Connect with us

Region

FISKALNA STRATEGIJA EVROPSKE UNIJE! Crna Gora uvodi akcize na struju

Fiskalnom strategijom (FS) Crne Gore od 2024. do 2027. godine predviđeno je uvođenje akcize na električnu energiju, koja bi se primjenjivala od datuma ulaska u Evropsku uniju (EU), s obzirom da predviđena akciza predstavlja obavezu za zemlje članice.
Zbog toga u nacrtu Fiskalne strategije nema procijenjenih fiskalnih efekata po osnovu uvođenja akcize na električnu energiju, jer pokrivaju period nakon važenja predložene Fiskalne strategije.

Kao godina mogućeg ulaska Crne Gore u EU pominje se 2028. Iz Ministarstva energetike (ME) pojasnili su da će uvođenje akcize na struju predstavljati usklađivanje postojećeg zakona sa direktivom 2003/96/EZ o restrukturiranju sistema Zajednice za oporezivanje energenata i električne energije.

“Akcizna politika je u nadležnosti Ministarstva finansija i definisana je Zakonom o akcizama. Zasad je apsolutno preuranjeno govoriti o uvođenju ovih akciza jer se to odnosi na period nakon ulaska Crne Gore u EU. O poreskim mjerama u vezi sa oporezivanjem energenata i električne energije odlučuje svaka pojedinačna država članica. Dakle, države članice mogu da odluče i da ne povećavaju poresko opterećenje“, ukazali su iz resora kojim rukovodi ministar Saša Mujović.

„Dan“ je pitao i koji su to krajnji potrošači koji će morati da plaćaju akcizu, te da li u te potrošače spadaju domaćinstva.

“Na primjer, u Hrvatskoj je ova akciza (trošarina na hrvatskom) uvedena 1. jula 2013. godine (na dan kada je ta država ušla u EU) za kupce u kategoriji preduzetništvo, dok za sektor domaćinstva nijesu uvedene. Akcize na električnu energiju za kompanije u Hrvatskoj, ako je koriste za poslovnu upotrebu, iznose 3,75 kuna po megavat-času, što je 0,5 evra po megavat-času, ili 0,05 evro centi po kilovat-času. Akciza za neposlovnu upotrebu električne energije za firme iznosi jedan evra po megavat-času. Akcize na električnu energiju u Hrvatskoj ne obračunavaju se za domaćinstva, kao ni firmama koje struju koriste za hemijsku redukciju i u elektrolitskim i metalurškim procesima (proizvodnja metala), za rudarstvo, za zajedničku proizvodnju toplotne energije i za struju iz obnovljivih izvora i proizvedenu od biomase. U Srbiji je ta obaveza potrošačima, kako domaćinstvima, tako i privredi, uvedena 2015. godine, u vrijeme fiskalne konsolidacije, i njen iznos je 7,5 odsto, a na akcizu se obračunava i PDV od 20 odsto“, pojasnili su iz ME.

„Dan“ je interesovalo i da li će uvođenje akcize na električnu energiju dovesti do povećanja cijene struje.

“O tome je preuranjeno govoriti. Ova mjera je samo jedna od potencijalnih mjera koje Vlada u budućnosti može razmotritu u cilju ispunjavanja ciljeva fiskalne strategije i ona je u skladu sa obavezama koje će Crna Gora imati kao punopravna članica Evropske unije. Državama članicama ostavljeno je pravo da same definišu iznose i načine obračuna akcize po kategorijama, tako da postoji veliki broj različitih praksi u državama članicama, a postoji i mogućnost neuvođenja akciza. Crna Gora može izbjeći uvođenje ove akcize nakon ulaska u EU, tj. ukoliko se procijeni da nije neophodno da se uvođenjem akciza postignu ciljevi direktive 2003/96/EZ vezano za funkcionisanje unutrašnjeg tržišta elektrčine energije i postizanje ciljeva vezanih za smanjenje emisija gasova sa efektom staklene bašte“, pojasnili su iz Ministarstva energetike.

Po ulasku u EU, cijene će biti tržišne
Često se spominje da će se nakon ulaska u EU povećati cijena električne energije u Crnoj Gori. Kod nas je struja znatno ispod prosjeka EU i iznosi oko deset centi po kilovat-satu. „Dan“ je pitao ME hoćemo li morati povećati cijenu struje i koliko nakon ulaska u EU.

“O tome je nezahvalno govoriti u ovom trenutku. Ministarstvo energetike, Vlada i energetski subjekti do sada su uradili sve što je moguće da cijene električne energije ne porastu, u čemu su i uspjeli i uvjereni smo da ćemo to uspjeti i u budućnosti, iako su cijene kod nas višestruko niže nego u Evropskoj uniji. Po ulasku u Evropsku uniju, formiranje cijena električne energije će biti prepušteno tržištu, dok će Vlada imati obavezu da zaštiti ranjive kategorije“, kazali su iz tog vladinog resora.

Dan

Related Topics:

Region

“MORAMO VRATITI OTETU DRŽAVU!” Vučić pozvao građane u Beograd 12. aprila

Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić pozvao je građane da dođu u Beograd 12. aprila, istakavši da se država mora vratiti u tokova uspjeha i pobjeda, a djeca u škole.

Moramo da vratimo otetu državu. Ti odlučuješ u kakvoj zemlji želiš da živiš. Ti se pitaš. I da, već sutra može biti kasno. Pobijediće Srbija! Vidimo se u Beogradu 12. aprila u 19.00 časova istakao je Vučić.

Vučić je naveo da već nekoliko mjeseci traje pokušaj rušenja Srbije organizovan spolja i iznutra, te da je mnogo novca potrošeno da bi se ti ciljevi ostvarili.

– U početku su nam govorili da su protiv nasilja. A onda su promijenili ploču. Nasilje je svuda oko nas, u institucijama, na ulicama. Teror je bukvalno zavladao Srbijom – rekao je Vučić u video-objavi na Tiktoku.

On je dodao da su govorili da na skupovima postoje samo srpske zastave, a onda su se vidjele sve tuđe i uništavanje srpske trobojke, te da je strah zavladao svim poštenim domovima u Srbiji.

Naglasio je da se mora vratiti crveno-plavo-bijelu trobojku na jarbol slobode.

Vučić je ranije najavio da će na skupu u Beogradu biti predstavljen pokret za narod i državu.

Nastavi čitati

Region

HRVATI UPUTILI U PROCEDURU NOVI ZAKON! Traže ukidanje srpskih spomenika

Vlada Hrvatske uputila je danas u parlamentarnu proceduru novi zakon o grobljima kojim se predviđa uklanjanje srpskih spomenika postavljenih poslije 30. maja 1990. godine.

Prema zakonu, predviđeno je uklanjanje spomenika u roku od 30 dana od stupanja na snagu.

Potpredsjednik Vlade Hrvatske Branko Bačić rekao je da je jedan od razloga koji ih je podstakao na donošenje novog zakona taj da su poslije posljednjeg rata ostali grobovi na čijim su spomenicima i spomen-pločama bili upisani, kako je naveo, neprimjereni nazivi protivni ustavnopravnom poretku Hrvatske.
Kako navode dalje, “sporne” nadgrobne spomenike može prijaviti bilo ko, a predviđeno je uvođenje komisija na nivou županija i ona bi, ukoliko je potrebno, davala mišljenje o njihovoj prikladnosti, prenose hrvatski mediji.

Ukoliko vlasnici ne uklone takav spomenik, prijeti im kazna od 1.000 do 5.000 evra.

Nastavi čitati

Region

HOĆE LI BITI PENZIJA U SRBIJI: Oglasila se NBS nakon navoda da je PIO u blokadi

Narodna banka Srbije saopštila je da je, povodom objave da je račun Fonda PIO bio dva dana u blokadi, a imajući u vidu značaj informacije, važno istaći da račun sa kojeg se isplaćuju penzije pripada grupi računa izuzetih od prinudne naplate i funkcioniše bez prekida.

“Račun koji je bio privremeno blokiran koristi se za ostale transakcije Fonda, a moguća kratkotrajna neusaglašenost u preusmjeravanju sredstava ili dostavljanju elektronskih poruka od strane Uprave za trezor ne utiče na redovnu isplatu penzija. Sve finansijske obaveze Fonda izvršavaju se u skladu sa zakonskim propisima, uz potpuno očuvanje stabilnosti sistema isplate penzija”, navodi se iz NBS.

Dodaje se da Narodna banka Srbije, Sektor za prinudnu naplatu, nakon evidentiranja rješenja o izvršenju primljenih od javnih izvršitelja, šalje Upravi za trezor elektronsku poruku o blokadi svih računa dužnika na kojima se vode sredstva koja podležu prinudnom izvršenju.

“Na osnovu navedene poruke Uprava za trezor je dužna da blokira račune dužnika i da Narodnoj banci Srbije odmah dostavi, propisanom elektronskom porukom, informaciju o stanju sredstava na blokiranim računima, kako bi Narodna banka Srbije na osnovu iste dostavila Upravi za trezor na izvršenje naloge za prinudnu naplatu koji su evidentirani u blokadi računa dužnika. Ukoliko ne primi informaciju o stanju sredstava na blokiranom računu, Narodna banka Srbije nije u mogućnosti da Upravi za trezor proslijedi na izvršenje naloge za prinudnu naplatu”, navodi se u saopštenju.

Nakon poruke o blokadi računa dužnika Fonda PIO, koja je Upravi za trezor proslijeđena 1. aprila 2025. godine u 11.46 časova, informacija o stanju sredstava na računu dužnika primljena je 3. aprila 2025. godine, nakon čega je sprovedeno izvršenje prinudne naplate i deblokada računa dužnika, dodaju iz NBS, prenosi Tanjug.

Nastavi čitati

Aktuelno