Connect with us

Svijet

EVROPA TESTIRA ČETVORODNEVNU RADNU SEDMICU: Da li je bolji belgijski ili francuski model?

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate – čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa. Belgija je ponudila ovu mogućnost svojim radnicima, a istraživanja je bilo i u Njemačkoj.

Inače, Belgija je prva zemlja Evropske unije koja je svojim zaposlenima ponudila mogućnost četvorodnevne radne sedmice, prenosi RTS.

Svi zaposleni imaju zakonsko pravo da od poslodavca traže četvorodnevnu radnu sedmicu, ali to znači da isti broj sati – 38 nedjeljno – treba da rasporede u četiri dana.

Dakle, nema kraćeg radnog vremena za isti nivo prihoda, i ideja je prije svega bila da se ljudima omogući fleksibilnost.

U susjednoj Holandiji drugačija je situacija – tamo se radi 32 sata nedjeljno. Holanđani prednost daju balansu između privatnog života i radnog vremena i odlučuju se za manji broj radnih sati, bez obzira na to što to eventualno znači i manje prihode.

Podaci, međutim, pokazuju da Holanđani zadržavaju isti nivo produktivnosti i kada rade kraće, ali postavlja se pitanje o dugoročnoj održivosti takvog modela.

U Francuskoj je odavno radna sedmica ograničena na 35 sati i zaposleni imaju mogućnost da rade četiri dana – a da li to znači manju ili istu platu zavisi od konkretnog dogovora sa poslodavcima.

Pilot-projekat u Britaniji

Najveći svjetski pilot-projekat četvorodnevne radne sedmice sproveden je u Britaniji u 61 kompaniji i donio je zanimljive rezultate. Čak 92 odsto firmi odlučilo je da zadrži ovaj model i nakon šestomjesečnog testa, prenosi RTS.

Smanjen osjećaj sagorijevanja prijavio je 71 odsto zaposlenih, 39 odsto kaže da ima manje stresa, a 37 odsto je osjetilo poboljšanje fizičkog zdravlja. I ne samo to – prihodi kompanija su porasli za čak 35 odsto u odnosu na isti period prethodne godine.

Neki idu i korak dalje

Neke zemlje u ovim testovima i eksperimentima idu i korak dalje.

Recimo, na Islandu je raširenija praksa kraćeg radnog vremena za istu platu, jer se smatra da to može da djeluje motivišuće i da je poenta u kvalitetnijem i efikasnijem radu, a ne u broju sati.

I njemačke firme testirale četvorodnevnu radnu sedmicu

Kada je prije dvije i po godine sedamdesetak firmi u Njemačkoj krenulo u eksperiment sa četvorodnevnom radnom sedmicom, mnogi su sumnjičavo vrtjeli glavom. Štaviše, njemački političari su bili izrazito protiv, tvrdeći da nikada nijedna privreda nije porasla tako što su ljudi radili manje.

Međutim, dvije i po godine kasnije, 73 odsto firmi koje su učestvovale u eksperimentu istrajava u tome da njihovi zaposleni imaju tri slobodna dana nedjeljno, a da ostvaruju iste ili čak i bolje rezultate za istu ili veću platu nego ranije.

Studija je pokazala da firme koje su učestvovale u ovom eksperimentu nisu imale finansijske gubitke, da je stres zaposlenih pao za 20 odsto, da su im poboljšani zdravstveni rezultati, kao i da su pojedine firme primijetile da imaju znatno manje bolovanja.

Uprkos tome, njemački kancelar Fridrih Merc i većina šefova njemačkih korporacija izrazito su protiv četvorodnevne radne sedmice, smatrajući da to nije pravi korak u trenutku kada se Njemačka bori sa ekonomskom stagnacijom i kada pati od manjka kvalifikovane radne snage.

S druge strane, zastupnici skraćenog radnog vremena ističu da upravo digitalizacija i šire korišćenje vještačke inteligencije pomaže da se četvorodnevna radna sedmica mnogo šire primijeni u cijeloj njemačkoj ekonomiji.

U Srbiji se radi 41,3 sata nedjeljno, u EU 36 sati

Prema zvaničnim podacima Evropskog statističkog zavoda za 2024, Holanđani rade prosječno 32,1 sat nedjeljno, Nijemci 33,9, a radnici u Srbiji 41,3 sata nedjeljno. Poređenja radi, prosjek Evropske unije je 36 sati.

Podaci pokazuju i da svaki četvrti zaposleni u Srbiji radi više od 45 sati nedjeljno.

Zabluda da se manje radi

Advokat Ozren Slović je, gostujući u Beogradskoj hronici, rekao da je pitanje koje profesije mogu da „trpe“ ovakav model rada.

„Veštačka inteligencija će mnoge profesije da ubrza, olakša, uradi neki administrativni dio i tu će biti prostora da običan čovek radi mnogo manje“, navodi Slović.

Smatra da su visokoobrazovani profili, poput IT sektora, mjesta gdje je najprije moguće primijeniti ovaj model. U Srbiji postoji firma koja s uspjehom na ovaj način funkcioniše – Mikroelektronika.

„To je krug ljudi koji pokušava da se digitalizuje i automatizuje i da komunikaciju među zaposlenima ubrza“, rekao je Slović.

S druge strane, teško je zamisliti da maloprodaja radi četiri dana nedjeljno, ističe Slović, upozoravajući da bi se napravio još veći jaz među onima koji rade u kancelariji i na terenu.

„Ni postojeća prava radnika i zakonodavni okvir nismo u stanju da zaštitimo do kraja, tako da nije realno očekivati da ćemo dati još i jedan pride slobodan dan zaposlenom. S druge strane, koliko se brzo menja tehnologija, postepeno uvođenje tako nečega sigurno dolazi na red“, zaključio je Slović.

Pratioci Instagram profila Beogradske hronike odgovarali su na pitanje šta bi prije izabrali – četiri radna dana, a istu platu ili pet radnih dana, a veću platu. Više od polovine odgovorilo je da bi radili četiri dana.

Svijet

SVIJET U ŠOKU NAKON OPTUŽBI IZ KREMLJA! Peskov ogolio jezive detalje “Kijev izveo teroristički napad na dječiji autobus!”

Kijev je izvršio teroristički akt napadom dronom na autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom Bjelorusije u ruskoj Brjanskoj oblasti, rekao je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.

Ranije tokom dana, vršilac dužnosti gubernatora Jegor Kovalčuk saopštio je da je Ukrajina u blizini Brjanska napala autobus sa omladinskom fudbalskom reprezentacijom iz grada Gomelja u Bjelorusiji.

Grupa je putovala na odmor u Gelendžik. Poginula je žena koja je pratila tim, supruga jednog od trenera.

Nastavi čitati

Svijet

PAKT KOJI MJENJA SUDBINU BLISKOG ISTOKA: Formira se privatni fond od 300 milijardi dolara za investicije u Iran

Okvirni sporazum SAD i Irana predviđa osnivanje privatnog investicionog fonda vrijednog 300 milijardi dolara koji bi trebalo da podstakne ulaganja u iransku privredu, a više od polovine sredstava već je obezbijeđeno, tvrdi izvor upoznat sa pregovorima.

Privatni fond vrijedan 300 milijardi dolara, namijenjen podsticanju investicija u Iran, predviđen je okvirnim sporazumom između Sjedinjenih Američkih Država i Irana, a više od polovine tog iznosa već je obezbijeđeno, rekao je za Rojters izvor direktno upoznat sa dogovorom.

Prema njegovim rečima, fond je osmišljen kako bi obe strane imale snažan ekonomski motiv za postizanje konačnog sporazuma. Plan još nije zvanično objavljen, dok se Vašington i Teheran pripremaju za potpisivanje memoranduma u petak.

Fond nije odšteta niti pomoć vlada

Izvor navodi da će fond funkcionisati kao privatni investicioni mehanizam, a ne kao program obnove ili ratne odštete. U njemu neće biti državnog novca niti bespovratnih sredstava.

Finansijska sredstva već su obećale kompanije iz Sjedinjenih Američkih Država, zalivskih zemalja, Azije, Južne Amerike i Afrike, a ulaganja bi trebalo da budu usmjerena na energetiku, logistiku, proizvodnju i saobraćaj.

Iran prvobitno tražio 400 milijardi dolara

Visoki iranski izvor rekao je da je Teheran prvobitno tražio 400 milijardi dolara odštete za ratnu štetu od Sjedinjenih Američkih Država, ali da je Vašington odbio takav zahtjev.

Nakon toga pojavila se ideja o formiranju fonda pod nazivom “Fond za obnovu i razvoj”, koji bi omogućio finansiranje obnove kroz investicije i kreditne linije.

Obnova industrije i infrastrukture

Plan predviđa da regionalne države učestvuju kroz obezbjeđivanje zajmova, otvaranje kreditnih linija ili direktno finansiranje obnove objekata oštećenih tokom sukoba.

Među projektima koji bi mogli da budu finansirani nalaze se čeličana Mobarakeh, rafinerije, aerodromi i druga infrastruktura pogođena ratom.

Iran želi povratak stranih investicija

Iran, jedna od najvećih ekonomija Bliskog istoka, gotovo četiri decenije nije uspiio da privuče značajnije strane investicije zbog američkih i međunarodnih sankcija.

Zemlja raspolaže drugim najvećim dokazanim rezervama prirodnog gasa i četvrtim najvećim rezervama nafte u svijetu, uz populaciju od više od 92 miliona stanovnika i značajan potencijal u petrohemiji, rudarstvu, turizmu i poljoprivredi.

Konačni dogovor tek predstoji

Investicioni fond neće biti formiran niti će početi sa radom dok ne bude postignut konačan sporazum između Vašingtona i Teherana.

Memorandum koji bi trebalo da bude potpisan predstavlja okvir za pregovore tokom narednih 60 dana, tokom kojih će se paralelno razgovarati o nuklearnom programu, sankcijama i regionalnoj bezbednosti.

Potpredsjednik Sjedinjenih Američkih Država Džej Di Vens izjavio je da bi Iran mogao da dobije pristup fondu od 300 milijardi dolara koji podržavaju zalivske države ukoliko ispuni obaveze iz budućeg sporazuma, uključujući gašenje nuklearnog programa, uklanjanje zaliha obogaćenog materijala i prihvatanje strogog režima inspekcija.

Iran bi mogao da dobije pristup fondu za obnovu vrijednom 300 milijardi dolara ukoliko bude poštovao sporazum sa Vašingtonom“, rekao je Vens.

Nastavi čitati

Svijet

TRAMP RUKU POD RUKU SA MAKRONOM: Spreman uvesti strože sankcije Rusiji i obećao vojnu pomoć Ukrajini

Donald Tramp potpisao zajedničku deklaraciju kojom se Ukrajini šalje oružje dugog dometa i uvode nove sankcije na rusku naftu.

Lideri skupine G7, predvođeni američkim predsjednikom Donaldom Trampom i francuskim predsjednikom Emanuelom Makronom, usvojili su na samitu u Evian-les-Bainsu zajedničku deklaraciju kojom obećavaju masovno povećanje vojne pomoći Ukrajini i žestok udar na rusku ekonomiju.

Ovaj samit donio je neočekivano i strateško približavanje stavova između Trampa i ostalih zapadnih lidera, što je francuski predsjednik Makron opisao kao “trenutak strateškog buđenja” za cijeli zapadni svijet.

Zanimljivo je da se u zvaničnoj deklaraciji Donald Tramp direktno pominje tri puta. Lideri G7 su naglasili da je upravo Trampovo nedavno postizanje istorijskog sporazuma sa Iranom i ponovno otvaranje ključnog Hormuškog moreuza stvorilo idealne geopolitičke uslove za novi ekonomski pritisak na Moskvu.

Zahvaljujući stabilizaciji odnosa sa Teheranom, Zapad sada može uvesti znatno strožije sankcije na ruski naftni i gasni sektor bez straha od kolapsa na globalnom tržištu energenata. U tom kontekstu, Tramp je signalizirao da je Vašington spreman ponovo aktivirati sankcije na rusku naftu, koje su privremeno bile suspendovane. Kao alternativa ruskoj energiji, u dokumentu se ozbiljno računa na velike kapacitete Kanade u narednim godinama.

Zeleno svjetlo za rakete dugog dometa

Kada je riječ o direktnoj vojnoj pomoći Kijevu, G7 je poslao najsnažniju poruku do sada:

  • Odobrena je hitna isporuka naprednih sistema protivvazdušne odbrane i presretača.
  • Ukrajini se obezbjeđuju vojni kapaciteti dugog dometa.
  • Razmatra se proširenje licenci kako bi Ukrajina mogla drastično povećati sopstvenu proizvodnju naoružanja.

“Mi, lideri G7, stojimo ujedinjeni u našoj nepokolebljivoj podršci Ukrajini u odbrani njene slobode, suvereniteta i teritorijalnog integriteta”, navodi se u zajedničkom tekstu deklaracije.

Nastavi čitati

Aktuelno