Connect with us

Svijet

EVRO IZAZIVA NEMIRE! Bugarska u panici na protestima, Hrvatska pokazuje šta može poći po zlu

Hiljade Bugara izašle su na ulice otkako je Evropska komisija odobrila ulazak Bugarske u evrozonu od naredne godine, navodno zbog straha da će život drastično poskupjeti.

Ipak, kako piše Politico, savjet iz Hrvatske — posljednje zemlje koja je uvela evro 2023. godine — jeste da se „malo smire“. Inflacija u Hrvatskoj jeste porasla nakon uvođenja evra, ali stručnjaci tvrde da to u velikoj mjeri odražava i pozitivne ekonomske pomake. Ostali pokazatelji ukazuju, piše Politico, da je prelazak bio uglavnom uspješan — i da bi mogao da posluži kao uzor Bugarskoj.

Hrvatska je prošle godine zabilježila jedan od najjačih ekonomskih rasta u EU — 3,8 odsto, što je u velikoj mjeri podstakao turizam, koji je ostao snažan uprkos sve većim industrijskim problemima širom Evrope. Nezaposlenost je na najnižem nivou od kada se vode statistike (od 1996). Sredstva iz različitih fondova EU i dalje pristižu ubrzanim tempom. Zahvaljujući vladi koja „radi domaći zadatak“, agencija Fitch očekuje da će Hrvatska do sredine naredne godine povući svih 4,5 milijardi evra iz Fonda za oporavak i otpornost. Dodaje se da su u Hrvatskoj plate porasle za više od 30 odsto otkako je kuna zamijenjena evrom.

Hrvatska i Bugarska — dvije najsiromašnije članice EU — zvanično su ušle u „čekaonicu“ za evro u isto vrijeme, sredinom 2020. godine, nakon što su godinama održavale inflaciju ispod ili na nivou prosjeka evrozone. Međutim, niz šokova koji su počeli pandemijom sve je promijenio: inflacija je znatno porasla — u Hrvatskoj je dostigla više od 13 odsto, a u Bugarskoj skoro 19 odsto — što je potrošače učinilo izuzetno osjetljivim na ponavljanje tog scenarija.

Inflacija najviša od raspada Jugoslavije

Iako je inflacija u Hrvatskoj i dalje među najvišima u EU, analitičari tvrde da razlozi za to uglavnom nisu povezani s uvođenjem evra.

„Hrvatska je bila jedina zemlja koja je ušla u evrozonu u uslovima ozbiljnih inflatornih pritisaka“, rekao je Petar Sorić s Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, ističući da je inflacija tokom 2022. i 2023. bila najgora od 1990-ih, kada se raspadala bivša Jugoslavija.

Zbog takvih početnih uslova, potrošači su teško mogli da procijene šta tačno izaziva inflaciju — što je dovelo do utiska da je znatno veća nego što su to pokazivali zvanični podaci. Ipak, strahovi od poskupljenja su djelomično opravdani, kaže i Fran Galetić, takođe s Ekonomskog fakulteta, podsjećajući na iskustvo Slovenije, gdje su cijene u 18 mjeseci nakon uvođenja evra 2007. porasle za 9 odsto.

Hrvatska lekcija: Dvostruke cijene i marketinški trikovi

Kako bi umirila javnost, hrvatska vlada je obavezala trgovce da cijene prikazuju u obje valute četiri mjeseca prije i godinu dana nakon prelaska na evro 2023. godine. Ni to nije spriječilo oportunističke trgovce da iskoriste situaciju. Mnogi su povisili cijene prije nego što je obaveza dvostrukog prikazivanja stupila na snagu, kako bi kasnije mogli da tvrde da nisu povećavali cijene tokom tog perioda, navodi Galetić. Potrošačke cijene u Hrvatskoj su porasle znatno brže u 18 mjeseci oko prelaska na evro nego u ostatku evrozone. Bugarska planira sličnu politiku od jula i moraće da uči iz hrvatskog iskustva.

Građani bojkotuju, vlada reaguje

Nezadovoljstvo tim periodom i dalje traje: ranije ove godine, Hrvati su bojkotovali supermarkete u znak protesta zbog rasta cijena, što je natjeralo vladu da proširi paket ograničenja cijena uvedenih 2022. i 2023. za osnovne proizvode. „Ti paketi su predstavljeni kao odgovor na energetsku krizu, ali su se djelimično poklopili s prelaskom na evro, pa su ih potrošači vjerovatno doživjeli kao zaštitu od evro-inflacije“, kaže Sorić.

Bugarska je, dodaje, sada u boljoj poziciji jer ima „mnogo mirniju inflacionu prognozu nego što smo mi imali 2023. godine. U tom smislu, biće mnogo lakše pratiti promjene cijena i kažnjavati nepoštene maloprodajne prakse.“

Turizam kao dvosjekli mač

Ostali uzroci inflacije teže se direktno povezuju s evrom. Na primjer, sezonski turizam — koji čini oko petinu hrvatskog BDP-a — doživio je snažan rast nakon pandemije. Cijene u turizmu porasle su čak 50 odsto u posljednje tri godine — znatno više nego u Španiji ili Grčkoj, gdje su cijene rasle 15–20 odsto.

Evro kao uspjeh: Uštede, stabilnost i manji rizik

Sve u svemu, stručnjaci ocjenjuju da prelazak na zajedničku valutu donosi daleko više koristi nego štete. Ana Šabić, direktorica Odsjeka za evropske odnose Hrvatske narodne banke, opisala je uvođenje evra kao „potpuno uspješnu priču“. Hrvatska se oprostila od troškova konverzije valute — što predstavlja veliku uštedu za preduzeća i turiste — a premija rizika države u odnosu na Njemačku gotovo je nestala, prenosi Dnevno.

HNB procjenjuje da Hrvatska sada godišnje štedi oko 160 miliona evra samo na troškovima razmjene i transakcija. „Hrvatska je osjetila sve očekivane prednosti članstva u evrozoni, uprkos tome što smo ušli u vrlo izazovnim vremenima“, rekla je Šabić. Ipak, uz suptilno upozorenje zemlji koja ima iskustva s disfunkcionalnošću i političkim skandalima, naglasila je da su „detaljno i pravovremeno planiranje“ i „jasna podjela zadataka i odgovornosti među uključenim institucijama — ključni faktori uspjeha“.

Related Topics:

Svijet

TRAMP: Tarife donose bogatstvo, SAD bez inflacije i sa REKORDNOM BEZBJEDNOŠĆU

Predsjednik SAD Donald Tramp ponovio je da tarife koje je uveo raznim zemljama i sektorima generišu veliko bogatstvo i do sada neviđenu nacionalnu bezbjednost.

“Trgovinski deficit je smanjen za 60 odsto, što je bez presedana 4,3 odsto BDP. Nema inflacije! Ponovo smo poštovani kao zemlja”, napisao je Tramp na mreži “Trut sošl”.

On je u ranijoj objavi naveo da je stopa kriminala u SAD na najnižoj tački ikada dosad, što je pripisao “najuspješnijoj operaciji na južnoj granici u istoriji”.

Nastavi čitati

Svijet

MOSKVA IMA PORUKU ZA EVROPU “Krenete li na nas, odmah ponesite BIJELU ZASTAVU”

Vojnici država-članica EU nemaju šta da traže na teritoriji Ukrajine, ali ako ipak krenu tamo onda odmah sa sobom mogu da ponesu bijelu zastavu, rekao je predsednik Koordinacionog savjeta za integraciju novih regiona pri Javnoj komori Rusije Vladimir Rogov.

-Vojnici EU nemaju šta da traže u Ukrajini pošto su svi praktično u NATO-u. Predlažem im da odmah ponesu bijelu zastavu. Moći će odmah da ga podignu i tako se spasu i odu sa istorijski ruskih teritorija koje su trenutno pod vlašću izdajnika i nacista- naveo je on.

Političke elite zapadnoevropskih država koje su agresivno nastrojene prema Rusiji napokon treba da nauče istorijsku lekciju – da je bilo kakva agresija prema Rusiji smrtonosno opasna i da će se uz velike posljedice vratiti onima koji su je osmislili i odlučili se na nju.

Lider Evropske narodne partije i šef poslaničke grupe u Evropskom parlamentu, Manfred Veber, predložio je slanje njemačkih trupa u Ukrajinu pod zastavom Evropske unije, prenose njemački mediji.

Nastavi čitati

Svijet

“O OVE DVIJE STVARI NE PREGOVARAMO”: Zelenski pred sastanak sa Trampom otkrio koje su crvene linije za Kijev

Predsjednik Ukrajine Volodimir Zelenski izjavio je, uoči sastanka sa američkim predsjednikom Donaldom Trampom u nedjelju da su jasne crvene linije koje je postavio – Ukrajina neće da ustupi teritoriju niti nuklearnu elektranu Zaporožje i istovremeno pozvao na snažne bezbjednosne garancije.

elenski, koji je na putu ka Kanadi, koju će posjetiti prije SAD, rekao je na onlajn konferenciji, da će sa kanadskim premijerom Markom Karnijem razgovarati o svim pitanjima, podijeliti detalje o dokumentima koje će pregledati sa Trampom i pokrenuti sva osjetljiva pitanja, prenosi “Kijev post”.

Komentarišući planirani sastanak na Floridi, Zelenski je pojasnio da će se vjerovatno održati u prisustvu medija, odnosno da će biti javan, ne pojašnjavajući da li će pristup medijima biti omogućen na početku ili na kraju sastanka.

Dodao je da će razgovori na nivou lidera poslužiti kao potvrda napretka u pregovorima između ukrajinske i američke strane.

Istovremeno, naglasio je važnost aktuelnih kontakata između ukrajinskog i američkog pregovaračkog tima, posebno s obzirom na to da su američki predstavnici vodili razgovore s Rusijom, uključujući i one u Moskvi.

Ukrajina, rekao je, bila je zainteresovana da osigura da američki zvaničnici steknu dublje razumijevanje stava Kijeva.

– Naši sastanci su pomogli našim partnerima da razumiju mnoge detalje – posebno bezbjednosne garancije, njihov pravni okvir i rizike sporazuma sa Rusijom koji možda više neće da funkcioniše. To se odnosi i na rad nuklearne elektrane Zaporožje i druga teritorijalno osjetljiva pitanja – rekao je Zelenski.

Na pitanje o ukrajinskim “crvenim linijama” u pregovorima i potencijalnim kompromisima, Zelenski je naglasio da o određenim pitanjima ne može da se pregovara.

– Danas definitivno postoje crvene linije za ukrajinski narod… To uključuje naše teritorije i nuklearnu elektranu Zaporožje. Pravno gledano, nećemo ništa priznati ni pod kojim uslovima – rekao je on i dodao da će se vlada konsultovati sa ukrajinskim narodom pre donošenja bilo kakvih važnih odluka.

Zelenski je naglasio i važnost kontinuirane evropske podrške Ukrajini.

– Nemamo dovoljno dodatnih sistema protivvazdušne odbrane, i to je svima jasno. Dobili su sve detalje od nas. Potrebne su nam sistematske isporuke sistema i raketa – više raketa – jer Rusija napada sve većim brojem dronova i raketa – rekao je on.

Naglasio je i da za održavanje izbora i referenduma prvo moraju da budu osigurani bezbjednosni uslovi.

Rekao je da je od jutros ukrajinska Služba za spoljne poslove saopštila da je Rusija već zadužila svoje agencije da osiguraju da Ukrajinci koji žive u Rusiji, kao i oni na teritorijama koje je okupirala Moskva, mogu da glasaju.

Bijela kuća potvrdila Trampov sastanak sa Zelenskim sutra na Floridi
Predsednik SAD Donald Tramp sastaće se sa ukrajinskim predsjednikom Volodimirom Zelenskim na Floridi u nedjelju, saopštila je Bijela kuća.

Prema rasporedu američkog predsednika, bilateralni razgovori će se održati u 15.00 časova po lokalnom vremenu u Palm Biču na Floridi.

Bijela kuća nije izdala posebno saopštenje s tim u vezi, ali je u rasporedu za vikend koji je poslala medijima precizirala satnicu za sastanak između Trampa i Zelenskog za nedelju u 15 časova, prenosi “Njujork tajms”.

Više detalja nije saopšteno.

Zelenski je ovaj sastanak najavio na društvenim mrežama u petak.

On je rekao da će tom prilikom doneti novi plan od 20 tačaka za okončanje rata, koji uključuje prijedlog za demilitarizovanu zonu, a glavni fokus sastanka biće bezbednosne garancije za Ukrajinu.

Nastavi čitati

Aktuelno