Connect with us

Društvo

EVO U KOJIM SREDNJIM ŠKOLAMA ima slobodnih mjesta u drugom upisnom krugu

Prvi rok za upis u srednje škole završen je širom Srpske, a svršeni osnovci koji nisu uspjeli da se upišu tamo gdje su željeli imaju i drugu šansu. Najviše slobodnih mjesta ostalo je na trogodišnjim smjerovima poljoprivredne i ugostiteljske struke, koja se iz godine u godinu, zbog slabog interesovanja mladih, sve teže popunjavaju.

Većina malih maturanata uspjela je da izabere buduće zanimanje, a najkrcatije će na jesen, po svemu sudeći, biti učionice škola koje obrazuju đake u oblasti medicinske, metalske, saobraćajne i elektrostruke.

Svi oni koji su se našli ispod crte od ponedjeljka pa sve do 12. jula imaju rok da pronađu novo buduće zanimanje, a “Glas” je provjerio u kojim srednjim školama je ostalo slobodnih mjesta.

Direktor banjalučke Ugostiteljsko-trgovinsko turističke škole Boris Spasojević kaže da su u junskom roku od planiranih 180 uspjeli da upišu 132 učenika u šest odjeljenja prvih razreda.

– Najlošije interesovanje je za zanimanje konobar, gdje je upisano osam đaka, a mjesta ima za njih još 16. Takođe, za ugostiteljske tehničare ostalo je 15 nepopunjenih pozicija. Lani je konobar bio deficitarno zanimanje, što ove godine nije slučaj pa mislim da je to razlog slabog interesovanja. Đaci deficitarnih zanimanja imaju stipendiju, plaćen prevoz, što je određeni stimulans. Ove godine je kuvar deficitarno zanimanje i tu smo popunili dva odjeljenja, čak je desetak učenika ispod crte – rekao je Spasojević, koji se nada da će se u drugom upisnom roku situacija popraviti.

Upisnu kvotu nisu ispunili ni u Ugostiteljsko-ekonomskoj školi u Prijedoru.

– Ostalo nam je pet slobodnih mjesta u odjeljenju kuvara i sedam kod konobara, dok su ostala zanimanja popunjena. Veoma smo zadovoljni jer odavno nismo imali bolje rezultate u junskom upisnom roku. Najveće interesovanje vladalo je za poslovno-pravne tehničare i informatičare. Tu smo imali i dva učenika ispod crte – kazala je direktorica ove prijedorske škole Dražena Mršić.

Da mladi i dalje zaziru od zanata, uprkos velikoj potražnji na tržištu rada i visokim platama, potvrđuje i broj pristiglih prijava u banjalučku Poljoprivredu školu, koja je uspjela da popuni samo jedno odjeljenje veterinarskih tehničara, dok sva ostala zanimanja nisu ni blizu željenih kvota.

– U prehrambenim i poljoprivrednim tehničarima imamo po desetak upisanih đaka, a kad je riječ o zanatima, situacija je iznenađujuće loša. Istina je da nije bilo puno bolje ni ranijih godina, ali sada, na primjer, imamo samo troje djece koja se žele školovati za mesara i osam za pekara. Slabo interesovanje je i za nova zanimanja – agroturističkog tehničara i agrotehničara, gdje nam fali još desetak đaka da bismo mogli kombinovati odjeljenje – priča za “Glas” direktor Poljoprivredne škole Bojan Bakal.

Prema njegovim informacijama, u nekoliko banjalučkih srednjih škola ostalo je dosta đaka ispod crte pa se nada da će bar dio njih izabrati neko od poljoprivrednih zanimanja.

– Tržište vapi za dobrim zanatlijama, nema dobrog pekara, mesara, plate su zavidne, plus su to deficitarna zanimanja, za koja Republika daje subvencije i pored svega toga djecu moramo ubjeđivati da se upišu. Žao mi je što je tako – kazao je Bakal.

Ovakvi problemi, srećom, zaobilaze Tehničku školu u Gradišci. Direktor te obrazovne ustanove Vlado Tomić kaže za “Glas” da su upisali 144 učenika, koliko su i planirali, a bili su primorani da vrate dokumenta za desetak učenika koji su se našli ispod crte.

– Baš kao i prethodne četiri godine, tako i ove, uspjeli smo da popunimo sva mjesta u prvom upisnom roku. Najveće interesovanje je bilo za tehničara informacionih tehnologija, a znatno je porastao i interes za zanimanje mehatronike. Imamo konstantnu navalu đaka i smatram da su tome doprinijela nova zanimanja koja je naša škola uvela u obrazovni sistem Srpske – kazao je Tomić.

Na adresu Tehničke škole u Banjaluci stiglo je 440 svjedočanstava malih maturanata, a mjesta ima za 408 budućih srednjoškolaca.

– Prijava je više nego što imamo mjesta, s tim da za neka zanimanja ima đaka ispod crte, a kod nekih nismo popunili upisne kvote. Mjesto više tražilo se za zanimanja kao što su mašinski tehničari, operateri CNC tehnologija, tehničar logistike i špedicije, dok je lošije interesovanje za struku zavarivača. Razgovaraćemo sa roditeljima i djecom koja su ispod crte da vidimo žele li da se prebace na neki drugi smjer. Nastojaćemo da ih animiramo, jer nam je važno da obučavamo kadar za koji škola i postoji i da svim profesorima obezbijedimo pune norme – istakao je direktor ove obrazovne ustanove Vladimir Kuvalja.

Srednjoškolski centar “Petar Kočić” u Zvorniku slobodnih mjesta ima u gimnaziji i odjeljenju poslovno-informatičkih tehničara.

– Nije to mnogo, još po nekoliko slobodnih mjesta u svim smjerovima gimnazije i tom odjeljenju ekonomske struke. Zadovoljni smo ostvarenim rezultatima upisa, jer djeca rado biraju našu školu. Što se tiče Zvornika, mislim da više nema svršenih osnovaca koji bi ta mjesta mogli popuniti. Možda bude sporadičnih prijava u drugom roku od djece iz drugih sredina – rekla je direktorica SŠC “Petar Kočić” Biljana Pisić.

Pune učionice na jesen imaće bijeljinska Ekonomska škola, jer se ovog juna tražilo mjesto više.

– Upisali smo šest odjeljenja po 24 učenika i plan smo ispunili u potpunosti, čak smo imali ispod crte 47 učenika koji će sada konkurisati za druge škole. Đaci nas biraju zbog spoja praktičnih mogućnosti, sa našim zanimanjima su konkurentni na tržištu rada, a stiču i dovoljno znanja za nastavak školovanja – rekao je direktor Ekonomske škole u Bijeljini Duško Đurić.

Mjesta nema ni u srednjoj Saobraćajnoj i elektroškoli u Doboju. Direktor ove obrazovne ustanove Miroslav Topalović kaže da su upisali 144 učenika, koliko je bilo i previđeno.

– Najveće interesovanje vladalo je za tehničara informacionih tehnologija, tehničara računarstva i programiranja, kao i tehničara drumskog saobraćaja. Popunjeni su i trogodišnji smjerovi električara, auto-električara, vozača motornih vozila i rukovaoca građevinskim mašinama i kranovima. Đake privlače naša zanimanja, jer im garantuju brzo zaposlenje, kako ovdje tako i u zemljama zapadne Evrope. Doboj, kao saobraćajno čvorište, nudi mnogo poslovnih prilika, kada je riječ o saobraćajnoj struci – kazao je Topalović i dodao da, prema informacijama kojima raspolaže, slobodnih mjesta nema ni u Medicinskoj ni Tehničkoj školi u Doboju.

STATISTIKA
Prema podacima Zavoda za statistiku RS u školsku 2023/2024. godinu upisano je 34.825 učenika. Najviše đaka upisano je u stručne tehničke škole i to 23.024, zatim u gimnazije 6.011 te stručne škole 5.317 djece. U klupe umjetničkih škola prošle jeseni sjelo je 298 svršenih osnovaca, dok se u vjerske obrazovne ustanove upisalo 109 đaka.

Related Topics:

Društvo

VIKEND POČINJE NESTABILNO! Vrijeme sunčano i toplo, uveče naoblačenje sa padavinama!

U Republici Srpskoj i Federaciji BiH (FBiH) sutra će biti sunčano i toplo, a uveče se očekuje naoblačenje sa padavinama.

Ujutro će biti pretežno vedro, a uz rijeke i po kotlinama biće magle, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče se očekuje nagla promjena vremena, naoblačenje sa kišom koja će zahvatiti prvo sjeverne krajeve i premještaće se ka istoku i jugu.

Doći će i do priliva znatno hladnijeg vazduha, pa će kiša u brdsko-planinskim predjelima preći u snijeg, koji je moguć i ponegdje u nižim predjelima na istoku, saopšteno je iz Republičkog hidrometeorološkog zavoda.

Uveče i u noći na nedjelju duvaće jak vjetar, ponegdje i olujni, sjevernog smjera.

Jutarnja temperatura vazduha biće od tri do osam, na jugu do 10, u višim predjelima od minus jedan, a najviša dnevna od 15 na istoku do 22 ponegdje u Krajini, a u višim predjelima od 10 stepeni Celzijusovih.

U Republici Srpskoj i FBiH danas je umjereno do pretežno oblačno, podaci su Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Temperatura vazduha u 14.00 časova: Han Pijesak i Čemerno sedam, Gacko i Sokolac devet, Kneževo i Srebrenica 10, Mrakovica i Rudo 11, Višegrad, Drinić i Mrkonjić Grad 12, Sarajevo, Ribnik i Foča 14, Zvornik 15, Banjaluka, Bileća i Trebinje 16, Bijeljina, Doboj i Novi Grad 17, Prijedor i Srbac 18, te Mostar 20 stepeni Celzijusovih.

Nastavi čitati

Društvo

NAJVEĆI PROBLEM TURIZMA U FOČI Pliva u turistima, ali ne i u prijavljenim gostima!

Suzbijanje poslovanja u sivoj zoni, prijavljivanje turista i ispunjavanje svih zakonskih obaveza rafting kampova, te popravka izuzetno loših puteva koji vode do turističkih destinacija, najvažnija su pitanja o kojima je danas bilo riječi u Foči na sastanku ministra trgovine i turizma Denisa Šulića sa turističkim radnicima.

Prema podacima opštinske Turističke organizacije, Foču godišnje posjeti više od 100.000 turista, a najveći broj dolazi zbog raftinga na Tari i Drini, dok je broj prijavljenih gostiju tek nešto veći od 20.000.

“Statistički podaci su poražavajući, zato što nisu u skladu sa stvarnim stanjem, a u interesu svih nas je da radimo na tome da budemo vidljiviji kada je u pitanju statistika”, rekla je direktor Turističke organizacije Foča Spomenka Popadić.

Ministar Šulić istakao je da je rafting jedna od najvažnijih ljetnih atrakcija u Republici Srpskoj, te da je cilj Ministarstva da se iz godine u godinu podiže nivo usluga i kapacitet smještaja.

On je naveo da su sastanke sa davaocima turističkih usluga i pokrenuli radi suzbijanja sive ekonomije.

“Imamo blagi iskorak u odnosu na prethodnu godinu, ali je to daleko od onog stanja koje je realno na terenu. Sa nama su ovdje i predstavnici inspekcijskih organa koji će sa ljudima koji imaju rafting centre proći sve one stvari koje je potrebno da ispune da bi poslovali u legalnim tokovima”, naveo je Šulić.

On je najavio da će od rafting sezone 2026. godine svaki rafting centar biti obavezan da bude dio centralno-informacionog sistema, čiju je realizaciju Ministarstvo pokrenulo ove godine.

“Bez dolaska u rafting centar moći ćemo vidjeti koliko ima prijavljenih gostiju i na osnovu toga ćemo inspekcijske organe usmjeravati prema onima koji nelegalno rade”, rekao je Šulić novinarima.

On je pojasnio da je u martu završen tender i izabran izvođač radova koji ima rok od 365 dana da završi centralni-informacioni sistem.

“U posljednjem kvartalu ove godine imaćemo testnu fazu, a već krajem prvog kvartala sljedeće godine u potpunosti implementiran centralni-informacioni sistem”, dodao je Šulić.

Predsjednik Udruženja raftera Foča Zdravko Matović kaže da je od 36 rafting kampova 20 učlanjeno.

Priznaje da se uplaćuju manje boravišne takse u odnosu na broj gostiju koji je prošao kroz rafting kampove, ali i kroz Nacionalni park, hotele, motele i stanove za iznajmljivanje.

Pomak je napravljen, tvrdi Matović, pa je u prethodnoj godini uplaćeno 47.000 KM boravišne taksu u odnosu na 17.000 KM iz 2023. godine.

Iznio je i podatak da 16 kampova nije uplatilo nijednu KM boravišne takse, koja je do ove godine koštala 1,50 KM, a od ove godine je povećana na 2,50 KM.

Rafteri su na sastanku upoznali ministra Šulića da je vožnja putem kroz kanjon Tare veliki rizik i da se jedva odvija.

Načelnik Foče Milan Vukadinović kaže da su put uz Taru, struja, interenet, voda, ključni problemi koji koče razvoj turizma.

“Imamo najave iz Vlade da će biti riješena strateški bitna putna komunikacija Foča-Šćepan Polje, ali isto tako želimo da istaknemo da je neophodno da se uvedu legalni tokovi, prije svega naplata boravišne takse. Insistiraćemo da imamo mnogo veći broj prijavljenih gostiju, da stanemo rame uz rame sa velikim centrima”, rekao je Vukadinović.

Time će Foča, dodao je, pokazati da zavređuje mnogo veću pažnju u rješavanju putne i druge infrastrukture.

Vukadinović je dodao da će opština incirati izdvajanje Parka prirode “Tara” iz okrilja “Šuma Srpske” i njegovo zaživaljavanje kao javne ustanove koja bi kontrolisala rafting turizam.

Nastavi čitati

Društvo

U VIŠE SELA U POTKOZARJU, dramatična klizišta ugrožavaju kuće!

U više sela u Potkozarju nakon poplave pojavila su se klizišta koja ugrožavaju kuće, pomoćne objekte i puteve.

Najteža situacija je u Grbavcima, Turjaku, Trnovcu i Šaškinovcima. Domaćinstva Zorana i Mire Ilisića iz Grbavaca zahvaćena su klizištem.

“Nisu nas ugrozile poplave zato što su naše kuće izvan područja ugroženog nabujalim rijekama i potocima. Međutim, pojavilo se klizište, zemlja je počela pucati i kliziti prema dolini. Smatrali smo da je ovo mjesto bezbjedno, da ne možemo imati takve probleme, ali se drugačije ispostavilo”, kazao nam je Miro Ilisić.

Dramatično je i u Srednjoj Jurkovici, u zaseoku Šaškinovci. Ugrožena je kuća Milana Jokića.

Pukotine su se pojavile na širokom području oko kuće. Domaćin je zabrinut.

“Ne znam šta da kažem i šta da radim. Zemlja je pukla u dvorištu, ugrožena je kuća. Pukotine su na sve strane. Zemlja klizi prema putu Turjak – Jurkovica. Očekujem stručnjake koji će mi, nadam se, objasniti ovu situaciju i preporučiti mjere”, kazao je Milan Jokić u panici i strahu za cijelu porodicu.

Milutin Grubešić iz Trnovca, gdje je klizište prekinulo seoski put, očajan je.

“Moja i još dvije kuće su odvojene od ostatka sela. Nikuda ne možemo, osim pješke, preko njiva. Put je do sada bio stabilan, uređen, ali su se, neočekivano, pojavile pukotine i zemlja je počela da klizi. Uplašeni smo. Ne znamo šta će biti dalje, jer su ovdje mnoge kuće izgrađene na brdima i potencijalnim klizištima. Takvo je selo”, rekao je Grubešić za “Nezavisne novine”.

U Gradskoj upravi Gradiška sve službe su angažovane na terenu, gdje utvrđuju situaciju, traže hitna rješenja za ugrožena područja i pomažu stanovništvu da što lakše prebrodi posljedice ove elementarne nepogode. Prioritet su naselja gdje su se pojavila klizišta i gdje su porušeni mostovi.

“Odredili smo prioritete, a to su naselja koja su najteže pogođena poplavama. Nastala je velika šteta. Za sanaciju treba mnogo novca i truda. Organizovali smo se i svaka služba jasno zna svoje zadatke. Mjesne zajednice takođe su veoma aktivne”, kazao je Zoran Adžić, gradonačelnik Gradiške.

Iz ove uprave pozvano je stanovništvo da prijavi štetu od poplave.

Dezinfekcija na poplavljenim područjima
Na području Gradiške, u mjestima zahvaćenim poplavama, počela je dezinfekcija. To se odnosi na objekte iz kojih se voda potpuno povukla. Ovaj posao obavlja Dom zdravlja. Prema podacima Štaba za vanredne situacije, poplavljeno je 70 domaćinstava u Vrbaškoj, Krajčinovcu, Podgradcima, Lužanima, Drageljima, Grbavcima i još nekim mjestima.

“U saradnji sa Institutom za javno zdravstvo Republike Srpske, od početka pratimo epidemiološku situaciju na poplavljenom području.

Preduzimamo opsežne mjere kako bismo izbjegli zarazne bolesti i njihovo širenje”, kaže Slađana Tepavac, direktorica Doma zdravlja Gradiška.

U Vrbaškoj poplavljeno 40 kuća
U mjesnoj zajednici Vrbaška poplavljeno je 40 domaćinstava i 150 hektara obradivog zemljišta.

“Štetu je teško procijeniti, ona je veoma velika i za mnoge mještane gotovo nenadoknadiva”, kazao je Ilija Grbić, predsjednik mjesne zajednice Vrbaška.

Domaćinstvo Mile Petrovića poplavljeno je četvrti put u posljednjih 20 godina.

“Pod vodom su bili stambeni i drugi prateći objekti, automobil, plastenik, poljoprivredna mehanizacija. Još sam u šoku”, rekao nam je Petrović.

Nastavi čitati

Aktuelno