Connect with us

Društvo

OD 3 DO 10 GODINA ROBIJE: Za surogat majčinstvo u BiH se ide u ZATVOR

Da voda uvijek pronađe put, dokaz su parovi kojima je iz određenih razloga onemogućeno stvaranje potomostva.
U pomoć pristižu surogat majke, a cijena cijelog procesa varira od 64 hiljade do 140 hiljada KM.

“Traje u proseku od 18 do 24 mjeseca. Cene podrazumivaju ceo postupak od započinjanja i pravne dokumentacije, do postupka vantelesne oplodnje putem kojih se dobija embrion i na kraju do vođenja trudnoće i porođaja surogat majke i vašeg dobijanja deteta. Zato ti programi toliko traju. Programe koje koordiniramo je moguće izvesti u Ukrajini, Gruziji, Krigistanu, na Kipru, u Meksiku, Kolumbiji, SAD”, kazala je Sanja Jovanović iz Agencije za koordinaciju surogat programa.

Odlazak u pomenute zemlje je neminovan, jer u BiH zakonom je zabranjeno surogatstvo.

“Zakon o biomedicinskoj potpomognutoj oplodnji u FBiH zabranjuje surogat majčinstvo kao jedan od postupaka u biomedicinskoj potpomognutoj oplodnji, kao i svaki oblik donacija, da li muških ili ženskih spolnih tijela. To prema Zakonu je krivično djelo i zaprijećene su zatvorske kazne”, rekao je Igor Hudić, iz Komisije za biomedicinski potpomognutu oplodnju FBiH.

I to od tri do 10 godina. Ipak, ni to nije omelo surogat majke iz BiH da uslugu ponude na međunarodnoj internet stranici, najpoznatijoj u ovoj oblasti. Zakonska zabrana otežavajuća je okolnost i za LGBTIQ parove, koji još uvijek ne mogu stupiti ni u istospolne brakove. No, građani rješenje ipak pronađu, kažu iz SOC-a.

“I dalje imamo državljane koji će ići vani, koji će se podvrgavati takvoj proceduri i koji će dobijati djecu. Država ima pravo da onemogući to u samoj državi, ali ne može spriječiti građane da idu i to izvrše negdje drugdje”, rekao je Darko Pandurević, SOC.

Roditelji koji se odluče na ovaj način da dobiju dijete, da bi bili njegovi staratelji, po rođenju djeteta u svojoj ambasadi u zemlji gdje se rodilo, podnose zahtjev za privremeni pasoš na osnovu dokumenata iz bolnice gdje se desilo rođenje djeteta. No, da bi surogatstvo trebalo zakonski regulisati smatra dugogodišnji ginekolog Faruk Haverić, i napominje da gestacijski nosilac, odnosno surogat majka nema nikakve genetske veze sa budućim djetetom.

“Jer je plod već napravljen začet, otprilike se transferiše posle tri, četiri, pet dana zavisi, taj plod se počne razvijati u inkubatoru, i kao takav on se samo prenese u matericu koja je pripremljena”, rekao je ginekolog Faruk Haverić.

U svakom slučaju, neophodno je provjeriti sve okolnosti, te uzeti u obzir moguće posljedice.

“Bilo bi dobro da dobro vode računa o tome gdje će se vršiti takva vrsta procesa i da li je država u koju odlaze pravno regulisala sve aspekte tog procesa od zdravlja majke donorke do pravnih posljedica nakon rođenja”, rekao je ginekolog Eldar Mehmedbašić.

Ipak, struka o ovom pitanju nema definitivan i zajednički stav. Mnogo je etičkih i moralnih dilema, pa se o zakonskim izmjenama još uvijek i ne govori, prenosi N1.

Related Topics:

Društvo

Populistički potez ili JER SMO TAKO U MOGUĆNOSTI? Dodik predlaže povećanje plate u Srpskoj, evo šta kažu poslodavci

Priča o minimalcu u Srpskoj, ponovo je na meniju. Novi cjenovnik predlaže predsednik Srpske, Milorad Dodik.

Prema njegovoj računici, najbolje bi bilo da minimalna ostane 900 KM, dok bi ona, za srednju stručnu spremu, trebala da bude povećana na 1.000 KM, a za visoku na 1.200 KM. Populistični potez ili realna opcija?

I dok sindikalcima raste apetit, poslodavcima je odavno prisjelo. Prvi bi da minimalna plata bude bar 1.050 KM, drugi se nisu oporavili ni od onih 900 KM.

Činjenica je da trenutna minimalna plata ne može da pokrije potrošačku korpu, koja je za novembar prošle godine iznosila 2.650 KM. Činjenica je i da se za hranu treba odvojiti 1.203 KM. Ali, činjenica je i da je privreda već odavno na koljenima, jer su poreski pritisci, nemilosrdni.

– To još nije dogovoreno. Vidjećemo. Pozvaćemo poslodavce i sindikat. Smatramo da ta diferencijacija treba da se napravi. Trebalo bi da bude ukinut i porez na platu za garantovani dio – rekao je Dodik.

I golim okom, odavno je vidljivo, da je priča o minimalnoj plati, ogrnuta plaštom populizma. Da nije zasnovana na analizama. Da se, kao na lotu, i jedni i drugi “razbacuju” brojkama, pa ko dobije-dobije.

Analiza

Stav poslodavaca je jasan – dodatni troškovi bi ostavili nesagledive posljedice po privredu Srpske.

– Kada je riječ o Dodikovom prijedlogu, nešto slično je u prethodnim godinama najavljivao i premijer Srpske Radovan Višković, ali nikada do sada nismo dobili prijedlog koji bi to iznosi i pragovi bili. Ono što je sigurno, jeste da takav model nigdje ne postoji i ako bi kojim slučajem došlo do sprovođenja nekog takvog prijedloga, to se nikako ne smije raditi bez prethodno urađene analize, da vidimo da li će doći do dodatnog opterećenja privrede ili će to biti nešto što će biti u duhu borbe protiv sive ekonomije. Zaista smo protiv bilo kakvog dodatnog opterećenja privrede – kaže predsjednik Unije poslodavaca Republike Srpske, Zoran Škrebić.

Naglašava da imamo pad izvoda i privredne aktivnosti,  a povećanje uvoza, pa bi, kako dodaje, bilo kakvo povećanje troškova značilo dalje povećanje nekonkurentnosti naše privrede. Podsjeća i da je povećanje minimalne plate na 900 KM ostavilo negativne posljedice.

– Upozoravali smo da će se kriza EU preneti na našu privredu, a da će, samim tim, dodatno opterećenje donijeti dalje negativne efekte. I kao što možete vidjeti, pogođeni su drvna industrija i izvoznici, dok u prerađivačkoj industriji imamo smanjenje 3.000 radnih mjesta – ističe on.

Unija poslodavaca, kaže Škrebić, nije protiv povećanja plata, ali ne minimalne, nego ukupne.

Nastavi čitati

Društvo

BDP PO GLAVI STANOVNIKA U BiH samo 36 odsto evropskog prosjeka

Bruto domaći proizvod (BDP) po stanovniku, prema standardu kupovne moći, u Crnoj Gori je u prošloj godini iznosio 51 odsto proseka EU, pokazuju konačni podaci Eurostata.

Od zemalja iz regiona, Hrvatska ima najveći BDP po stanovniku prema standardu kupovne moći koji iznosi 76 odsto proseka EU, dok se Crna Gora nalazi na drugom mjestu na nivou od 51 odsto prosjeka EU.

Srbija se nalazi na nivou od 49 odsto evropskog proseka, Sjeverna Makedonija 41 odsto, dok se Bosna i Hercegovina i Albanija nalaze na nivou od 36 odsto evropskog prosjeka.

Od zemalja članica EU, najveći BDP po stanovniku, prema standardu kupovne moći, zabilježen je u Luksemburgu, čiji je nivo više od dva puta iznad proseka EU, i iznosi 237 odsto evropskog proseka. Bugarska se nalazi na najnižem nivou sa 64 odsto prosjeka EU. Stvarna individualna potrošnja (SIP) po stanovniku prema standardu kupovne moći, prema konačnim podacima, među zemljama članicama EU se kretala u rasponu od 70 odsto prosjeka EU u Bugarskoj i Mađarskoj do 136 odsto prosjeka EU u Luksemburgu.

Najnoviji podaci Eurostata minimalno se razlikuju od onih prethodnih, objavljenih u junu 2024. godine. Tada je bruto domaći proizvod po stanovniku u Crnoj Gori bio na 52 odsto prosjeka EU. BDP po stanovniku je uglavnom pokazatelj nivoa ekonomske aktivnosti, dok je stvarna individualna potrošnja alternativni pokazatelj, bolje prilagođen da opiše materijalno blagostanje domaćinstva. Bankar.me

Nastavi čitati

Društvo

VREMENSKA PROGNOZA! Oblačno i hladno, ponegdje se očekuje i slab snijeg

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH će biti oblačno, hladno i pretežno suvo, a slab snijeg moguć je povremeno na zapadu i u višim predjelima na istoku.

Vjetar će biti umjeren, povremeno i jak, sjevernog smjera, u Hercegovini jaka i olujna bura, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.
Jutarnja temperatura vazduha biće od minus šest do minus jedan, na jugu do tri, a najviša dnevna od minus tri do tri, na jugu do osam stepeni Celzijusovih, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Nastavi čitati

Aktuelno