Veliki broj ljudi spas od vrućine potražiće kupanjem u jezerima i rijekama, na bazenima, a ovo su preporuke za ponašanje na otvorenim vodama

Neophodno je imati svijest o novom toplotnom talasu koji je najavljen za drugi dio nedjelje kako bi se spriječili zdravstveni rizici.

Toplotnim talasom smatra se kada temperature atmosferskog vazduha od najmanje 32 stepena Celzijusa traju tri i više uzastopnih dana.

Šta raditi prije ulaska u vodu

Prije ulaska u vodu ne treba konzumirati alkohol niti bilo kakve druge psihoaktivne supstance – alkohol dovodi do smanjenog rasuđivanja, poremećaja koordinacije pokreta, poremećaja svijesti, što povećava rizik od utapanja, prenosi Blic.

Takođe, u vodu ne treba ulaziti odmah nakon obroka, a najbolje bi bilo da između obroka i plivanja protekne najmanje dva sata.

Ne skakati u vodu na glavu

U vodu treba ulaziti postepeno, a prije ulaska provjerite njenu dubinu. Ne treba skakati u vodu nepoznate dubine, a ukoliko želite da skačete, prvo skočite na noge, nikako na glavu.Ukoliko ne znate da plivate ili niste dobar plivač, u vodu nemojte ulaziti sami i bez adekvatne opreme koja će vam pomoći da se održavate na površini.

Ne precjenjujte svoje mogućnosti

– Izbjegavajte da plivate sami i uvijek plivajte u društvu starijih i iskusnijih plivača.

– Uvijek plivajte u obilježenim zonama koje nadgledaju spasioci.

– Ne udaljavajte se previše od obale, već plivajte paralelno sa njom.

– Ukoliko u toku plivanja osjetite umor obavezno napravite pauzu – izađite iz vode ili se odmorite u plićaku.

Kako pozvati pomoć

Ukoliko se nađete u nevolji – trudite se da ostanete smireni, okrenite se na leđa i plutajte, podignite ruku i signalizirajte spasiocima da vam je potrebna pomoć.

Ako vidite da se neko davi, pozovite spasioca, nemojte pokušavati sami da pomognete da ne biste i vi postali davljenik. Dodajte osobi u nevolji neku granu, šlauf, ili slično.

Imajte u vidu da postoje vodene struje za čije je savladavanje potrebna veća snaga. Ukoliko vas uhvati vodena struja ne opirite joj se i ne pokušavajte da plivate suprotno od smera njenog kretanja – ostanite mirni i plivajte niz struju, dijagonalno ka obali.

Specifičnosti otvorenih voda

Ne zaboravite da plivanje u otvorenoj vodi nije isto što i kupanje u bazenu – informišite se o strujama, temperaturi vode, biljnom i životinjskom svijetu kako ne biste dospjeli u nepredviđenu i neprijatnu situaciju.

Oprez u rijekama i jezerima mora biti povećan i zbog mutne vode, često neravnog dna i iznenadnih prelaza u dubinu.

Vodeći uzrok smrti djece uzrasta do pet godina

Utapanje predstavlja vodeći uzrok smrti djece do pet godina i jedan je od vodećih uzroka smrti u svim ostalim uzrasnim grupama djece.

Dok se mala djeca najčešće utapaju u vještačkim rezervoarima, poput kada i bazena, starija djeca se češće utapaju u tzv. otvorenim vodama (rijekama, jezerima, moru i sl.).

Djecu ne treba ni u jednom trenutku ostavljati bez nadzora.

 

Putovanje na more sa bebom može da bude divno iskustvo, ali zahtjeva i određenu pripremu i pažnju. Važno je, prije svega, da izaberete odgovarajuće vrijeme za putovanje.

Bebe su osjetljive na velike promjene temperature, pa je preporučljivo izabrati period kada nije previše vruće. Ako je moguće, birajte destinaciju koja nije predaleko kako bi putovanje bilo kraće i udobnije za bebu.

Poželjno je da krenete na ljetovanje sa bebom, kada napuni barem tri mjeseca. Tokom prva tri mjeseca života beba je dovoljno ojačala, navikla se na spoljašnji svijet, vrat joj je ojačao u smislu da može da drži glavu uspravno, stekle su se određene rutine u vezi sa hranjenjem i spavanjem, tako da bez bojazni, ukoliko vam i pedijatar odobri, možete da se zaputite na more.
Prije ovog perioda putovanje sa bebom se ne preporučuje, jer bebe većinu vremena kada su sasvim male spavaju, bude se samo radi hranjenja, ne mogu da se drže čvrsto, organizam im ne reguliše dobro tjelesnu temperaturu, pa se veoma brzo pregriju ili rashlade, prenosi portal bambopelene.

Lokacije za ljetovanje sa bebom

Putovanje sa malom bebom zahtjeva dodatnu pažnju. Prilikom izbora lokacije za ljetovanje, prvo treba da saznate da li mjesto ima dostupnog dežurnog pedijatra i apoteku, u slučaju da se beba razboli.
Birajte mirnija mjesta, bez velike gužve i noćnih klubova. Vodite računa da smještaj u kojem ćete boraviti sa bebom bude čist i da ima klima uređaj.

Kada rezervišete smještaj, raspitajte se da li je u sobe moguće staviti dodatni krevetac za bebe. Razmislite i o mogućnosti pripreme hrane za bebu, jer ako niste u smještaju hotelskog tipa, trebaće vam kuhinja za pripremanje obroka.

Udaljenost plaže i drugih sadržaja, kao što su prodavnice, restorani, šetalište su bitni, jer sa bebom ne možete da idete u duge šetnje kada je veoma toplo.

Obratite pažnju da mjesto u koje idete ima čistu plažu, da nema smeća i mnogo kupača, jer je bebina koža osjetljiva i može da odreaguje na razne nečistoće iz mora. Mirno more, bez vjetra i velikih talasa se podrazumijeva, jer beba ne treba da doživi šok pri prvom susretu sa morskom vodom.

Boravak na plaži sa prirodnom hladovinom koju pruža drveće i zelenilo je mnogo bolji izbor od suncobrana, jer on ne pruža potpunu zaštitu i beba može da se pregreje.

Šta obavezno ponijeti?

Kada idete na put sa bebom, važno je da ponesete sve neophodne stvari. To ne znači, međutim, da treba da gomilate stvari i da nosite ono što inače možete da kupite u prodavnici ukoliko vam zatreba.

Na moru će vam biti neophodna krema za sunčanje sa zaštitnim faktorom 50. Problem je što se bebama prije navršenih šest mjeseci ne preporučuje korišćenje kreme za sunčanje, pa se prethodno konsultujte sa svojim pedijatrom.

Na ljetovanje ponesite dovoljno pelena, odjeće, hrane, flašica i igračaka. Šeširić i lagana odjeća sa dugim rukavima su neophodni.

Uvijek imajte pri ruci osnovni set za prvu pomoć, uključujući toplomjer, lijekove protiv temperature i sredstva za dezinfekciju.

Na plaži izbjegavajte najtopliji dio dana: idite rano ujutru ili kasnije popodne.

Pokušajte da održite uobičajenu rutinu spavanja iako ste na odmoru. Beba treba često da pije vodu kako bi ostala hidrirana.

Tokom boravka na moru obratite pažnju na bilo kakve promjene u ponašanju ili zdravstvenom stanju bebe. Prije putovanja razgovarajte sa pedijatrom o svim potrebnim vakcinama i savjetima za put.

Kako kupati bebu u moru?

Važno je da se vaša beba prilagodi na novu sredinu. Bebu polako navikavajte na morsku vodu, počevši od kratkih perioda provedenih u plićaku.

Najvažnije je da beba bude bezbjedna. Savjetuje se postepen ulazak u vodu – prvo bi trebalo da se potope stopala u vodu, a zatim nježno i ostatak bebinog tijela, pa tek onda možete da spustite bebu u vodu, najbolje stomakom ka površini vode, kao da pliva. Nikako je nemojte naglo potapati u vodu. Desetak minuta u vodi je sasvim dovoljno za početak, a kasnije možete povećavati dužinu boravka ako je voda topla.

Nakon izlaska iz vode istuširajte bebu od slane vode, uvijte u čist peškir i namažite hidrantnom kremom, kako so ne bi dodatno isušila bebinu osjetljivu kožu.

Kada beba sjedi u pijesku, obavezno joj oblačite pelene za kupanje ili kupaće gaćice kako biste spriječili pojavu infekcija, prenosi Politikin magazin.

Kineski naučnici su postigli tehnološki napredak razvojem 3D elektronske kože, koja može da se nanese direktno poput flastera.

Ova tehnologija može da se koristi za praćenje zdravstvenih podataka kod ljudi u realnom vremenu sa potencijalnom primjenom u biomedicinskoj dijagnostici i humanoidnim robotima.

Kao zamisao profesora Žanga Jihudža sa Univerziteta Sinhua u Kini, elektronska koža je sposobna da dekodira i osjeti tri mehanička signala – pritisak, trenje i naprezanje. Govoreći o razvoju, profesor Žang je otkrio da je elektronska koža nova vrsta senzora, koji oponaša senzorne funkcije ljudske kože.
“U budućnosti se može postaviti na vrhove prstiju medicinskih robota za rane dijagnoze i liječenje, ali i kao flaster na kožu za praćenje zdravstvenih podataka kao što su nivo kiseonika u krvi i broj otkucaja srca. Elektronska koža ima puno taktilnih receptorskih ćelija, koje su gusto raspoređene i imaju 3D prostornu distribuciju, koje mogu precizno da percipiraju spoljne nadražaje”, rekao je Žang.

Dekodiranje signala pritiska, trenja i deformacije predstavljalo je značajan izazov u razvoju ove tehnologije. Nova elektronska koža prevazilazi ovu prepreku zahvaljujući strukturi koja oponaša ljudsku kožu, a koja se sastoji od epidermisa, dermisa i potkožnog tkiva.

Različiti tipovi elektronske kože su viđeni i ranije, a među njima je značajna ona koja je razvijena na Stenfordu. Ova koža ima mogućnost direktne komunikacije sa mozgom i imitacije senzorne povratne informacije prave kože.
“Bili smo inspirisani prirodnim sistemom i htjeli smo da ga oponašamo. Možda jednog dana budemo mogli da pomognemo pacijentima ne samo da obnove motoričku funkciju, nego i da vrate osjećaj”, rekao je Veičen Vang sa Univerziteta Stenford.

Međutim, Žang tvrdi da njegova inovacija ide dalje, i da bi mogla da imitira senzornu povratnu informaciju prave kože. Njegov tim je napomenuo da, kada elektronska koža dodirne spoljni predmet, više senzora radi zajedno.

Signali koje prikupe senzori, prolaze direktno kroz niz prenosa i ekstrakcija, a zatim se kombinuju sa algoritmima dubokog učenja. Ovaj proces omogućava elektronskoj koži da precizno otkrije čvrstinu i oblik predmeta, prenosi “b92”.