Connect with us

Svijet

EVROPSKI ULTIMATUM PUTINU – OBIČNI BLEF? Rusi se ne boje praznih prijetnji!

Snažne sankcije kojima su evropski lideri zaprijetili Rusiji ukoliko predsjednik Vladimir Putin ne pristane na prekid vatre u Ukrajini suočavaju se s ozbiljnim političkim preprekama i zahtijevaju američku podršku da bi bile uspješne, rekli su diplomate i zvaničnici.

Evropa prijeti sankcijama ako Rusi ne pristanu na 30-dnevno primirje
Lideri Britanije, Francuske, Njemačke i Poljske izjavili su u subotu u Kijevu da će Rusija biti pogođena novim kaznenim mjerama ako u roku od nekoliko dana ne prihvati poziv na 30-dnevni prekid vatre.

Međutim, Putin je umjesto toga pozvao na direktne razgovore s Ukrajinom u Istanbulu 15. maja. Američki predsjednik Donald Trump podržao je taj poziv, potkopavajući napore evropskih lidera da pokažu jedinstveni front i da prijetnje nisu prazne.

Merz danas prijetio sankcijama
Njemački kancelar Friedrich Merz danas je ponovio evropski ultimatum, poručivši da „ako ove sedmice ne bude stvarnog napretka, želimo na evropskom nivou raditi na značajnom pooštravanju sankcija“.

On je rekao da bi Evropa mogla ciljati sektore poput energetike i finansijskog tržišta. Francuski ministar spoljnih poslova Jean-Noel Barrot izjavio je u ponedjeljak da je od Evropske komisije zatraženo da pripremi nove sankcije u tim oblastima.

Skepsa među diplomatama i problem Mađarske
Ipak, diplomate ističu da je poslije 16 paketa sankcija koje je EU već uvela Rusiji zbog rata u Ukrajini, sve teže postići konsenzus među 27 članica za nove važne mjere. Mađarska, koja održava bliske odnose s Moskvom, često blokira ili razvodnjava predložene sankcije.

Prema riječima diplomata, samo bi pritisak Trumpove administracije mogao natjerati Budimpeštu da promijeni stav – ali toga za sada nema.

Neki evropski zvaničnici kažu da se koordiniraju s Vašingtonom o mogućim novim mjerama. No, još nije jasno da li je Donald Trump spreman da zaista stane rame uz rame s Evropljanima, piše Reuters.

Sutra 17. paket sankcija?
Evropske diplomate bi sutra trebalo da se usaglase oko 17. paketa sankcija koji bi se primarno odnosio na tzv. rusku flotu u sjeni, uz dodatne mjere u vezi sa hemijskim oružjem, ljudskim pravima i hibridnim prijetnjama.

Ovakve mjere je lakše usvojiti jer one koje pogađaju ruski gasni i nuklearni sektor i dalje nailaze na oštar otpor.

“EU rizikuje vjerodostojnost”
Diplomate upozoravaju da EU rizikuje svoju vjerodostojnost ako prijetnje ostanu samo riječi.

„Postavljati ultimatum koji zapravo ne možete sprovesti nije ozbiljno“, rekao je jedan od diplomata. Visoki evropski zvaničnik dodao je: „Opasnost je, očigledno, da bi Rusi ovo mogli shvatiti kao blef.“

Related Topics:

Svijet

TRAMP ĆE POBJESNITI: Putin mu ispred nosa uzeo najvažniji resurs, ugrožen sporazum Kijeva i SAD

Ruske snage preuzele su kontrolu nad vrijednim nalazištem litijuma u Donjeckoj oblasti, čime su ugrozile sporazum između Ukrajine i Sjedinjenih Američkih Država o mineralima (NYT).

Kako se navodi, analitičari smatraju da je ovo nalazište od 40 hektara jedno od najvažnijih u Ukrajini zbog visoke koncentracije litijuma, koji je potreban za proizvodnju naprednih tehnologija kao što su električne baterije, a SAD navode litijum kao ključni materijal za ekonomiju i nacionalnu bezbjednost.

Ruska kontrola nad nalazištem ”Ševčenko” ukazuje na glavni problem sporazuma – što više teritorije ruske trupe zauzmu u Ukrajini, to manje resursa Kijev može da pruži Vašingtonu, navodi NYT. Ako ruske trupe budu dalje napredovale i zauzimale sve više teritorija, kontrolisaće sve više mineralnih nalazišta. To je problem za ovaj sporazum – rekao je Mihail Žernov, direktor američke kompanije Critical Metals Corp, koja je ranije imala licencu za razvoj nalazišta “Ševčenko”.

Ruska kontrola oko petine ukrajinske teritorije znači da Moskva već kontroliše mnoga nalazišta titanijuma, mangana i drugih važnih minerala, pokazuje mapa Instituta za proučavanje rata, istraživačke grupe sa sedištem u Vašingtonu.

Ruske snage su, takođe, uništile ili zauzele neke od najvećih ukrajinskih rudnika uglja, a istovremeno se približavaju novim nalazištima titanijuma i drugih sirovina, poput uranijuma.

Ukrajina ima još dva velika nalazišta litijuma, koja se nalaze u centralnom delu zemlje, ali je ruda u ”Ševčenku” izuzetnog kvaliteta i uglavnom se sastoji od spodumena, minerala koji ima visok sadržaj litijuma, prenio je danas “Njujork tajms”

Nastavi čitati

Svijet

ORBAN: Ulazak Ukrajine u NATO doveo bi do TREĆEG SVJETSKOG RATA

Ulazak Ukrajine u NATO savez odmah bi doveo do rata između Rusije i Alijanse, odnosno do trećeg svjetskog rata, ocijenio je mađarski premijer Viktor Orban.

“Ukrajina u NATO savezu? To bi značilo rat sa Rusijom i treći svjetski rat već sljedećeg dana. Pored toga, nepromišljena žurba EU da primi Ukrajinu donijela bi frontove u srce Evrope”, objavio je Orban na “Iksu”.

Mađarski premijer je dodao da to nije diplomatija nego ludilo i da se “šibice ne bacaju na bure baruta”.

“Nećemo im dozvoliti da Evropu pretvore u bojno polje”, naglasio je Orban, prenosi Srna.

Nastavi čitati

Svijet

“ZASLUŽUJEM VIŠE NAGRADA ZA MIR”: Tramp tvrdi da su SAD zaslužne za mir između Beograda i Prištine (Video)

Tramp je naglasio značaj rješavanja odnosa između Beograda i Prištine kao njegove ključne inicijative.

Američki predsjednik Donald Tramp ponovio je da je njegova administracija posljednjih nedjelja radila na odnosima Beograda i Prištine, pored toga što je radila na postizanju mira u okviru svjetskih konflikata.

“U roku od nekoliko kratkih mjeseci postigli smo mir između Indije i Pakistana, Izraela i Irana, a sada i između Demokratske Republike Kongo i Ruande, nekoliko drugih takođe, Srbije i Kosova”, rekao je Tramp u petak u Bijeloj kući, stavljajući akcenat na značaj trgovine sa SAD, prenosi televizija “Foks njuz”.

Govoreći o postignutom miru između D.R. Konga i Ruande, kojim je, uz posredovanje SAD, okončan višedecenijski sukob, Tramp je rekao da je riječ o “ogromnom proboju”, prenosi Blic pisanje Tanjuga.

Američki predsjednik je istakao da “svet ponovo poštuje” Sjedinjene Američke Države, što, prema njegovim riječima, nije bio slučaj za vrijeme administracije njegovog prethodnika Džozefa Bajdena.

Tramp je ranije ove nedjelje prvi put izjavio da je njegova administracija posljednjih nekoliko nedjelja radila na rješavanju različitih konflikata u svijetu, uključujući pitanje odnosa između Beograda i Prištine.

“U posljednjih nekoliko nedjelja rejšavali smo Indiju i Pakistan, Kosovo i Srbiju. Uključili smo se i u Kongo i Ruandu, to je bio surov rat koji je dugo trajao. Uradili smo i još dvije stvari pored toga. Niko nikada nije uradio nešto slično”, rekao je Tramp tokom obraćanja novinarima na Samitu lidera zemalja članica NATO-a u Hagu.

Prethodno je Tramp rekao da misli da zaslužuje da primi više Nobelovih nagrada za mir, pored ostalog i zbog angažmana u vezi sa odnosima Beograda i Prištine.

“Trebalo je da mi dodijele Nobelovu nagradu za Ruandu, a jeste li vidjeli slučaj Konga? Možete reći Srbija i Kosovo. Možete navesti mnoge takve slučajeve. Najveći su Indija i Pakistan. Trebalo je da dobijem Nobelovu nagradu četiri ili pet puta”, rekao je Tramp.

Nekoliko dana ranije, Tramp je na društvenoj mreži Truth Social najavio da će ponovo da se angažuje po pitanju nastavka dijaloga između Beograda i Prištine i naglasio da je tokom njegovog prvog predsjedničkog mandata “spriječen eskalirajući sukob” između dvije strane.

Nastavi čitati

Aktuelno