Ukoliko se obistine najave da će novi sastav Savjeta ministara BiH početi s radom već sljedećeg mjeseca, a u narednih nekoliko mjeseci biti formirana nova vlast u FBiH, pred BiH bi mogao biti period najvećeg investicionog ciklusa u zadnjih barem deset godina.

Naime, geopolitičke okolnosti, međusobno približavanje EU i SAD, strategija oba ova subjekta da u narednih desetak do 15 godina sprovedu energetsku tranziciju i smanje ovisnost o fosilnim gorivima i želja da se zapadni Balkan kao unutrašnje dvorište EU i čvorište za organizovani kriminal i ilegalne migracije stabilizuje doveli su do odobravanja kandidatskog statusa za članstvo u EU, što će otvoriti nove šanse za značajne projekte.

Milorad Dodik, predsjednik RS, nakon stupanja na dužnost predložio je da BiH zatraži 20 milijardi evra od EU za investicije, a sve su prilike da bi u narednih sedam godina BiH mogla direktno iz kase EU dobiti više od milijardu evra grantova i barem deset puta toliko povoljnih kredita i aranžmana za javno-privatna partnerstva, koji bi bili investirani u projekte energetike, transporta, digitalizacije i demokratizacije.

Kako je “Nezavisnim novinama” nedavno rečeno od strane izvora iz EU, predstavnici bh. političkih partija su od Brisela dobili jasan signal da bi potpisivanje koalicionog sporazuma o formiranju vlasti koji bi bio snažno orijentisan na projekte, moglo obezbijediti i dodatna sredstva iz Brisela, pod uslovom da bude kvalitetnih projekata i da se radi na suzbijanju organizovanog kriminala i ilegalnih migracija.

SNSD, HDZ i predstavnici “osmorke” su u koalicionom sporazumu, koji je procurio u javnost, najavili kreiranje novog programa ekonomskih reformi u BiH i realizovanje investicionih projekata na svim nivoima vlasti.

“Potpisnici ovog sporazuma ohrabruju i daju snažnu podršku zajedničkim investicionim projektima RS, FBiH, Brčko distrikta BiH i kantona”, navedeno je u ovom dokumentu, u kojem je, takođe, jasno naglašeno da će se izbjegavati politizacija investicijskih projekata, što je u prošlosti bila jedna od glavnih kočnica realizacije kapitalnih projekata.

Savjet ministara BiH je u tekućem sazivu prihvatio listu projekata iz sektora transporta koje će kandidovati prema evropskim institucijama i investicionim partnerima. Radi se o projektima brzih cesta Brčko – Tuzla – Živinice, zatim Lašva – Travnik – Jajce, te Mostar – Široki – hrvatska granica. Takođe, predložena je i izgradnja željezničke pruge Vareš – Banovići, kao i elektrifikacija pruge Doboj – Tuzla – Zvornik i remont pruge Šamac – Doboj – Rječica.

Što se tiče energetike, predložena je izgradnja gasovoda Travnik – Zagvozd te izgradnja hidroelektrane Buk Bijela. Na listi je i izgradnja auto-puta koridorom 5c kroz RS Vukosavlje – Doboj, koji je trenutno pod sankcijama EU, te izgradnja puta Foča – Šćepan Polje s državnim mostom ka Crnoj Gori.

Petar Đokić, ministar energetike i rudarstva RS, juče je izjavio da će novi politički vjetar u BiH dovesti do realizacije brojnih projekata koji su sada ili na čekanju ili su usporeni, poput hidroelektrane Buk Bijela i drugih projekata.

“Mi tu hidroelektranu gradimo. Nismo nijednog trenutka zaustavljali tu aktivnost, jer smo vjerovali da ta opstrukcija, koja je bila pokrenuta sa bošnjačke strane, iz nekih političkih krugova, nema nikakvog smisla i da je neodrživa”, istakao je Đokić, a prenijela je Srna.

Đokić je rekao je da “Elektroprivreda RS” trenutno ima zaključen ugovor o koncesiji za dvije solarne elektrane od 71 megavat i 54 megavata na području Trebinja.

On je rekao da ERS na tim projektima sarađuje sa mađarskom kompanijom te da će veliki dio radova biti realizovan u toku naredne godine.

“Mi imamo mnogo novih projekata i u sektorima solarne, vjetro i hidro energije. Jako nam je drago da je RS postala u ovom regionu najveće investiciono područje u izgradnji novih energetskih objekata koji koriste zelenu energiju”, rekao je Đokić.

U izvještaju EU koji je nedavno objavljen, naglašeno je da je planirano pokretanje Ekonomskog i investicionog plana za zapadni Balkan i Zelene agende.

“Usvajanje cjelodržavnih sektorskih strategija i dalje ostaje ključni zahtjev kako bi BiH u budućnosti mogla u potpunosti da koristi sredstva iz instrumenata pretpristupne pomoći”, zaključeno je.