Poznata hrvatska spisateljica Vedrana Rudan otkrila je danas da boluje od karcinoma.

Vedrana je na svom blogu objavila je ove tužne vijesti u kolumni “Rak i ja”..

“U sedamdeset i petoj sam, mnogi moji vršnjaci nemaju rak, zdravi su, u punoj formi, a ja, a ja… Čak ne vjerujem da treba misliti dobro pa će sve biti dobro, ne zamaram se time”, napisala je ona.

Vedraninu kompletnu objavu mžete pročitati na OVOM LINKU.

Dvije kuće bivšeg crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića u nikšićkom naselju Kočani podignute su suprotno važećoj planskoj dokumentaciji i to je nesporna činjenica, saopšteno je juče iz Ministarstva prostornog planiranja Crne Gore za štampano izdanje podgoričkog lista “Dan”.

Iz tog resora, piše list, kažu da je ovaj slučaj ispolitizovan pa će ta tema o legalnosti spornih objekata biti ponovo aktuelizovana po donošenju novih planskih dokumenata.

Iz Ministarstva prostornog planiranja podsjećaju da je Urbanističko-građevinska inspekcija još 4. aprila prošle godine, kada je na čelu tog resora bila Ana Novaković Đurović, donijela rješenje o rušenju Đukanovićevih objekata u Nikšiću i to samo dva dana nakon što je u drugom krugu izgubio u trci za predsjednika države u novom mandatu, prenosi “Dan”.

Rješenjem inspektora Đukanoviću je bio ostavljen rok od 20 dana da sam sruši objekte, uz upozorenje da će u suprotnom to uraditi država o njegovom trošku.

Inspektor je tada naložio rušenje objekata od kojih jedan ima 170, a drugi 89 metara kvadratnih, a kao razlog za rušenje navedeno je što su ti objekti izgrađeni suprotno važećem prostorno-urbanističkom planu opštine Nikšić, jer se nalaze u zoni “Zeleni zaštićeni pojas”. Međutim, to nije urađeno iz proceduralnih razloga.

Iz Ministarstva je za “Dan” rečeno da je sporni slučaj “Kočani” od velikog interesa za javnost zbog političke konotacije koju ta tema sa sobom nosi.

– Ministarstvo želi da o ovom slučaju, kao i o svim drugim spornim slučajevima, govori isključivo na bazi činjenica, ne upuštajući se u dalju politizaciju, koja je do sada bila gotovo neizbježna. U postupku pred Upravnim sudom postupajući službenici izjasnili su se zašto nije odlučeno po uloženoj žalbi, već se došlo u situaciju da je stranka u postupku podnijela tužbu zbog ćutanja administracije te zašto u međuvremenu i dalje nema odluke od postupajućih ovlašćenih službenika ministarstva u odnosu na izjavljenu žalbu – naveli su iz pomenutog ministarstva.

Iz resora su još dodali, da s obzirom da je postupak u toku ministarstvo ne može izlaziti u javnost sa daljim informacijama do konačne odluke.

– Međutim, ono što je nesporno jeste činjenica da su ovi objekti podignuti suprotno važećoj planskoj dokumentaciji te da će se tema o legalnosti spornih objekata u javnosti ponovo aktuelizovati po donošenju novih planskih dokumenata – saopštilo je Ministarstvo prostornog planiranja, a prenio list “Dan”.

Prijavljene kao ruševine

Milo Đukanović je 2019. godine u imovinskom kartonu prijavio da u Nikšiću posjeduje tri parcele od skoro 1.500 kvadrata, a da na najvećoj od njih posjeduje dvije prizemne zgrade, ruševine površine od 30 i 40 kvadrata. Ipak, na snimcima se vidi da nije riječ o ruševinama već o uređenim, funkcionalnim objektima, znatno većim od prijavljenih.

Porodično imanje Đukanovića sa tri kuće je, kako se vidi na snimku, ograđeno kao cjelina, a objekti međusobno povezani betonskim stazama.

Bivši predsjednik Slovenije Borut Pahor najavio je da će njegova kancelarija i Ministarstvo spoljnih poslova najverovatnije naredne nedjelje Briselu proslijediti njegovu kandidaturu za mjesto specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine.

Pahor je u intervjuu za RTV Slovenije rekao da ima niz ideja kako da se osvježi ili oživi dijalog koji je trenutno u zastoju. On smatra da Slovenija, kao i on, imaju status “jednog poštenog posrednika”.

Pahor je rekao da se za moguću funkciju priprema “veoma pažljivo i odgovorno” i dodao da mu podrška koju uživa u Sloveniji mnogo znači.

Bivši predsjednik Slovenije je tokom međunarodne konferencije o tzv. Zapadnom Balkanu prošlog mjeseca ponovo izrazio želju da stupi na ovu poziciju, a podržao ga je i premijer Robert Golob.

Pahor je nedavno najavio da radi na nacrtu za nastavak dijaloga i u cilju koordiniracije sa visokim predstavnikom EU za spoljnu i bezbjednosnu politiku Žozepom Boreljom, državama članicama EU i zemljama Kvinte, uključujući SAD, Britaniju, Francusku, Italiju i Njemačku.

Specijalnog izaslanika za dijalog Beograda i Prištine imenuje visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost, ali konačnu odluku donose lideri EU.