Connect with us

Svijet

EVROPA SE BORI SA POPLAVAMA, mjesta odsječena, raste broj žrtava

U poplavama koje su zadesile centralnu i istočnu Europi ima mrtvih i nestalih, u mnogim gradovima naređene su evakuacije stanovništva zbog poplavnih talasa koji se tek očekuju.

Poplave su zahvatile Austriju, Poljsku, Češku, Slovačku, Rumuniju, Mađarsku… a Index prenosi da je broj žrtava porastao na 17.

Budimpešta se sprema za vodeni talas, angažovana je i vojska, a u Austriji je odsječeno 26 mjesta.

U Mađarskoj su upozorenja na snazi duž 500 kilometara Dunava.

Rijeka naraste za oko metar svaka 24 sata, a lokalne vlasti u Budimpešti podijelile su milion vreća pijeska stanovnicima radi zaštite od poplava, prenosi B92.

Svi vozovi između Budimpešte i Beča su otkazani.

Podsjećamo, premijer Viktor Orban je na mreži Iks rekao da je odložio sve svoje međunarodne obaveze “zbog ekstremnih vremenskih uslova i poplava u Mađarskoj”.

Poljski grad Nisa evakuiše 40.000 ljudi, a gradonačelnik je upozorio: “Molim vas, evakuišite svoje stvari, sebe, svoje voljene. Treba odmah otići na više spratove zgrade jer talas može biti visok nekoliko metara. To znači da će cijeli grad biti poplavljen.”

Stanovnici nekoliko poljskih i čeških regija proteklih dana su evakuisani, a drugi u srednjoj Evropi počeli su raščišćavati svoja naselja nakon najgorih poplava u više od dvije decenije koje su za sobom ostavile pustoš i sve više mrtvih.

Vodostaji rijeka i rezervoara u Austriji tokom noći su pali jer je kiša popustila, ali zvaičnici su rekli da se pripremaju za drugi talas jer se očekuje još jakih kiša kao i da su mogući odroni.

Kako javljaju jutros austrijski mediji, do čak 26 mjesta u Austriji se zbog poplava uopšte ne može doći.

Na istoku Rumunije, gdje su tokom vikenda poplavljeni sela i gradovi, Emil Dragomir, gradonačelnik Slobozije Conachi, rekao je za rumunsku televiziju da su neki ljudi pobjegli samo s odjećom koju su imali na sebi.

U Jeseniku, češkom gradu preko granice koji je u nedjelju poplavljen, počelo je čišćenje nakon što su se vode povukle ostavivši za sobom oštećene automobile i smeće na ulicama.

“Ulicom je prošla bujica od dva metra…Mnogo je uništenih automobila”, rekao je Zdenek Kuzilek.

Poljska vlada proglasila je elementarnu nepogodu u pogođenim područjima i rekla da je za pomoć žrtavama odredila 260 milijuna američkih dolara.

Premijer Donald Tusk rekao je da je u kontaktu s liderima drugih pogođenih zemalja i da će zatražiti finansijsku pomoć od Evropske unije.

Szymon Krzysztan (16) iz grada Ladeka Zdroja rekao je da su štete od poplava “nepojmljive”.

“Ovo je grad kao iz apokalipse… Ovo je grad duhova”, rekao je.

Na Rojtersovim snimcima vidi se grad prepun blata i smeća.

“Armagedon… Doslovno je sve odnijelo jer nemamo nijedan most. U Ladeku su nestali svi mostovi. Praktično smo odsječeni od svijeta”, rekao je Jerzy Adamczyk (70).

Svijet

STVARA SE ČVRST SAVEZ! Putin ide u posjetu Indiji 4. i 5. decembra

Predsjednik Rusije Vladimir Putin posetiće Indiju 4. i 5. decembra, saopštio je pomoćnik ruskog predsjednika Јurij Ušakov.

Ušakov je rekao da će Putin i Modi održati zvanične razgovore 5. decembra, a neformalno će se sastati 4. decembra. Nakon razgovora, Putin i Modi će izdati zajedničko saopštenje i odobriti program ekonomske saradnje između dvije zemlje do 2030. godine.

Tokom posjete planirano je i potpisivanje 10 međuvladinih dokumenata i više od 15 komercijalnih sporazuma.

Ruskog predsjednika će u Indiju pratiti sedam ministara, među kojima su ministar odbrane Andrej Belousov, ministar finansija Anton Siluanov, ministar poljoprivrede Oksana Lut, ministar ekonomskog razvoja Maksim Rešetnjikov i ministar zdravlja Mihail Muraško.

U delegaciji će biti i direktor Centralne banke Rusije Elvira Nabiulina, kao i urednik međunarodne medijske grupe “Rusija sevodnja”, čiji je Sputnjik dio, i televizijskog kanala RT Margarita Simonjan.

Ušakov je dodao da će dvojica lidera prisustvovati plenarnoj sjednici rusko-indijskog poslovnog foruma 5. decembra, na kojem će učestvovati 150 vodećih ličnosti iz poslovnih zajednica Rusije i Indije.

Putin će, takođe, zajedno sa Margaritom Simonjan, prisustvovati ceremoniji puštanja u rad televizijskog kanala RT Indija.

– Naš predsjednik će se obratiti publici kanala kratkim pozdravnim govorom – dodao je Ušakov.

RTRS

Nastavi čitati

Svijet

RUTE NE ODUSTAJE “NATO će nastaviti da šalje oružje Kijevu”

NATO će nastaviti da šalje oružje Ukrajini, uprkos tome što je izaslanik američkog predsjednika Stiven Vitkof održao važne razgovore u Moskvi, izjavio je generalni sekretar Alijanse Mark Rute.

On je pred sastanak ministara spoljnih poslova članica NATO-a u Briselu rekao da je jučerašnji sastanak Vitkofa sa predsjednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi važan i da će biti još takvih koraka, ali da on neće komentarisati svaki korak ka konkretnim postupcima.

Rute je pozdravio napore koje Vašington ulaže u postizanje mira u Ukrajini i naglasio da će Alijansa koordinisati svoje postupke sa SAD, prenio je TASS. Međutim, on je najavio da će članice NATO-a do kraja mjeseca kupiti američko oružje za Kijev u vrijednosti od pet milijardi evra, te da će u sljedećoj godini, uz direktno slanje oružja, dostići nivo finansiranja Kijeva od milijardu evra mjesečno.

Nastavi čitati

Svijet

NEKOM RAT, NEKOM BRAT! Glavni pregovarač Ukrajine ima ČETIRI VILE U MAJAMIJU?

Šef ukrajinske delegacije za pregovore o američkom mirovnom planu i sekretar Savjeta za nacionalnu bezbjednost i odbranu Ukrajine Rustem Umerov ima američko državljanstvo i četiri vile u Majamiju, navode ruski portali. Isti izvor ukazuje da su ove vile četiri argumenta za popustljivost, poput vraćanja klauzula koje su izbrisane iz mirovnog plana američkog predsjednika Donalda Trampa, a jedna od njih tiče se ukrajinskih granica.

Ruski mediji navode da se postavlja pitanje da li će doći do trgovine – vile u zamjenu za teritoriju?

U žiži interesovanja ruskih medija je i odluka Trampa da povuče sve izvršne naredbe bivšeg šefa Bijele kuće Džozefa Bajdena koje nisu potpisane rukom, već takozvanom automatskom olovkom.

Riječ je o 92 odsto svih naredbi Trampovog prethodnika i logično je pretpostaviti da se neke od njih odnose i na “ukrajinski korpus”, odnosno na sankcije Rusiji.

Povučena izvršna naredba 14024 iz 2021. godine dala je američkim državnim organima mandat da uvode sankcije protiv pojedinaca i organizacija uključenih u “zlonamjerne strane aktivnosti”, odnosno omogućila je uvođenje sankcija protiv velikih ruskih banaka i kompanija.

Izvršna naredba 14071 od 6. aprila 2022. godine uvela je zabranu novih investicija i pružanja određenih usluga Rusiji, dok je naredba 14067 blokirala sredstva pojedinaca i entiteta uključenih u priznavanje i podršku Donjeckoj i Luganskoj Republici.

(Srna) Foto: AP/Tanjug

Nastavi čitati

Aktuelno