Connect with us

Politika

EU SPREMILA milijardu evra za korist GRAĐANA BIH

U idealnim uslovima BiH bi mogla povući više od milijardu evra iz Plana rasta za zapadni Balkan, nove inicijative EU za naš region, s ciljem da pomogne provođenje reformi u procesu priključenja EU, rekao je Zoran Zeljko, direktor Direkcije za evropsko planiranje BiH.

Zeljko je, međutim, istakao da će proces biti složen, provođen u više koraka i vrlo zahtjevan u smislu reformskog napora koji treba da učine vlasti na svim nivoima u BiH.

“U BiH je formiran Radni tim, koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usaglasi je sa Evropskom komisijom. Vodi ga predsjedavajuća Savjeta ministara, tu su i ministri iz Savjeta ministara. Oba predsjednika entitetskih vlada i ministri finansija kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi, ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao je on za Nezavisne novine.

Podsjećanja radi, inicijativu je najavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a rezultat je primjedaba i sugestija unutar EU i zemalja regiona da bi bilo važno ne samo da EU obezbijedi sredstva i tehničku pomoć zemljama u procesu pristupanja, već i da strogo uslovi doznačavanje sredstava istinski provedenim reformama.

Nakon što je Fon der Lajenova prije nekoliko dana izjavila da će Komisija preporučiti Evropskom savjetu da započne pregovore s BiH, Plan rasta bi trebalo da bude iskorišten kao instrument podrške BiH u procesu provođenja reformi.

Kako nam je rečeno na nekoliko nezvaničnih brifinga posljednjih sedmica, cilj je da sredstva budu usmjerena direktno na podršku građanima bilo kroz vlastite projekte, bilo kroz reforme koje bi trebalo da olakšaju njihov život.

Delegacija EU u BiH i evropski zvaničnici narednih mjeseci, uz pomoć lokalnih organizacija i medija, informisaće javnost i sve zainteresovane da se uključe u ove aktivnosti.

Međutim, kako je rekao Zeljko, BiH će biti u obavezi da izradi vlastiti plan reformi, usaglasi ga sa Evropskom komisijom, te da bi tek onda, u naredne tri do četiri godine, otvorila pristup finansijskim sredstvima.

“Reforme su iz područja zelene i digitalne tranzicije, ljudskog kapitala, znači tržište rada, socijalna pitanja i obrazovanje, područja poslovnog okruženja i vladavine prava”, rekao je on.

U Direkciji za evropske integracije naglašavaju da se za region radi o ukupno šest milijardi evra, od čega se dva miliona odnose na grantove, a ostatak na povoljne kredite.

“Cilj ovog instrumenta je pružiti pomoć državama zapadnog Balkana u provođenju socio-ekonomskih reformi, a uredba je u proceduri usvajanja u institucijama EU, odnosno Vijeću EU i Evropskom parlamentu”, kažu oni.

Naglasili su da je ova podrška provođenju reformi jedan od četiri stuba na kojim se temelji Plan rasta za zapadni Balkan.

“Ostala tri stuba uključuju ubrzanje reformi, jačanje ekonomske integracije zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište i jačanje integracije u jedinstveno tržište EU”, naglasili su oni.

I u DEI napominju da će biti primijenjeno strogo uslovljavanje dodjele sredstava provođenjem reformi.

“U Prijedlogu uredbe o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, među ostalim, utvrđuje se da za primanje bilo kakve podrške u okviru ovog instrumenta država korisnica Evropskoj komisiji mora podnijeti reformsku agendu koja će biti predmet konsultacija sa Komisijom. Ova agenda treba da se temelji na postojećim preporukama Komisije, uključujući i one iz godišnjeg Paketa proširenja i Programa ekonomskih reformi”, naglasili su.

Kao i Zeljko, i u DEI tvrde da su institucije BiH već pokrenule aktivnosti. Dodaju da su u rad tima uključeni svi nivoi vlasti, a aktivnosti se odvijaju u skladu sa dinamikom rada koju određuje Evropska komisija.

I Zeljko i DEI ističu da se očekuje da će Plan rasta imati pozivan uticaj na dinamiku integracije u EU kao i rast ekonomija i životnog standarda građana država regiona.

Related Topics:

Politika

Kakve su šanse BiH da ispuni uslove iz REFORMSKE AGENDE

Evropska komisija odobrila je Reformsku agendu BiH, ali prema stavkama za alokaciju sredstava po reformskim oblastima jasno je vidljivo da BiH nije ispunila gotovo ništa i nalazi se u gotovo nemogućoj poziciji da sve reforme ispuni do kraja 2027, kada se ciklus reformi završava.

Prema aneksu dokumenta koji je Komisija objavila po reformskim oblastima s alokacijama koje bi trebalo isplatiti, BiH nije ispunila najmanje 70 odsto početnih kriterijuma, dok je ostatak u najboljem slučaju ispunjen samo djelimično.

Na primjer, u oblasti energetike, koja je važan dio agende, BiH nema usvojen zakon o prenosu električne energije, regulaciji i sistemskom operateru za električnu energiju, nije imenovan operater za tržište električnom energijom, nije provedena studija o cijenama električne energije, nije usvojena mapa puta za tranziciju s fosilnih goriva uglja, niti je usvojena državna strategija za dostizanje klimatskih ciljeva EU.

Kad je u pitanju digitalizacija, nije ni započeta procedura uvođenja digitalnog novčanika, ne postoji širokopojasna internet strategija, trenutni zakoni nisu usklađeni sa regulativom o elektronskoj identifikaciji, a BiH nije usklađena ni sa direktivama o elektronskoj privatnosti niti direktivom o slobodnom protoku informacija.

Ni u oblasti obrazovanja stvari nisu ništa bolje, jer BiH ili nije ispunila uslove ili ne postoje podaci na koje bi se Evropska komisija mogla osloniti u svojoj procjeni. Na primjer, ne postoje podaci o procentu nastavnog osoblja sa digitalnim vještinama, nema podataka o procentu učenika zanatskih škola koji imaju praksu u firmama i preduzećima, niti o broju nastavnog osoblja za ovu vrstu zanimanja.

Nastavi čitati

Politika

PODIJELJENE REAKCIJE U RUSIJI! Da li je odlazak Potapove gubitak za nacionalni tenis?

Odluka Anastasije Potapove da promijeni državljanstvo i ubuduće nastupa pod zastavom Austrije izazvao je podijeljene reakcije u Rusiji.

Ovaj slučaj definitvno je dirnuo Ruse, mnogo više nego kada je prije nekoliko dana Kamila Rahimova odlučila da se takmiči za Uzbekistan. Teniska ljepotica je trenutno postigla značajniji uspjeh u tenisu od svoje vršnjakinje Rahimove. Ima tri titule, bila je juniorska šampionka Vimbldona, a najbolji ranking joj je 21. mjesto i mnogi vjeruju da su najbolji dani tek pred njom.

Šamil Tarpišćev, bez imenovanja konkretnih imena, upozorio je još početkom 2025. da bi se ruski tenis mogao suočiti sa značajnim gubicima.Ubrzo nakon toga, Daria Kasatkina otišla je u Australiju, a u jesen i zimu Timofeva i Rahimova otišle su u Uzbekistan. Što se tiče Potapove, njezina je odluka bila veliko iznenađenje – čak i za one koji su upućeni. Međutim, dvostruki Grand Slam šampion Jevgenij Kafelnikov, potpredsjednik Ruskog teniskog saveza, rekao je da ne smatra Anastasijin odlazak gubitkom za ruski tenis.

“To nije gubitak za ruski tenis. Nemam pojma što je potaknulo Potapovinu odluku”, rekao je Kafelnikov u intervjuu za “Championat“.

Počasni selektor Rusije Vladimir Kamelzon bio je malo oštriji, izjavivši da ne može pozdraviti ovaj “podvig.

“Je li ovo gubitak za nas?” Ne. Ona nije svjetska teniska zvijezda koja bi danas definirala smjer ove igre onako kako su to činili prethodni majstori muškog i ženskog tenisa. Ko je Potapova? Ja sam osoba koja je rođena i odrasla u jednoj zemlji, tako da ne mogu pozdraviti ovaj ‘podvig'”, citira ga Match TV.

Ali poznati sovjetski teniser Aleksandar Metreveli, finalist Vimbldona 1973., priznao je da je Potapovin odlazak doista gubitak.

“Svi sada mijenjaju državljanstvo. Što se može, takva je politička situacija. Mnogi se boje, posebno žene. I ne čudi što neki ne dolaze u Sankt Peterburg. “Ne treba je kriviti za ovaj postupak. Za ruski tenis, naravno, ovo će biti gubitak”, citira Metrevelijeve riječi Metaretings.

Tarpišćev je također sugerirao da je Potapova otišla zbog želje za takmičenjem na Olimpijskim igrama, kao i zbog problema s vizom.

Glavna pitanje je sada šta će biti sa najboljim ruskim igračicama, Mirom Andrejevom ili Dajanom Šnajder. Andrejevu nazivaju teniskim čudom.  Andrejeva sa 18 godina trenutno drži deveto mjesto na WTA listi i spada u red najboljih i najpopularnijih teniserki svijeta. Bila je i peta na listi i najmlađa je u top 30 na planeti. Andrejeva već nekoliko godina živi i trenira u Francuskoj, u Kanu i mnogi se pitaju da li će stopama Potapove.

„Ne brinem se da li će Mira promijeniti svoje državljanstvo. Ni ona, ni Dijana Šnajder neće to uraditi. Mi imamo 1.070 teniserki na turnirima, od kojih je 350 u našim nacionalnim timovima. Ostale rade ono što žele“, dodao je predsjednik Ruske federacije.

Dodajmo, da je Šnajderova trenutno 21. na svijetu.

Nastavi čitati

Politika

KONKURS SAMO FORMALNOST! Zakon promijenjen da bi „prošao“ željeni kandidat za pravobranioca Srpske?

Ministarstvo pravde Republike Srpske raspisalo je konkurs za izbor i imenovanje novog Pravobranioca RS nakon što je dosadašnjem pravobraniocu Milimiru Govedarici istekao drugi mandat.

Govedarica je prije isteka mandata prenio ovlaštenja na svog dosadašnjeg zamjenika u Banjaluci Milana Raduјka koji će taj posao raditi do izbora novog pravobranioca.

Iako kandidati imaju rok od 15 dana da se prijave na konkurs, tokom nedavne skupštinske rasprave o izmjenama zakona o Pravobranilaštvu RS moglo se čuti da se zakon mijenja kako bi za novog pravobranioca bila izabrana Jelena Pajić Baštinac, generalni sekretar Predsjednika Republike Srpske.

Pored nje, spekuliše se i da su uslovi za pravobranioca prilagođeni donedavnom ministru pravde i funkcioneru dobojskog SNSD Milošu Bukejloviću.

Nedavno su usvojene izmjene i dopune zakona o Pravobranilaštvu RS koje su naišle na oštre kritike opozicije zato što su pojednostavljeni kriterijumi za izbor pravobranioca, prenosi Capital.

Prema starom zakonu, kandidat za pravobranioca morao je da ima najmanje osam godina radnog iskustva na pravnim poslovima nakon položenog pravosudnog ispita.

Usvojenim izmjenama su ti uslovi izmijenjeni pa se kaže da kandidat mora da ima najmanje deset godina radnog iskustva na pravnim poslovima, od čega najmanje dvije godine nakon položenog pravosudnog ispita.

To praktično znači da kandidati za pravobranioca umjesto dosadašnjih osam, moraju imati samo dvije godine radnog iskustva na ozbiljnim pravnim poslovima za koje je potreban pravosudni ispit.

Ministar pravde Goran Selak pozvao je sve zainteresovane da se prijave na javni konkurs, ističući da je rok za podnošenje prijava 15 dana od dana posljednjeg objavljivanja konkursa.

– S obzirom na to da su uloga i značaj rada Pravobranilaštva u sistemu pravne zaštite Republike Srpske veoma važni, postupak izbora i imenovanja će se provoditi profesionalno i transparentno u skladu sa zakonom kakva je bila i dosadašnja praksa – rekao je Selak.

Nastavi čitati

Aktuelno