Connect with us

Politika

EU SPREMILA milijardu evra za korist GRAĐANA BIH

U idealnim uslovima BiH bi mogla povući više od milijardu evra iz Plana rasta za zapadni Balkan, nove inicijative EU za naš region, s ciljem da pomogne provođenje reformi u procesu priključenja EU, rekao je Zoran Zeljko, direktor Direkcije za evropsko planiranje BiH.

Zeljko je, međutim, istakao da će proces biti složen, provođen u više koraka i vrlo zahtjevan u smislu reformskog napora koji treba da učine vlasti na svim nivoima u BiH.

“U BiH je formiran Radni tim, koji ima zadatak da pripremi listu reformi i usaglasi je sa Evropskom komisijom. Vodi ga predsjedavajuća Savjeta ministara, tu su i ministri iz Savjeta ministara. Oba predsjednika entitetskih vlada i ministri finansija kao i deset županijskih premijera. Radni tim je već uradio određeni dio posla u pripremi Liste reformi, ali rokovi koje propisuje Europska komisija su nikad kraći pa je posao uistinu zahtjevan”, rekao je on za Nezavisne novine.

Podsjećanja radi, inicijativu je najavila Ursula fon der Lajen, predsjednica Evropske komisije, a rezultat je primjedaba i sugestija unutar EU i zemalja regiona da bi bilo važno ne samo da EU obezbijedi sredstva i tehničku pomoć zemljama u procesu pristupanja, već i da strogo uslovi doznačavanje sredstava istinski provedenim reformama.

Nakon što je Fon der Lajenova prije nekoliko dana izjavila da će Komisija preporučiti Evropskom savjetu da započne pregovore s BiH, Plan rasta bi trebalo da bude iskorišten kao instrument podrške BiH u procesu provođenja reformi.

Kako nam je rečeno na nekoliko nezvaničnih brifinga posljednjih sedmica, cilj je da sredstva budu usmjerena direktno na podršku građanima bilo kroz vlastite projekte, bilo kroz reforme koje bi trebalo da olakšaju njihov život.

Delegacija EU u BiH i evropski zvaničnici narednih mjeseci, uz pomoć lokalnih organizacija i medija, informisaće javnost i sve zainteresovane da se uključe u ove aktivnosti.

Međutim, kako je rekao Zeljko, BiH će biti u obavezi da izradi vlastiti plan reformi, usaglasi ga sa Evropskom komisijom, te da bi tek onda, u naredne tri do četiri godine, otvorila pristup finansijskim sredstvima.

“Reforme su iz područja zelene i digitalne tranzicije, ljudskog kapitala, znači tržište rada, socijalna pitanja i obrazovanje, područja poslovnog okruženja i vladavine prava”, rekao je on.

U Direkciji za evropske integracije naglašavaju da se za region radi o ukupno šest milijardi evra, od čega se dva miliona odnose na grantove, a ostatak na povoljne kredite.

“Cilj ovog instrumenta je pružiti pomoć državama zapadnog Balkana u provođenju socio-ekonomskih reformi, a uredba je u proceduri usvajanja u institucijama EU, odnosno Vijeću EU i Evropskom parlamentu”, kažu oni.

Naglasili su da je ova podrška provođenju reformi jedan od četiri stuba na kojim se temelji Plan rasta za zapadni Balkan.

“Ostala tri stuba uključuju ubrzanje reformi, jačanje ekonomske integracije zapadnog Balkana kroz zajedničko regionalno tržište i jačanje integracije u jedinstveno tržište EU”, naglasili su oni.

I u DEI napominju da će biti primijenjeno strogo uslovljavanje dodjele sredstava provođenjem reformi.

“U Prijedlogu uredbe o uspostavljanju instrumenta za reforme i rast za zapadni Balkan, među ostalim, utvrđuje se da za primanje bilo kakve podrške u okviru ovog instrumenta država korisnica Evropskoj komisiji mora podnijeti reformsku agendu koja će biti predmet konsultacija sa Komisijom. Ova agenda treba da se temelji na postojećim preporukama Komisije, uključujući i one iz godišnjeg Paketa proširenja i Programa ekonomskih reformi”, naglasili su.

Kao i Zeljko, i u DEI tvrde da su institucije BiH već pokrenule aktivnosti. Dodaju da su u rad tima uključeni svi nivoi vlasti, a aktivnosti se odvijaju u skladu sa dinamikom rada koju određuje Evropska komisija.

I Zeljko i DEI ističu da se očekuje da će Plan rasta imati pozivan uticaj na dinamiku integracije u EU kao i rast ekonomija i životnog standarda građana država regiona.

Related Topics:

Politika

SRPSKU ĆE USKORO ZATRESTI NOVA AFERA u vezi Olimpijskog centra “Jahorina”

Republiku Srpsku i BiH će u narednom periodu zatresti jedna velika afera koja se odnosi na Olimpijski centar „Jahorina“, tvrdi novinar Nataša Miljanović Zubac. „Taj predmet je zadokumentovan, odrađen je. Tužilac Jasmina Habul je profesionalno odradila svoj posao ali ta afera još nije ugledala svjetlo dana zato što su izvršeni i vrše se veliki pritisci da se to ostavi u fioci, a pritisci se vrše od strane vrha MUP-a Republike Srpske i vrha Republičkog javnog tužilaštva. Zbog toga mi još nemamo epilog te priče“, otkrila je Miljanović Zubac ekskluzivno u emisji „MAT“ BN televizije.

Ona je dodala da su, kako je navela, pokušali da to što se dešava dovedu u vezu sa Srbijom. „Znamo iz kojih razloga i kako. Međutim, ta priča je poslužila za punjenje privatnih džepova i država Srbija nema nikakve veze sa tim, što će pokazati u momentu kad bude procesuiran ko bude trebalo da bude procesuiran iz tog predmeta“, kaže Miljanović Zubac.

Miljanović Zubac imala je pitanje i za bivšeg direktora OC “Jahorina” Dejana Ljevnaića.

„Neka gospodin Ljevnaić kaže, ne meni nego svima nama, ko prodaje veliku hacijendu, čini mi se da se zove „Vrhprača“, i da li je tačno da se prodaje za 22 miliona KM? Odakle ti i toliki milioni, je li ta hacijenda koja se prodaje zaista vrijedna 22 miliona KM, ko ju je i iz kojih razloga gradio, zašto je baš sada prodaje, zašto ne uživa u blagodatima te hacijende?

Da li su neka privatna lica iz Srbije, naglašavam privatna, a koja su otvarala firme na tom prostoru dobijala milionske iznose u gotovini?“, upitala je Miljanović Zubac.

(BN) Foto: BN

Nastavi čitati

Politika

RADNICI RITE UGLJEVIK JOŠ NISU POČELI SA RADOM? Neizvjesnost i nepovjerenje prema prvom sindikalcu Benoviću

– Nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik, saznaje BN. Iako je saopšteno da je proces rada u RiTE Ugljevik ponovo pokrenut, rudari poručuju da još uvijek nisu krenuli s poslom. Situacija u ovom strateškom preduzeću i dalje je napeta, a radnici tvrde da se na njih vrši pritisak da se vrate u proizvodnju, prevenstveno od strane prvog sindikalca Bobana Benovića, te je veliko nepovjerenje prema sindikalnom rukovodstvu.

Prema riječima radnika, prvi sindikalac Boban Benović pokušava da ubijedi zaposlene da nastave rad, ali, kako kažu, više mu ne vjeruju. ”Benović nas laže, obećava da su ispunjeni svi zahtjevi, a ništa se nije promijenilo. Mi hoćemo da se ‘’Istok 2’’ vrati isključivo u vlasništvo RiTE Ugljevik, a ne da se dijeli i prepisuje na druge subjekte”, poručuju rudari.

Radnici su jasni u svom stavu – bez konkretnih odluka Vlade Republike Srpske i garancija o koncesionom polju ”Istok 2”, povratka na posao neće biti.

Istovremeno, u javnosti se postavlja pitanje ko koga obmanjuje – sindikat, uprava ili predstavnici vlasti. Iako su iz Vlade ranije saopštili da se situacija ”stabilizuje”, iz Ugljevika stižu potpuno drugačije informacije.

Očekuje se da će premijer Republike Srpske Savo Minić sutra posjetiti Ugljevik, gdje bi, prema najavama, trebalo da razgovara sa radnicima, sindikatom i upravom. Od tog sastanka mnogi očekuju konkretne odgovore i jasne korake ka rješavanju višenedjeljne krize.

”Nećemo krenuti od rudara, već od vrha i tražićemo da vidimo zašto je ovakvo stanje za koje ima i objektivnih i subjektivnih razloga. Bićete o tome obaviješteni”, rekao je ranije Minić.

Do tada, radnici ostaju čvrsti u stavu – nema povratka u pogone dok se ne ispune svi zahtjevi i ne obezbijedi sigurnost radnih mjesta i imovine RiTE Ugljevik.

(BN)

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Garantni fond Srpske GARANTUJE SAMO GUBITAK”

U Garantnom fondu zagarantovan je samo gubitak! Akumulirani gubitak Garantnog fonda iznosi 13,2 miliona KM, te je na taj način osnovni kapital od 2010. godine skoro prepolovljen, sa 30 na 16,8 miliona KM.

Izjavio je ovo narodni poslanik PDP-a Bojan Kresojević (Pokret Sigurna Srpska).

-Da Vlada Srpske nema viziju kako unaprijediti poslovanje Garantnog fonda pokazatelj je činjenica da su prihodi u 2013. godini iznosili 1,9 miliona KM, dok su u 2024. godini smanjeni na 1,67 miliona KM – kaže Kresojević i dodaje:

-Svaka četvrta marka kredita za koju garantuje Garantni fond ne bude vraćena od korisnika kredita, a fond trpi gubitak – navodi on.

Garantni fond, ističe on, je u 2024. godini pretrpio gubitak veći od 2.000.000 KM usljed isplate garancije za dva preduzeća koja su pod sumnjivim okolnostima pokrenula stečaj i nisu vratila garantovane kredite.

-Na ovaj način je sjajna ideja o formiranju Garantnog fonda kao podrške privredi zloupotrijebljena, jer je stopa nekvalitetnih garantovanih kredita od 26% daleko iznad tržišta (3,7%) – jasan je Kresojević.
blINK

Nastavi čitati

Aktuelno