da možete boraviti u šengenskom prostoru. Time će doći kraj zamornom procesu kada službenik na graničnom prelazu listanjem vašeg pasoša računa broj preostalih dana.

Inače, većina putnika ne zna da vi već sada imate pravo da na graničnom prelazu od graničnog policajca zatražite podatak koliko maksimalno dana još možete ostati.

Svijet

NEGATIVNI EFEKTI VIDLJIVI! Totalni haos na berzi nakon Trampovih carina

Njujorška berza otvorena je u 15.30 po našem vremenu, a već u prvim minutama trgovanja zabeleženi su značajni minusi u bankarskom sektoru.

Berzanski indeks S&P beleži pad od 2,5 odsto, dok je tehnološki indeks Nasdak u minusu 2,7 odsto.

JP Morgan Čejs pao je za 5 odsto, Bank of Amerika za 4,3 odsto, a Vels Fargo je izgubio 3,5 odsto vrednosti.

Berzanski indeksi u poslovnom svetu smatraju se vodećim pokazateljem – signalom koji investitori koriste kako bi procenili buduće izglede kompanija čijim se akcijama trguje.

A trenutna poruka s tržišta je jasna: nije dobro. Razlog su carine koje donose novi trošak – a neko taj trošak mora da plati. Ako ga kompanija sama apsorbuje, trpi profit. Ako ga prebaci na potrošače, preti joj pad prodaje. A pad prodaje usporava poslovanje – i na kraju pogađa širu ekonomiju.

Budući da su Trampove carine istovremeno visoke i odnose se na ogroman broj zemalja, investitori procenjuju da će se negativni efekti osetiti u raznim sektorima ekonomije, i to veoma brzo, prenosi Kurir.

Nastavi čitati

Svijet

STIŽE NOVA ČLANICA! Potpisan zakon o pridruživanju Jermenije EU

Predsjednik Jermenije Vahan Kačaturjan potpisao je zakon kojim se postavlja pravna osnova da ova zemlja sa južnog Kavkaza krene ka pridruživanju EU.

Jermenski mediji javili su da je Kačaturjan potpisao zakon koji je parlament usvojio prošlog mjeseca.

Premijer Nikol Pašinjan, koji je zemlju približio Zapadu nakon preuzimanja vlasti 2018. godine, više puta je naglasio da prijedlog zakona ne predstavlja prijavu za pridruživanje EU, već početak šireg procesa integracija.

On je rekao da javnost ne treba da očekuje brzi prijem nekadašnje sovjetske republike u EU i da bi to, u svakom slučaju, zahtijevalo odobrenje na referendumu.

Zakon je usvojen uoči opštih izbora naredne godine, kao i mogućeg referenduma o promjeni Ustava koju zahtijeva Azerbejdžan, dugogodišnji rival Jermenije, kao dio mirovnog sporazuma o okončanju gotovo četrdesetogodišnjeg sukoba dvije zemlje, prenosi Srna.

Jermenija je planinska zemlja bez izlaza na more, sa 2,7 miliona stanovnika, i nema granicu sa EU.

Nastavi čitati

Svijet

POTOP: U SAD u martu ukinuto više od 275.000 radnih mjesta

Američki poslodavci su u martu ukinuli 275.240 radnih mjesta, što je najveća brojka od maja 2020. godine i treća najveća u istoriji mjerenja, objavila je agencija Čelindžer, Grej i Krismas.

U poređenju sa februarom, broj najavljenih rezova je porastao za 60 odsto, a u odnosu na mart 2024. za čak 205 odsto.

“Najavama otkaza prošlog mjeseca dominirali su planovi Odjeljenja za vladinu efikasnost (DOGE) da eliminiše pozicije u saveznoj vladi”, prokomenarisao je predstavnik agencije Endrju Čelindžer.

Najviše najava otpuštanja, 216.215, zabilježeno je u vladinom sektoru, konkretno u federalnim agencijama.

Od početka godine su poslodavci u SAD ukinuli 497.052 radna mjesta, što je najviše od prvog kvartala 2009. godine, dodaje se u izvještaju.

U poređenju sa prvim kvartalom 2024. je broj najavljenih ukidanja radnih mjesta porastao za 93 odsto međugodišnje, a u poređenju sa prethodnim tromjesečjem za 227 odsto, objavljeno je na veb stranici agencije Čelindžer, Grej i Krismas, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno