Zdravlje
FARMACEUTI UPOZORILI: Evo kako se pravilno piju antibiotici, GREŠKE PRODUŽUJU BOLEST
Saznajte kako ne treba da se uzimaju antibiotici i koje greške dovode do produžetka bolesti.
Rezistencija na antibiotike je i dalje jedna od najvećih prijetnji sa kojima se čovječanstvo suočava. Brojna istraživanja pokazuju da stanovništvo ne primjenjuje antibiotike pravilno, a to podrazumijeva da ih ne uzimaju adekvatno u odnosu na obrok, po tačnoj satnici, prijevremeno obustavljaju terapiju, nasumično i samoinicijativno na svoju ruku uzimaju zaostali antibiotik od neke prethodne upotrebe. Sve to doprinosi razvoju otpornosti na antibiotike, a samim tim i smanjenju mogućnosti za izlječenjem.
Korak unazad vratila nas je i Covid-19 pandemija, kada su nas zabrinutost, strah i nepoznavanje uzročnika doveli u situaciju na neodgovarajuću upotrebu antibiotika i učestalo samoliječenje. Istraživanja koja su sprovedena pokazala su da su ispitanici koji su imali infekciju COVID-19 koristili antibiotike značajno češće od onih koji nisu imali COVID-19 infekciju. Opet nam se nametnulo pitanje da li kod virusnih infekcija treba koristiti antibiotike? Antibiotici ne djeluju u slučaju virusnih infekcija, pa se tada ne trebaju primjenjivati, osim u slučaju kada dolazi do bakterijske superinfekcije.
“Antibiotici su djelotvorni lijekovikoji isključivo djeluju na bakterije. Vrlo je bitno napomenuti da se antibiotici u apotekama mogu dobiti isključivo i samo na ljekarski recept, odnosno mogu se primjenjivati samo na osnovu preporuke ljekara, koji na osnovu simptoma i antibiograma može da procijeni koji antibiotik je adekvatan.
Zašto je važno da antibiotike uzimamo na vrijeme
Svaki lijek ima svoj režim doziranja, ali se to naročito odnosi na antibiotike.
“Svaki antibiotik ima vrijeme koje je potrebno da prođe kako bi se apsorbovao, zatim dostigao minimalnu koncentraciju u krvi koja je neophodna za sprečavanje rasta mikroorganizama, kao i vrijeme da se eliminiše iz tijela. Uzimanjem doza u određenim vremenskim intervalima obezbjeđuje se održavanje koncentracije antibiotika na terapijskom nivou. To je osnovi uslov za efikasnost terapije. Preskakanje doza ili njihovo uzimanje u nepravilnim intervalima može dovesti do nedovoljnih koncentracija lijeka u krvi. Zašto je to problem? Dva su razloga, a prvi je to što se odlaže rješavanje zdravstvenog problema, jer je pravovremena primjena antibiotika najvažnija za efikasan tretman i borbu protiv bakterijskih infekcija. Drugi, podjednako važan problem, je što odstupanjem od propisanog režima doziranja omogućavamo bakteriji da stekne otpornost na antibiotik i tako doprinosimo problemu antbiotske rezistencije”, objašnjava mr.spec.farm. Milica Đukanović, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.
Koliko dana treba da se piju antibiotici
Često se dešava da pacijenti poslije nekoliko dana prestanu da uzimaju antibiotik, koji su dobili od ljekara, jer se osjećaju mnogo bolje i samim tim smatraju da im on više nije potreban. Ako je nekome ovaj scenario poznat, hajde da vidimo zašto ovo nikako ne bi trebalo da radite.
“Antibiotike treba uzimati onoliko dugo koliko ih je ljekar propisao. Vrijeme trajanja antibiotske terapije je pažljivo određeno kako bi se eliminisale sve bakterije koje izazivaju infekciju. Ako simptomi bolesti nestaju, to ne znači da je problem riješen i da više nema bakterijske infekcije. Prerano prekidanje terapije može doprinijeti opstanku otpornih bakterija, koje mogu uzrokovati da se bolest ponovo pokrene. Bakterije koje prežive početni tretman mogu razviti otpornost, što će buduće infekcije učiniti težim za liječenje. U oba slučaja, prekidanje terapije ne samo da će otežati liječenje pojedinca, nego i te kako doprinosi gorućem problemu antibiotske rezistencije”, ističe Đukanović.
Antibiotici su najefikasniji kada se primjenjuju dosljedno i ne postoji zloupotreba. Poštovanje propisane dužine trajanja terapije obezbjeđuje održavanje stalne koncentracije lijeka u krvi, samim tim kontinuiranu supresiju i eliminaciju zaraznih bakterija.
Šta smije da se jede i pije tokom uzimanja antibiotika
“Za potpunu resorpciju antibiotika iz crijeva, a samim tim i za postizanje maksimalnog terapijskog efekta, vrlo je bitan način primjene lijeka u odnosu na obroke kao i vrstu hrane. U zavisnosti od toga o kom lijeku se radi, zavisi da li je lijek dobro uzimati na prazan stomak ili nakon obroka. Mlijeko i mliječni proizvodi, zbog kalcijuma koji sadrže, smanjuju resorpciju tetraciklina iz crijeva ukoliko se konzumiraju u intervalu kraćem od dva sata u odnosu na lijek. Grejpfrut, čaj od kantariona mogu uticati na metabolizam nekih antibiotika pa se zato ne savjetuje njihova istovremena primjena. Alkohol u kombinaciji sa antibiotikom metronidazolom izaziva vrlo intenzivne neželjene reakcije”, precizira mr.ph.spec. Milena Milojević, farmaceut Farmaceutske komore Srbije.
Zdravlje
NOVI LIJEK PROTIV RAKA! Odobrena upotreba vakcine za liječenje melanoma
Ministarstvo zdravlja Rusije izdalo je odobrenja za kliničku upotrebu mRNK vakcine za liječenje melanoma i peptidne vakcine za maligne tumore, izjavio je ruski ministar zdravlja Mihail Muraško.
“Ministarstvo zdravlja je danas izdalo odobrenja za kliničku upotrebu dva pojedinačna biotehnološka lijeka. To su lijekovi protiv raka nove generacije, terapeutska vakcina zasnovana na iRNK i peptidna vakcina”, rekao je Muraško, prenosi RIA Novosti. Prema njegovim riječima, ovo je samo početak primjene inovativnog pristupa liječenju, tako da naučnici tek treba da procijene efikasnost i bezbjednost ovog tretmana. “Jasno je da u ovoj početnoj fazi ne govorimo o masovnoj upotrebi. Želio bih da istaknem da ova tehnologija nije `panaceja`, već samo jedna od metoda liječenja koje trenutno razvijamo i primjenjujemo”, izjavio je Muraško.
Sredinom oktobra, ruski naučnici predstavili su srpskim stručnjacima najnoviju mRNK vakcinu protiv raka.
Riječ je o državnom projektu od nacionalnog značaja koji se realizuje pod direktnim pokroviteljstvom ruskog predsjednika Vladimira Putina.
Zdravlje
KADA SRCE ZOVE U POMOĆ! Kardiolog otkriva zašto se tegobe često pogrešno tumače
Umor, stezanje u grudima, kratak dah, nesanica, mučnina ili lupanje srca često se pripisuju stresu i preopterećenju, iako mogu da ukazuju na ozbiljan problem.
Kad srce zove u pomoć, trebalo bi ga poslušati, pogotovo što se kod žena simptomi ponekad ne prepoznaju na vrijeme, jer nisu tipični. Ne mora da postoji klasičan bol u grudima, već se javlja zamaranje, pritisak u vratu ili lopatici, kratak dah, mučnina, navodi kardiolog dr Tamara Urošević.
Tokom života žene prolaze kroz velike hormonske promene, pubertet, trudnoću i menopauzu, a sve to utiče na srce i krvne sudove. – Hormonski disbalans može da dovede do subjektivnog osjećaja nelagodnosti, pritiska ili probadanja u grudnom košu, hipertenzije, palpitacija ili ozbiljnijih aritmija – objašnjava kardiolog za Kurir.
Finiji i uži krvni sudovi
Kako je doktorka objasnila, zbog građe kardiovaskularnog sistema, žene su i u posebnom riziku.
– Krvni sudovi srca žena su finiji i uži, pa se masnoće lakše zadržavaju na sitnim krvnim sudovima, dok se kod muškaraca holesterol nagomilava na zidovima većih sudova. To znači da se kod žena ne prave klasične naslage, već se oštećuje sam zid krvnog suda – navodi dr Urošević.
Najčešći simptomi bolesti srca kod žena vezani su za spazme mikrocirkulacije. Javlja se stezanje u grudima zbog spazma malih krvnih sudova, zatim osjećaj preskakanja i lupanja srca – dodaje.
– I simptomi srčanog udara često izgledaju drugačije. Bol i stezanje u grudima jesu glavni simptom, ali žene mogu da imaju mučninu, povraćanje, preznojavanje, bol u vilici, vratu, leđima ili stomaku – upozorava doktorka.
Neliječeni faktori rizika
Na rizik utiču gojaznost, smanjena fizička aktivnost, svakodnevni stres i genetske predispozicije, kojima je uslovljen metabolizam masti, elastičnost krvnih sudova, građa srčanog mišića i sklonost ka aritmijama.
– Liječenje ženskog srca zahtijeva širu sliku, pa je pored kardiološkog pristupa, često važno da se uključe endokrinolog i psiholog kako bismo dobili kompletnu sliku i primenili sveobuhvatan terapijski pristup – navodi dr Urošević i dodaje da prevencija ostaje ključna.
– Uvijek se kreće od porodične istorije bolesti i genetske predispozicije, a zatim se u odnosu na životnu dob predlažu balansirana ishrana, redovna fizička aktivnost, kontrola stresa i preventivni pregledi – savjetuje.
Kod žena koje već imaju dijagnostikovane faktore rizika, redovne kontrole omogućavaju blagovremeno prilagođavanje terapije. Neliječeni faktori rizika, inače, mogu dovesti ne samo do infarkta, već i do srčane slabosti, poremećaja ritma, oštećenja zalistaka ili mikrovaskularne angine, koja se često zanemaruje.
– Ukoliko žene nemaju subjektivne tegobe, savetujem kardiološki pregled jednom godišnje, počevši od 25. godine života – poručuje dr Urošević.
Zabranjeno preuzimanje dijela ili čitavog teksta i/ili foto/videa, bez navođenja i linkovanja izvora i autora, a u skladu sa odredbama WMG uslova korišćenja i propisima Zakona o javnom informisanju i medijima.
Zdravlje
BILO BI DOBRO DA ZNATE! Šta se sve nalazi u sokovima u prahu?
Sokovi u prahu koje iz djetinjstva pamtimo u kuhinjskim ormarićima, koji su tu u svakom trenutku i o kojima više i ne razmišljamo.
Samo promiješamo kašičicu-dvije praška s vodom i eto napitka. Ali šta zapravo pijemo u tom piću? I kako od običnog praška nastane napitak koji ima okus kao sok od narandže, a narandže zapravo u njemu nema? Šećer, kiseline i puno pametne hemije
Instant vitaminski napitci rade se od mješavine šećera, kiselina, aroma, boja i vitamina u prahu.
Glavni sastojak najčešće je dekstroza (vrsta glukoze) koja daje slatkoću i nosi okus. Zatim dolaze limunska i askorbinska kiselina – prva stvara onaj kiselkasti “citrusni“ osjećaj, dok druga zapravo jest vitamin C, glavna zvijezda proizvoda.
Arome su ono što svemu daje prepoznatljiv okus.
Kod “narandže“ je to kombinacija sintetičkih i prirodnih aroma koje oponašaju svježinu voća, dok boja obično dolazi od prehrambenih pigmenata poput beta-karotena.
Neki dodaci poput maltodekstrina služe kao stabilizatori, drže prašak suvim i sprečavaju da se grudvice stvaraju kad otvorite vrećicu, prenosi Index.hr.
Ima li tu stvarno vitamina i je li to “zdravo“?
Ovi sokovi se već decenijama prodaju kao vitaminski napitak, ali količina vitamina koju dobijemo po čaši više spada u kategoriju “dnevnog dodatka“ nego “zdravog eliksira“.
U jednoj čaši ima otprilike onoliko vitamina C koliko i u pola narandže, što nije loše, ali ne čini je zdravijim od, recimo, vode s limunom.
S druge strane, ono što ne možemo zanemariti je šećer. Većina instant napitaka sadrži 80-85 grama šećera na 100 grama praška, što znači da čaša može imati i do dvije čajne kašičice. Nije katastrofa ako popijemo povremeno, ali ako pijemo svaki dan, teško da će to proći “neprimijećeno“.
Uprkos tome, ovi napici i dalje imaju svoje mjesto: praktični su.
Samo, kao i uvijek kad je riječ o šećeru, ključ je u mjeri.
-
Svijet2 dana agoPITANJE KOJE MUČI MNOGE! Zašto je Rusija prodala Aljasku Americi
-
Svijet2 dana agoVlada Bugarske povukla nacrt budžeta NAKON MASOVNIH DEMONSTRACIJA
-
Banjaluka2 dana agoU Banjaluci počeo “TURNIR PRIJATELJSTVA U16”
-
Banjaluka3 dana agoGIDEON GRAJF ODRŽAO PREDAVANJE o Holokaustu i genocidu u NDH studentima Banjaluke
-
Zanimljivosti3 dana agoSTIŽU VELIKE NOVOSTI! Meta zaustavlja krađu Rilsa
-
Svijet3 dana agoNEMA VIŠE ŠALE “Ako Evropa počne rat, Rusija je SPREMNA NA TO ODMAH”
-
Svijet2 dana agoRubio otkrio spornu tačku Trampovog mirovnog plana: PODRUČJE ŠIROKO 30 DO 50 KILOMETARA
-
Svijet2 dana agoBILJKE NISU USPJELE SPASITI ZEMLJU: Klimatska kriza biće još gora
