Zdravlje
FARMACEUTI UPOZORILI: Evo kako se pravilno piju antibiotici, GREŠKE PRODUŽUJU BOLEST

Saznajte kako ne treba da se uzimaju antibiotici i koje greške dovode do produžetka bolesti.
Rezistencija na antibiotike je i dalje jedna od najvećih prijetnji sa kojima se čovječanstvo suočava. Brojna istraživanja pokazuju da stanovništvo ne primjenjuje antibiotike pravilno, a to podrazumijeva da ih ne uzimaju adekvatno u odnosu na obrok, po tačnoj satnici, prijevremeno obustavljaju terapiju, nasumično i samoinicijativno na svoju ruku uzimaju zaostali antibiotik od neke prethodne upotrebe. Sve to doprinosi razvoju otpornosti na antibiotike, a samim tim i smanjenju mogućnosti za izlječenjem.
Korak unazad vratila nas je i Covid-19 pandemija, kada su nas zabrinutost, strah i nepoznavanje uzročnika doveli u situaciju na neodgovarajuću upotrebu antibiotika i učestalo samoliječenje. Istraživanja koja su sprovedena pokazala su da su ispitanici koji su imali infekciju COVID-19 koristili antibiotike značajno češće od onih koji nisu imali COVID-19 infekciju. Opet nam se nametnulo pitanje da li kod virusnih infekcija treba koristiti antibiotike? Antibiotici ne djeluju u slučaju virusnih infekcija, pa se tada ne trebaju primjenjivati, osim u slučaju kada dolazi do bakterijske superinfekcije.
“Antibiotici su djelotvorni lijekovikoji isključivo djeluju na bakterije. Vrlo je bitno napomenuti da se antibiotici u apotekama mogu dobiti isključivo i samo na ljekarski recept, odnosno mogu se primjenjivati samo na osnovu preporuke ljekara, koji na osnovu simptoma i antibiograma može da procijeni koji antibiotik je adekvatan.
Zašto je važno da antibiotike uzimamo na vrijeme
Svaki lijek ima svoj režim doziranja, ali se to naročito odnosi na antibiotike.
“Svaki antibiotik ima vrijeme koje je potrebno da prođe kako bi se apsorbovao, zatim dostigao minimalnu koncentraciju u krvi koja je neophodna za sprečavanje rasta mikroorganizama, kao i vrijeme da se eliminiše iz tijela. Uzimanjem doza u određenim vremenskim intervalima obezbjeđuje se održavanje koncentracije antibiotika na terapijskom nivou. To je osnovi uslov za efikasnost terapije. Preskakanje doza ili njihovo uzimanje u nepravilnim intervalima može dovesti do nedovoljnih koncentracija lijeka u krvi. Zašto je to problem? Dva su razloga, a prvi je to što se odlaže rješavanje zdravstvenog problema, jer je pravovremena primjena antibiotika najvažnija za efikasan tretman i borbu protiv bakterijskih infekcija. Drugi, podjednako važan problem, je što odstupanjem od propisanog režima doziranja omogućavamo bakteriji da stekne otpornost na antibiotik i tako doprinosimo problemu antbiotske rezistencije”, objašnjava mr.spec.farm. Milica Đukanović, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.
Koliko dana treba da se piju antibiotici
Često se dešava da pacijenti poslije nekoliko dana prestanu da uzimaju antibiotik, koji su dobili od ljekara, jer se osjećaju mnogo bolje i samim tim smatraju da im on više nije potreban. Ako je nekome ovaj scenario poznat, hajde da vidimo zašto ovo nikako ne bi trebalo da radite.
“Antibiotike treba uzimati onoliko dugo koliko ih je ljekar propisao. Vrijeme trajanja antibiotske terapije je pažljivo određeno kako bi se eliminisale sve bakterije koje izazivaju infekciju. Ako simptomi bolesti nestaju, to ne znači da je problem riješen i da više nema bakterijske infekcije. Prerano prekidanje terapije može doprinijeti opstanku otpornih bakterija, koje mogu uzrokovati da se bolest ponovo pokrene. Bakterije koje prežive početni tretman mogu razviti otpornost, što će buduće infekcije učiniti težim za liječenje. U oba slučaja, prekidanje terapije ne samo da će otežati liječenje pojedinca, nego i te kako doprinosi gorućem problemu antibiotske rezistencije”, ističe Đukanović.
Antibiotici su najefikasniji kada se primjenjuju dosljedno i ne postoji zloupotreba. Poštovanje propisane dužine trajanja terapije obezbjeđuje održavanje stalne koncentracije lijeka u krvi, samim tim kontinuiranu supresiju i eliminaciju zaraznih bakterija.
Šta smije da se jede i pije tokom uzimanja antibiotika
“Za potpunu resorpciju antibiotika iz crijeva, a samim tim i za postizanje maksimalnog terapijskog efekta, vrlo je bitan način primjene lijeka u odnosu na obroke kao i vrstu hrane. U zavisnosti od toga o kom lijeku se radi, zavisi da li je lijek dobro uzimati na prazan stomak ili nakon obroka. Mlijeko i mliječni proizvodi, zbog kalcijuma koji sadrže, smanjuju resorpciju tetraciklina iz crijeva ukoliko se konzumiraju u intervalu kraćem od dva sata u odnosu na lijek. Grejpfrut, čaj od kantariona mogu uticati na metabolizam nekih antibiotika pa se zato ne savjetuje njihova istovremena primjena. Alkohol u kombinaciji sa antibiotikom metronidazolom izaziva vrlo intenzivne neželjene reakcije”, precizira mr.ph.spec. Milena Milojević, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.
Zdravlje
VJEROVALI ILI NE! Paracetamol može da izazove bizarne promjene ličnosti

Američki naučnici su otkrili da paracetamol, lijek koji se najčešće koristi protiv bolova u cijelom svijetu, ima neočekivane nuspojave, kao što su bizarne promjene ličnosti, odnosno smanjenje straha i sklonost ka rizičnim aktivnostima.
Stručnjaci su otkrili da paracetamol, koji se u Sjedinjenim Američkim Državama prodaje pod nazivom tilenol, izaziva rizično ponašanje kod nekih ljudi, prenio je Dejli mejl.
Paracetamol, koji se izdaje bez recepta, redovno koriste milioni Britanaca svake godine, a naučnici sada upozoravaju da taj lijek može da izazove bizarne promjene ličnosti, kao što je predstavljanje tuđeg rada za svoj ili vožnja automobila bez vezivanja pojasa ili čak sklonost ka veoma rizičnim ponašanjima, kao što su visokorizični seksualni susreti, opasna vožnja, upotreba droga i alkohola i krađe u prodavnicama.
Neurolog sa Univerziteta Ohajo u SAD Boldvin Vej, koji je autor studije, rekao je da izgleda da acetaminofen, koji je ključni sastavni dio paracetamola, utiče na to da ljudi osjećaju neustrašivijim kada razmišljaju o rizičnim aktivnostima.
Britanska zdravstvena služba insistira da je paracetamol bezbjedan za ogromnu većinu pacijenata pod uslovom da se uzima u ispravnoj dozi, prenosi Tanjug.
Zdravlje
STRES DIREKTNO UTIČE NA ZDRAVLJE SRCA! Kardiolog objasnio kako prepoznati opasnost

Ako imate ubrzani puls, a takvo stanje traje duže vrijeme, to nije dobro za srce i kardiovaskularni sistem, objasnila je kardiolog dr Milena Pandrc sa Vojnomedicinske akademije (VMA) u Beogradu u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Naime, mnogo je onih koji olako prelaze preko ove činjenice, gdje spada populacija od 35.godine pa naviše, koja ne prihvata bolest. Takođe, pored genetike, gojaznosti, tu je i stres koji je naša svakodnevnica a koji može biti okidač za brojna stanja i bolesti.
Kada se suočavamo sa stresnom situacijom, tijelo automatski reaguje oslobađanjem hormona kao što su adrenalin i kortizol. Ovi hormoni pripremaju tijelo na akciju, ubrzavajući srčani ritam i povećavajući krvni pritisak. U normalnim okolnostima, kada stresna situacija prestane, tijelo se vraća u ravnotežu.
Broj otkucaja nam je direktan prediktor i predviđa koliko ćemo dugo živeti. I ukoliko štedimo naše srce, dakle, ukoliko taj broj otkucaja bude niži, naše srce će duže trajati. Svaki prolongirani period trajanja povišenog broja otkucaja dovodi do oštećenja srčanog mišića, objasnila je kardiolog.
Kako stres utiče na srce
Stres može biti okidač kada su kardiovaskularna oboljenja u pitanju. Ukoliko ste stalno napeti, pod stresom i tenzijom, a imate provocirajući faktor, možete ugroziti svoje zdravlje. Bol u grudima i ubrzan puls znak je stresa, i ne mora da predstavlja uvek opasnost, ali, treba obratiti pažnju kada su neke stvari u pitanju.
Istraživanja pokazuju da dugotrajni stres može biti značajan faktor u razvoju srčanih bolesti. Povišeni krvni pritisak, ubrzan rad srca i povećana proizvodnja upalnih molekula povezani su sa većim rizikom od ateroskleroze. Ovo stanje može dovesti do infarkta miokarda, angine pektoris i drugih ozbiljnih kardiovaskularnih problema. Što se tiče hormona koji se oslobađa u stresu, on se direktno vezuje za neke receptore na srcu i direktno povećava naš krvni pritisak te povećava broj srčanih otkucaja. I mi kažemo da su to ljudi koji imaju jednu vrstu menadžerske bolesti, dakle koji imaju tu simpatičku hiperreaktivnost.
Na taj nivo stresa mi možemo da delujemo na dva načina. Možemo da delujemo lekovima koji smanjuju broj otkucaja, mi ih zovemo beta-blokatori, a možemo da djelujemo i sedativima. Dakle, lijekovima koji indirektno smanjuju tu koncentraciju hormona stresa u cirkulaciji. Tako da je u tom smislu liječenje ovih pacijenata, ili i budućih pacijenata, vrlo o kompleksno i treba da bude šire sagledano od običnog skoka pritiska i skoka broja otkucaja, objasnila je kardiolog u podcastu Zdravo sa Ivanom.
Kardiovaskularne bolesti povezane su sa stresom nisu samo fizički. Stres može izazvati i psihološke poremećaje, kao što su anksioznost i depresija, koji dodatno pogoršavaju zdravlje srca. Redovna kontrola i javljanje ljekaru može spriječiti dalji razvoj bolesti i moguće komplikacije, piše Telegraf.
Zdravlje
DOBRO “OTVORITE OČI”! Ovo su manje poznati simptomi koji ukazuju na anemiju

Najčešći znak da vam nedostaje gvožđe jeste stalni umor, ali postoje i drugi, manje poznati simptomi. Ipak, koje god simptome da imate, najbolje je uraditi analizu krvi, koja će sa sigurnošću pokazati koliko gvožđa ima u vašem organizmu.
Lomljivi nokti, suve usne
Jedan od manje poznatih simptoma jeste želja za jelom neprehrambenih proizvoda koji nisu za jelo. Naučnici nemaju konkretno objašnjenje zašto ljudi sa nedostatkom gvožđa često žude za stvarima koje se ne jedu, kao što su šljunak, glina, kreda, zid, karton i drugo.
Ovaj poremećaj se zove pika, privremen je i njegov tačan uzrok je nepoznat, ali nedostatak gvožđa, cinka i drugih hranljivih materija u tijelu može da ga izazove. Slabi i lomljivi nokti ili nokti sa linijama i jamama mogu ukazivati na nedostatak gvožđa. Pošto ovi simptomi mogu biti uzrokovani i drugim zdravstvenim problemom, najbolje bi bilo da se uradi analiza krvi.
Ljudi sa nedostatkom gvožđa mogu patiti od suvih i ispucalih usana. Čak trećina osoba sa nedostatkom gvožđa ima stanje zvano angular cheilitis, koje izaziva pucanje uglova usana.
Otečen jezik, sindrom nemirnih nogu
Otečen jezik je još jedan simptom koji se često zanemaruje. Takođe se naziva atrofični glositis. Kada jezik nabrekne, uobičajeni grebeni na jeziku nestaju i on izgleda jednolično i meko. Može izazvati probleme sa žvakanjem, gutanjem ili govorom.
Neki ljudi doživljavaju stalnu žudnju za ledom, stanje koje se medicinski naziva pagofagija i jedan je od najčešćih simptoma nedostatka gvožđa. Nije poznato zašto se javlja žudnja za ledom, ali se smatra da umiruje otečeni jezik. Ne morate da paničite ako volite led, osim ako ga ne konzumirate pretjerano.
Sindrom nemirnih nogu je stanje koje karakteriše neprijatan osjećaj u nogama, sa neodoljivom željom da se pomjeraju noge. Pacijenti to opisuju kao peckanje, kao da im insekti mile po nogama. Iako ljekari nisu sigurni šta je uzrok ovog stanja, nedostatak gvožđa je jedan od razloga, prenosi Dan.
-
Politika2 dana ago
ZATVORILI JOJ VRATA! Njemačka ministrica proglašena nepoželjnom u Srpskoj zbog “političkog miješanja”
-
Društvo3 dana ago
PARADOKS KOJI IZAZIVA NEVJERICU! Doktor ima platu 1.930 KM, a POLICAJAC SA SREDNJOM ŠKOLOM 1.878 KM
-
Politika2 dana ago
MIHAJILICA PITA: Gdje je završilo dodatnih 7 miliona KM za garažu UKC-a?
-
Politika2 dana ago
DODIK TRAŽI DA SE SRPSKA uključi u VOJNI SPORAZUM sa Srbijom i Mađarskom
-
Politika2 dana ago
“PREŠAO CRVENU LINIJU”: Austrijska ministarka poručila da je DODIKU ZABRANJEN ULAZAK u ovu zemlju
-
Region2 dana ago
PRONAĐENI DUKS I RANAC: U potragu za dječakom biće uključeni i dronovi, DJED OTKRIO DETALJE
-
Svijet2 dana ago
OGLASILA SE ANA LIRMAN: Dodik PRIJETIO NASILJEM i protjerivanjem iz Banjaluke (VIDEO)
-
Politika2 dana ago
DODIK I OBRT SITUACIJE: “Pristali bi da damo ODREĐENE INGERENCIJE Sudu i Tužilaštvu BiH i SIPA”