Connect with us

Društvo

EVO KOJE VISOKOŠKOLSKE USTANOVE u Srpskoj su prestale da rade

Od 2015. godine pet visokoškolskih ustanova u Republici Srpskoj ostalo je bez akreditacije i prestale su s radom.

To je navedeno u odgovoru Agencije za visoko obrazovanje RS na pitanje narodnog poslanika Milanka Mihajilice.

On se interesovao za ishod poznate tužilačke istrage „Klaster“, a potom je pitao kojim visokoškolskim ustanovama je oduzeta akreditacija od 2015. godine do danas i šta je razlog oduzimanja.

Prva od njih je Visoka škola Primus Gradiška. Ona je brisana iz Registra visokoškolskih ustanova Rješenjem Ministarstva od 18.11.2020. godine. U obrazloženju se navodi da je Visoka škola Primus dopisom od 30.10.2018. godine obavijestila Ministarstvo da obustavlja nastavni proces i da je prestala sa obrazovanjem studenata na svim studijskim programima koje izvodi zaključno sa 01.10.2018. godine, da su studente prepisali na Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment Banjaluka, da škola i dalje egzistira zbog pripremanja dokumentacije neophodne za obavljanje likvidacionog postupka.

–Visoka škola Komunikološki koledž u Banjaluci je brisana iz registra visokoškolskih ustanova 04.08.2021. godine. Visoka škola je 25. avgusta 2020. godine donijela odluku da u školskoj 2020/2021. godini ne upisuje nove studente, odnosno da prestaje s akademskim radom po završetku postupka zatvaranja ustanove, a zbog dužeg perioda smanjenog interesovanja i nedovoljnog broja upisanih studenata koji bi omogućavao optimalan rad ustanove. Privredni sud u Banjaluci je donio odluku o prestanku rada Visoke škole 20. aprila 2021. godine – navodi se u odgovoru koga potpisuje direktorka Agencije Biljana Vojvodić.

–Visoka škola za ekonomiju i informatiku Prijedor je u postupku akreditacije dobila Rješenje o odbijanju akreditacije 17.3.2023. godine i Rješenje o odbijanju akreditacije studijskog programa Javna uprava 17.3.2023. godine.

Dana 05.4.2023. godine Visoka škola je uputila žalbu Upravnom odboru Agencije, kojom su obuhvaćena oba gore navedena rješenja Agencije. Rješavajući po žalbi Visoke škole, Upravni odbor Agencije je na sjednici održanoj 10.5.2023. godine donio jednoglasnu odluku o odbijanju žalbe, nakon čega je Visoka škola pokrenula upravni spor. Dopisom od 26.9.2023. godine Republička uprava za inspekcijske poslove, Sektor prosvjetne inspekcije – Odjeljenje Banjaluka, je obavijestila Agenciju da je 26.9.2023. godine izdala Rješenje kojim se Visokoj školi izriče mjera zabrane obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja u RS – piše u odgovoru Agencije.

Zatim, Visoka škola za informacione tehnologije, ekonomiju i preduzetništvo, Trn Laktaši (ITEP) je dopisom od 25.2.2022. godine, obavijestila Agenciju da pokreću postupak zatvaranja visokoškolske ustanove te da nisu upisivali studente ni na jednom licenciranom studijskom programu u upisnim rokovima za akademsku 2021/22. Godinu. Kao i da Visoka škola ITEP neće izvoditi nastavu ni na jednom licenciranom studijskom programu za akademsku 2021/22. godinu.

–Visokoj školi „Koledž kozmetologije i estetike“ i studijskom programu Kozmetologija i estetika (240 ECTS) je od 1.12.2023. odbijen zahtjev za akreditaciju zbog neispunjavanja uslova za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja.

Naime, Ministarstvo je dopisom od 8.11.2023. godine obavijestilo Agenciju da je Visoka škola uputila Ministarstvu zahtjev za licenciranje novog poslovnog prostora, što se u skladu Zakonom o visokom obrazovanju tumači kao zahtjev za izdavanje dozvole za rad na novoj adresi/sjedištu, koji je Ministarstvo zaključkom odbacilo jer Visoka škola nije dostavila dokaz o vlasništvu poslovnog prostora.

U dopisu Ministarstva je takođe navedeno da je Prosvjetna inspekcija donijela Rješenje 27.9.2023. godine o zabrani obavljanja djelatnosti visokog obrazovanja Visokoj školi koja je stupila na snagu danom donošenja i traje do pribavljanja dozvole za rad na novoj adresi – podaci su Agencije za visoko obrazovanje RS.

Kada je riječ o ishodu akcije Tužilaštvu BiH i SIPA pod nazivom „Klaster“, a koje se odnose na kupovinu i falsifikovanje diploma na više visokoškolskih ustanova u RS, Agencija je u martu 2023. bila prekinula postupke akreditacije do donošenja konačne odluke nadležnih pravosudnih organa, i to za privatne visokoškolske ustanove koje su u tom trenutku bile u postupku akreditacije: Panevropski univerzitet Apeiron, Visoku školu za primijenjene i pravne nauke „Prometej“ i Univerzitet za poslovni inženjering i menadžment, piše Srpska info.

(Srpskainfo) Foto:Arhiv

Related Topics:

Društvo

CIJENE RASTU, GRAĐANI ĆUTE I PLAĆAJU! Prijedor NAJSKUPLJI grad u Srpskoj!

Rast cijena već duže vrijeme potresa tržište Republike Srpske, a osim što idu ka gore, one i variraju od mjesta do mjesta.

Analizirali smo cijene nekoliko istih proizvoda i usluga u Banjaluci, Bijeljini, Prijedoru i Trebinju kako bismo vidjeli za šta su i gdje su građani lani izdvajali najviše para, prenose Nezavisne.

Cijene namirnica
Za hranu su građani najviše izdvajali u Prijedoru, a najmanje u Trebinju.

Tako su svi oni u čijim su se korpama našli kilogram bijelog pšeničnog brašna, kilogram bijelog hljeba, isto toliko junetine s kostima, ali i svinjetina bez kostiju, kao i svježa piletina, te ulje, jabuke i paradajz u Banjaluci za to izdvajali ukupno 44,93 KM, u Bijeljini 47,49 KM, u Prijedoru 48,98 KM, a u Trebinju 44,16 KM.

Pojedinačno gledano, brašno je po cijeni od 1,8 KM bilo najskuplje u Prijedoru, a hljeb sa cijenom od 3,74 KM u Banjaluci. Junetina s kostima po cijeni od 14,49 KM i svinjetina bez kostiju po cijeni od 13,03 KM najskuplje su bile u Bijeljini, dok je svježa piletina sa cijenom od 6,68 KM najskuplje plaćana u Trebinju. Ulje sa cijenom od 3,25 KM bilo je najskuplje u Banjaluci, a Prijedor je dominirao sa cijenama jabuka i paradajza, za šta se trebalo izdvojiti 2,38 KM, odnosno 3,92 KM.
Cijene odjeće

Da bi kupili jaknu, muškarci su u Banjaluci izdvajali 148,40 KM, u Bijeljini 106, 78 KM, u Prijedoru 115,11 KM, a u Trebinju najviše, i to 191,56 KM.

S druge strane, žene u Banjaluci su za kaput iz novčanika morale izvaditi 221,66 KM, u Bijeljini 341,20 KM, dok je u Prijedoru za kaput bilo potrebno dati 181,24 KM. U Trebinju je ženski kaput u prosjeku koštao 284,86 KM. Takođe, muška košulja najskuplja je bila u Banjaluci, i to 84 KM, a najjeftinija u Prijedoru 52,87 KM. Žene su za suknju morale izdvojiti najviše u Trebinju, i to 79,91 KM, a najmanje u Prijedoru 58,88 KM.

Ogrjev i klima-uređaj

Oni koji su se tokom zimskih dana grijali na drva za metar kubni su izdvajali od 100 do 140 KM. Najjeftinija drva su bila u najjužnijem gradu Srpske, i to 100 KM, zatim u Prijedoru 102,38 KM, dok su u Banjaluci bila 114,86 KM i Prijedoru 138,33 KM.

S druge strane, ko se tokom zimskih dana grijao na struju, a ljeti tražio spas od vrućina, za klima-uređaj je morao izdvojiti od 732 do 1.000 KM.

Klima je u najjeftinija bila u Prijedoru, i to 732 KM, u Banjaluci 859 KM, u Bijeljini 891 KM, a u Trebinju 1.001 KM.

Opremanje stana

Ni opremanje stana ili kupovina nekih od potrebnih uređaja i stvari nisu bili jeftini.

Za kupovinu trpezarijskog stola, bračnog kreveta, tepiha, jorgana, frižidera sa zamrzivačem i mašine za veš građani su u Banjaluci trebali da izdvoje 2.636,54 KM, u Bijeljini 2.846,07 KM, u Prijedoru 2.968 KM, a u Trebinju 3.130,71 KM. Trpezarijski sto i bračni krevet bili su najskuplji u Trebinju i za njih su građani morali izdvojiti oko 700, odnosno 1.000 KM. Jorgan, frižider sa zamrzivačem i mašina za veš najskuplji su bili u Prijedoru, a tepih u Bijeljini.

Cijene u apotekama

Odlazak u apoteku i kupovina antibiotika, sirupa za kašalj, vitamina i sedativa najviše je koštala u Bijeljini, gdje su navedeni proizvodi ukupno koštali 18,38 KM. Isti proizvodi u Prijedoru su koštali 17,82 KM, u Trebinju 17,47 KM, a u Banjaluci 16,02 KM. Za antibiotike su najviše izdvajali građani Bijeljine, i to 4,48 KM, kao i za sirup za kašalj i vitamine, čije su cijene iznosile 10,57, odnosno 1,54 KM. Sedativi su bili najskuplji u Prijedoru i koštali su 3,80 KM.

Cijene u restoranima

Svi koji su poželjeli pojesti picu u Banjaluci za taj užitak morali su izdvojiti 11,37 KM, u Bijeljini 9,27 KM, u Prijedoru 12,45 KM, a u Trebinju 10 KM. Šnicla s prilogom u Banjaluci je bila najskuplja i koštala je 20,11 KM, a zatim u Trebinju 17,01 KM. Niža cijena bila je u Bijeljini i Prijedoru, odnosno 12,99 KM i 14,84 KM. Svi koji su htjeli zasladiti, komad torte u Banjaluci plaćali su 6,12 KM, dok je cijena niža u drugim gradovima. U Bijeljini je 3,72 KM, u Trebinju 3,5 KM, a u Prijedoru 3,16 KM. Pivo je bilo najskuplje u Trebinju, i to 3,27 KM, a zatim u Banjaluci 3,02 KM. U Bijeljini je 2,73 KM, a u Prijedoru 2,5 KM. S druge strane, šoljica kafe bila je najjeftinija u Bijeljini, i to 1,84 KM, dok su najskuplje užitak plaćali Banjalučani po cijeni od 2,32 KM.

Cijene goriva

Tokom 2023. godine prosječna cijena dizela u Banjaluci i Trebinju bila je 2,69 KM. Za fening manje u Prijedoru, a 2,61 KM u Bijeljini. Motorni benzin 95 oktana u Trebinju je koštao 2,67 KM, Bijeljini 2,55 KM, dok je u Banjaluci i Prijedoru 2,6 KM.
BL-portal

Nastavi čitati

Društvo

ZA SUTRA UPALJEN METEOALARM! Izdato upozorenje za građane Srpske

Republički hidrometeorološki zavod (RHMZ) izdao je upozorenje za petak zbog naglih vremenskih promjena koje se očekuju u Republici Srpskoj.

-U petak, 20.decembra očekuje se vjetrovito vrijeme uz jaču kišu koja će već tokom jutra preći u snijeg na planinama, a tokom dana u većini predjela osim na jugu –saopštio je RHMZ.

Očekuju se, dodaju, udari vjetra od 30 do 60 kilometara na čas, u višim predjelima na zapadu i u Hercegovini udari vjetra do 80 kilometara na čas, ponegdje na planinama i preko 90 kilometara na čas.

-Na sjeveroistoku (Semberija i Posavina) duvaće slabiji vjetar, uglavnom oko 30-50 kilometara na sat – navodi se u upozorenju RHMZ.

Očekuje se od 20 do 40 milimetara padavina, na istoku manja količina padavina uglavnom do 10 milimetara.

-Doći će do formiranja snježnog pokrivača. U nižim predjelima se očekuje uglavnom do pet centimetara snijega, na krajnjem sjeveru bez snježnog pokrivača. U brdsko-planinskim predjelima biće od 15 do 25 centimetara novog snijega. U brdsko-planinskim predjelima jak vjetar uz snježne padavine će stvarati mećave i snježne nanose – zaključuje RHMZ.

Nastavi čitati

Društvo

NAJTEŽE ŠTO RODITELJ MOŽE DOČEKATI! Majka sama podizala djecu, ONI JE DANAS ZABORAVILI!

Kako izgleda stisak ruke i lijepa riječ onih koje je rodila, zaboravila je Radojka Petrović. Kad je neko pita gdje su joj djeca, ne može da sakrije suze.

Za neke ne znam ni gdje su. Neće ni da se jave, kroz suze progovara Radojka.

Teška mladost i borba da djecu nakon razvoda izvede na pravi put, donijeli su joj još težu starost. I ruke kojima je prehranila porodicu izdale su je, pa više ne može da radi.
“Odem u grad i prosim u zadnje vrijeme, jer ne mogu da radim”, kazala je ona.

– Boli što dosađujem porodici koja je u teškoj situaciji. Iako je to moja sestra, to je tuđa kuća.

Radojka o sebi i svom zdravlju brine sama. No, njenu bol ne može da izliječi ljekar. Ni želje nisu velike, a upućene su deci.

– Makar taj telefonski poziv i da se sastanemo da progovorimo. Drugo ne tražim poručuje ona.

Radojki bi jedan poziv uljepšao dan, ali i mnogim roditeljima, da znaju da o njima misle oni kojima su život posvetili, a to je najmanje što možemo da učinimo, piše RTCG.

Nastavi čitati

Aktuelno