Connect with us

Svijet

FINSKI NEONACISTI PLANIRALI DA UBIJU SANU MARIN! Oružje napravili u 3D printeru

Teroristička grupa krajnje desnice u Finskoj planirala je atentat na Sanu Marin dok je 37-godišnja političarka bila premijerka zemlje, a na optuženičkoj klupi na suđenju koje je počelo u gradu Lahti našle su se četiri osobe.

Trojica od njih se suočavaju sa optužbama za terorizam, a protiv četvrtog se vodi sudski proces zbog posjedovanja oružja.

Četiri Finca planirala su započeti “rasni rat”, a kako prenosi „Dejli mejl“, dvojica optuženih su otvoreno govorili o mogućnosti napada na Marin na skupu Socijaldemokratske partije u istom gradu 2022. godine.

Prema optužbama, oni su na Telegramu raspravljali o tome kako su lako mogli ubiti tadašnju premijerku. Marin je uskoro trebala stići u njihov grad Lahti, sjeverno od Helsinkija. Jedan je drugome na nekoliko dana donosio i pištolj iz kojeg su potom pucali u poštanski sandučić.

Međutim, prema jednom od optuženih, to je samo trebalo da im pomogne da se opuste, ali je rekao i da bi, da želi, mogao ubiti premijerku.

Ubistvo su htjeli počiniti oružjem koje su izradili u 3D printeru.

-Pištolj FGC-9 bio je pri ruci i autom sam mogao stići do trgovine u Lahtiju za deset minuta. Tada sam o tome govorio na Telegramu, da postoji teoretska mogućnost pokušaja političkog ubistva – rekao je jedan od muškaraca na ispitivanju.

Policija je rekla da su osumnjičenici neonacisti koji su htjeli destabilizaciju društva, podstaćirasni rat i unaprijediti svoje krajnje desničarske ciljeve.

-Ja sam otvoreni etnonacionalista. Znam čemu vodi kada je previše etničkih grupa na jednom mjestu. Ove etničke grupe počinju kao grupa slijediti vlastite interese, što Fincima ne vodi ničemu dobrom. Međutim, nisam planirao pucati u ljude ili nešto slično – tvrdi jedan optuženi.

Osim Marin, neonacisti su imali i druge mete, uključujući poslaniek u parlamentu, antifašističke aktiviste i predstavnike manjina. Na meti su bile i lokacije poput sjedišta Unije ljevice, noćnog kluba u finskom gradu Tampereu, volonterske knjižare i veganskog kafića.

Related Topics:

Svijet

VIDEO ZA KOJI JE TEŠKO POVJEROVATI DA JE PRAVI: U Rumuniji snimljen “prvi leteći automobil”

Vozač “mercedesa” iz Rumunije vozio je toliko velikom brzinom da je automobil podigao poput aviona i preletio druge učesnike u saobraćaju.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se u Rumuniji u kojoj je vozač izgubio kontrolu nad automobilom i doslovno “preletio” dva vozila koja su se nalazila u kružnom toku.

Tom prilikom, pomenuti vozač je zamalo udario u nadzornu kameru koja je zabilježila ovaj dramatičan trenutak.

“U Rumuniji je uočen prvi leteći automobil”, jedan je od šaljivih komentara na viralni video koji ovih dana kruži društvenim mrežama.

Na snimku se jasno vidi da je vozač “mercedesa” vozio brzinom znatno većom iznad dozvoljene, praktično presjekavši kružni tok i podigavši se poput aviona, iznad dva automobila koja su se pripremala da regularno uđu u raskrsnicu.

Nakon toga, vozilo se naglo “prizemljilo”, udarilo u stub nadzorne kamere i zaustavilo se na zelenoj površini obližnje benzinske pumpe.

Prema navodima lokalnih medija, vozač “mercedesa” je 55-godišnji muškarac koji je ostao zarobljen u automobilu, a iz olupine su ga izvukli spasioci.

Zadobio je samo lakše povrede i prevezen je u bolnicu na dalje preglede, ali nije zadržan na liječenju. Testovi su pokazali da nije konzumirao alkohol niti droge, a uzrok nesreće pripisan je dijabetičkoj krizi, koja ga je učinila nesposobnim za reagovanje tokom vožnje.

Nastavi čitati

Svijet

POTREBNO HITNO DJELOVANJE: Udari dronom kompromitovali ključnu zaštitu u Černobilju

Bezbjednosni štit iznad nuklearnog reaktora u Černobilj, u Ukrajini, koji je u februaru pogođen dronom, više ne može da obavlja svoju primarnu funkciju blokiranja radijacije, saopštila je Međunarodna agencija za atomsku energiju (IAEA).

Prema njenim navodima objavljenim u petak, 5. decembra, konstrukcija zahtijeva ozbiljnu restauraciju.

Inspekcija čelične strukture, koja je završena 2019. godine i koja je koštala oko 1,5 milijardi evra (u okviru šireg projekta vrijednog oko 2,1 milijardi evra), utvrdila je prošle sedmice da je udar drona u februaru degradirao zaštitni “novi sigurni sarkofag” (New Safe Confinement) — to jest konstrukciju koja je postavljena da spriječi širenje radioaktivnog materijala poslije katastrofe iz 1986. godine.

Generalni direktor IAEA, Rafael Grosi, upozorio je sada da je štit “izgubio svoje primarne bezbjednosne funkcije, uključujući sposobnost zadržavanja radijacije”, ali je istakao da noseće strukture i sistemi za praćenje nisu trajno oštećeni.

On je dodao da su već izvršene neke hitne popravke, ali da je potrebno sprovesti sveobuhvatnu restauraciju radi dugoročne nuklearne bezbjednosti.

Štit je bio postavljen da bi se zadržao radioaktivni materijal koji je ostao nakon katastrofe iz 1986. godine, ali sada njegova sposobnost da to efikasno radi dolazi u pitanje.

Ukrajina tvrdi da je udar dronom izvršila Rusija, dok Moskva negira umiješanost.

Prema izvještaju UN-a od 14. februara, ukrajinske vlasti su saopštile da je dron sa visokoeksplozivnom bojevom glavom pogodio elektranu, izazvao požar i oštetio zaštitnu oblogu reaktora broj 4, koji je bio uništen 1986. godine.

Iako je struktura pretrpjela oštećenja, nivoi radijacije su, prema UN-u, ostali normalni i stabilni, bez izvještaja o curenju radijacije.

Ruske snage su tokom više od mjesec dana, na početku rata u februaru 2022. godine, zauzele elektranu i okolno područje, navodi Rojters.

Eksplozija u Černobilju iz 1986. godine izazvala je širenje radijacije širom Evrope, a posljednji funkcionalni reaktor elektrane zatvoren je 2000. godine.

IAEA je inspekciju sprovela paralelno sa istraživanjem štete na električnim trafostanicama tokom skoro četvorogodišnjeg rata između Ukrajine i Rusije.

Nastavi čitati

Svijet

Rusija raskinula vojne sporazume sa tri zemlje: MIŠUTIN POTPISAO UKAZ

Premijer Rusije Mihail Mišustin potpisao je ukaz o raskidu vojnih sporazuma sa Kanadom, Francuskom i Portugalijom.

Ukaz je objavljen na ruskom zvaničnom portalu za pravno informisanje.

Dokumentom je naređeno ruskom Ministarstvu spoljnih poslova da o odluci obavijesti Kanadu, Francusku i Portugaliju.

Sporazum sa Kanadom potpisan je u 20. novembra 1989. godine, sa Francuskom 4. februara 1994. godine, a sa Portugalijom 4. avgusta 2000. godine. Svi sporazumi potpisani su u Moskvi.

Nastavi čitati

Aktuelno