Connect with us

Društvo

BIH SAMA SEBI BLOKIRALA GRANICU! Kamioni čekaju i po 15 sati, privreda tone, praznici tek dolaze…

Zbog neotvaranja novog graničnog prelaza u Gradišci privreda trpi ogromne gubitke, a dodatni problemi tek dolaze, jer slijede novogodišnji praznici, kada se, kao i svake godine, očekuje kolaps na starom graničnom prelazu.

Poručili su to iz poslovne zajednice, odakle kažu da se negativne posljedice po domaću ekonomiju gomilaju iz dana u dan.

Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport Republike Srpske, kaže da je suvišno i govoriti o tome kakve gubitke privreda bilježi.

Vozači čekali 14 sati

“Da je imalo normalna država, ne bi tako nešto uradila. Samo treba neko iz institucija što je glasao protiv otvaranja da ode jedan dan u Gradišku i vidi kako je čekati i po 15 sati na graničnom prelazu. Ne znam da li ima dan da nema kolapsa. Moji su nedavno u Gradišci čekali 14 sati. Ne zna se je li bila veća kolona kamiona ili malih auta. To što su oni uradili svom narodu, najveći dušmani ne bi uradili”, ističe Grbić za “Nezavisne novine”.

On ističe da ne postoje riječi kojim je moguće opisati ovakvo stanje, te dodaje da, gdje se god politika umiješa, ovakve stvari se dešavaju.

“Normalnom čovjeku je to nezamislivo, a u BiH je sve moguće, pa i ovo”, poručuje Grbić.

Dragana Šobot, sekretarka Udruženja trgovine u Privrednoj komori Republike Srpske, ocjenjuje da neotvaranje novog graničnog prelaza u Gradišci ima negativne posljedice za kompletnu privredu.

Korak nazad

“Otvaranjem ovog prelaza rasteretio bi se sadašnji prelaz u Gradišci koji je stvarao velike gužve i opterećenje kako za fizička lica, tako i za privredu. Tako da neotvaranje novog prelaza predstavlja korak nazad. Svaki dan odugovlačenja ostavlja negativne posljedice za privredu”, naglasila je Šobotova za “Nezavisne novine”.

Radovan Višković, vršilac dužnosti direktora “Autoputeva Republike Srpske, izjavio je da je u pitanju nonsens koji se ne može desiti nigdje nego u BiH.

“Da li se iko od njih zapitao kakve štete su po privredu, prevoznike? Iako sve ide da se nanese šteta Srpskoj, trpi cijela BiH. Svaki dan neotvaranja graničnog prelaza mi trpimo, iako je Srpska uz pomoć EU uložila ogroman novac, ovaj prelaz stoji kao spomenik glupostima u BiH”, rekao je Višković za RTRS.

Osim što, dakle, ispašta privreda, BiH je pretrpjela i veliku međunarodnu blamažu jer zbog internih svađa u BiH i međusobnih blokada 11. decembra nije održana ceremonija otvaranja brze ceste od Gradiške do Okučana, koja se nastavlja na trasu auto-puta Banjaluka – Gradiška.

Naime, nakon više godina kašnjenja i određenog kolebanja Hrvatske da se cesta izgradi, hrvatske vlasti su našle novac i finansirale kompletnu izgradnju iz svog budžeta, iako će najveće benefite u njenom korištenju imati građani BiH, koji će dobiti brži pristup EU.

U kolapsu 30 godina

“Hrvatske ceste” kao investitor su, zajedno s “Integralom”, preduzećem koje je izgradilo cestu, planirale da uz koordinaciju s hrvatskim i bh. vlastima organizuju ceremoniju kojom bi ova cesta, zajedno s mostom na Savi kod Gradiške i dva nova savremena granična prelaza, trebalo da bude puštena na korištenje.

Ali, zato što je Zijad Krnjić, član Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH, glasao protiv usvajanja izmjene i dopune Pravilnika o unutrašnjoj organizaciji u UIO nije bilo moguće otvoriti carinsku ispostavu na bh. strani graničnog prelaza, što praktično znači da ni cesta, iako je 11. decembra formalno otvorena, ne može biti puštena u saobraćaj.

Zoran Adžić, gradonačelnik grada na Savi koji je 30 godina u saobraćajnom kolapsu, oštro je reagovao na izostanak dogovora Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje BiH o Pravilniku o unutrašnjoj organizaciji, što je onemogućilo podizanje rampe na novom prelazu u Gradišci.

“To se desilo u najgorem periodu, pred božićne i novogodišnje praznike, kada je Gradiška u saobraćajnom kolapsu, a putnici u dugim kolonama. Šteta za transport robe je velika, ali je razočarenje ponajveće”, kazao je Adžić za “Nezavisne novine”.

Društvo

ZIMA SE NE PREDAJE: Han Pijesak pod snijegom u maju

Zima se ne da.

Da nas zima još uvijek zvanično nije napustila dokaz tome su niske temperature, ali i snijeg u pojedinim dijelovima Republike Srpske kao što je to Han Pijesak.

Kako je objavljeno na društvenoj mreži Iks, juče je počeo da pada i obijelio Han Pijesak.

Podsjećamo, Prvi maj ove godine donio je rekorde kojima se niko nije obradovao. Riječ je o hladnoći koja je osvanula širom Republike Srpske.

Nastavi čitati

Društvo

DANAS SE BANJALUČANI NEĆE “OPASULJITI”: Zašto nema tradicionalnog prvomajskog okupljanja i kazana sa radničkim pasuljem

Posni pasulj i uz njega “Buđav lebac” sa razglasa, plus žestoke parole – tako je Prvi maj obilježen u Banjaluci 2024. I ranijih godina su okupljanje u Parku Mladen Stojanović i kazan sa radničkim pasuljem bili obavezan dio prvomajskog folklora.

Ove godine se Banjalučani neće “opasuljiti”. Neće biti ni prvomajskih transparenata i ikonografije, ni vatrenih govora sindikalaca.

Istina, nije ih bilo ni lane, kada je tadašnji premijer Srpske, Radovan Višković, tadašnjoj liderki Saveza sindikara RS Ranki Mišić, došao u pohode uz pratnju specijalaca da dugim cijevima na gotovs.

Ali, računali smo, to je bilo vanredno stanje, pa su se mnogi, pogotovo penzioneri, jutros spremili za druženje uz pasulj, muziku i transparente.

Danko Ružičić, generalni sekretar Saveza sindikata Republike Srpske, kaže da sindikalci ove godine Praznik rada provode radno – u borbi za povećanje plata, za bolji položaj radnika, za pravedniji Zakon o radu i za potpisivanje opšteg kolektivnog ugovora.

Kada nas neko pita je li ove godine Prvi maj slavite ili obilježavate, ja kažem nijedno ni drugo, nego radimo na povećanju prava radnika, jer smo zaista smo došli u poziciju da je ono povećanje plata koje se desilo početkom godine inflacija potpuno anulirala – kaže Ružičić za Srpskainfo.

Ističe da radnici u privredi Republike Srpske nemaju kolektivne ugovore, nego bukvalno zavise od minimalca.

– Radnici u javnom sektoru, dakle oni koji se finansiraju i dobivaju plate iz budžeta ili fondova Republike Srpske, nisu imali uopšte povećanje plata od 1. januara, nego su dobili povećanje plata od 1. aprila i to samo 5 % i tu minimalnu povišicu tek treba da dobiju kroz majsku platu – kaže Ružičić.

Ističe značaj memoranduma, koji je juče potpisan sa Vladom Republike Srpske, i pregovora sa poslodavcima, te dodaje da SS RS očekuje mnogo i od današnje posjete resornog ministra Radana Ostojića.

Dakle, ranijih godina smo identifikovali probleme i na prvomajskim skupovima ih isticali, sada nastojimo da ih rješavamo, kako bismo sačuvali radnike u Republici Srpskoj, jer je to jedini način da se sačuva i privreda i društvo – zaključuje Ružičić.

Nastavi čitati

Društvo

Obilježavanje 31 godine od stradanja Srba u “BLJESKU”

U Gradišci će danas, 1,maja biti obilježena 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije, u hrvatskoj vojnoj akciji “Bljesak”.

Tada je ubijeno 283 Srba, među kojima i 12 djece. U Hramu Pokrova Presvete Bogorodice u Gradišci biće služena Sveta liturgija i pomen žrtvama.

Hrvatske oružane snage, 1. maja 1995. godine, izvršile su agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom Ujedinjenih nacija.

Ubijeni na kućnom pragu
Vuković je ispričao da su u Medarima 1. maja 1995. godine na kućnim pragovima zaklani stric Ranko i njegova supruga Anđelija sa djecom Goranom /11/ i Gordanom /8/, te stric Milutin i njegova supruga Cvijeta i njihova kćerka Dragana /7/, sa ukupno 28 srpskih civila iz ovog sela.

Uloga UN i okolnosti zločina
“Moji stričevi i njihove porodice živjeli su u zoni pod zaštitom snaga UN koje su se u toku noći povukle i ostavile srpski narod u Medarima i cijeloj zapadnoj Slavoniji na milost i nemilost hrvatskim bojovnicima”, istakao je Vuković.

On je naveo da je istog dana u ovoj zločinačkoj akciji u Okučanima od snajpera ubijen i njegov brat Zoran Vuković, koji je bio pripadnik Milicije Republike Srpske Krajine, ističući da su tada njegovi Vukovići u jednom danu izgubili osam članova porodice.

“Teškim mukama smo uspjeli da pronađemo sva njihova tijela, ekshumiramo ih, identifikujemo i dostojanstveno sahranimo u Republici Srpskoj”, rekao je Vuković, prenosi Srna.

Prema njegovim riječima, koliko je ovaj zločin bio monstruozan pokazuje činjenica da hrvatski vojnici srpske leševe tada nisu pokopali u grobljima, već po nekim parcelama uz put koje vode ka groblju.

On je ukazao i na to da su Medari i okolna srpska sela u kojima su prije rata živjeli Srbi danas pusta i obična groblja u kojima više nema Srba, a hrvatske vlasti ih pokušavaju naseliti Romima i drugim narodima.

Potraga za pravdom bez rezultata
Vuković, koji trenutno živi u Gradišci, kaže da 31 godinu nakon pada zapadne Slavonije rijetko odlazi u Medare, jer niko od hrvatskih vlasti ne želi bilo šta da pokrene kako bi se saznala istina o naredbodavcima i neposrednim izvršiocima ovog teškog zločina iako je njima to dobro poznato.

“Prije rata rado sam odlazio u Medare gdje sam provodio raspust i bezbrižno se igrao sa vršnjacima i djecom iz komšiluka i to su neke lijepe dječije uspomene. Sve je prekinuo užas u ovoj zločinačkoj akciji koji je odnio živote članova moje porodice i drugih srpskih civila”, istakao je Vuković.

“Ratni zločin ne zastarjeva”
Napomenuo je da ratni zločin nikada ne zastarjeva, te da njegova porodica nikada neće odustati od dokazivanja istine i izvođenja pred lice pravde naredbodavaca i neposrednih izvršilaca.

Vuković kaže da je bolna činjenica da ni nakon 31 godinu od zločina nad srpskim civilima u zločinačkoj akciji Hrvatske vojske i policije “Bljesak” u zapadnoj Slavoniji niko nije odgovarao od naredbodavaca i neposrednih izvršilaca ovog zločina.

Posljedice akcije “Bljesak”
U Gradišci se danas obilježava 31 godina od pogroma nad 15.000 Srba iz Zapadne Slavonije u hrvatskoj akciji “Bljesak” tokom koje je ubijeno najmanje 263 Srba, među kojima 12 djece.

Hrvatske oružane snage su u akciji pod kodnim nazivom “Bljesak” 1. maja 1995. godine izvršile agresiju na srpsku oblast Zapadna Slavonija u sastavu Republike Srpske Krajine, u vrijeme kada je ova oblast bila pod zaštitom UN.

Protiv Srba u zapadnoj Slavoniji, odnosno oko 15.000 civila i oko 4.000 vojnika, krenulo je više od 16.000 pripadnika hrvatskih oružanih snaga.

Zarobljeno je oko 1.450 pripadnika Srpske vojske Krajine, većina na prevaru uz pomoć snaga UN, od kojih su mnogi kasnije prošli teška psihička i fizička maltretiranja u Bjelovaru i Varaždinu.

U ovoj hrvatskoj zločinačkoj akciji za samo 36 časova protjerano je 15.000 Srba, ubijeno najmanje 263, od kojih 107 civila, među kojima i 12 djece.

S tog područja protjerano je 15.000 Srba.

Nastavi čitati

Aktuelno