Connect with us

Politika

Fotelje u Narodnoj skupštini mnogima nedostižne: 20 partija ispod crte

Od 31 političke partije koja je uzela učešće u trci za popunu 83 poslanička mjesta u Narodnoj skupštini Republike Srpske, čak 20 stranaka nije uspjelo dostići potrebni cenzus od tri odsto, a kada se saberu svi njihovi glasovi, ove stranke zajedno su dobile podršku tek nešto više od 10.000 birača.

Ovo nisu slučajni podaci, smatraju upućeni u političku situaciju, koji za “Nezavisne novine” ističu da učešće ovih partija u izbornom procesu isključivo služi za manipulisanje biračkim odborima.

Naime, na osnovu 89,82 odsto obrađenih biračkih mjesta kada je u pitanju osvajanje mandata za parlament Srpske, dvije trećine sudionika ovog procesa završilo je ispod cenzusa i ne postoji ni teorijska šansa da se njihovi predstavnici nađu u foteljama Narodne skupštine RS.

Tako je 20 stranaka koje su ostale ispod crte do sada osvojilo 10.489 glasova, a najviše Potkozarski narodni pokret (PNP) koji ima 2.768 glasova, što je 0,52 odsto na nivou Republike Srpske. Najmanje glasova osvojila je Stranka demokratske aktivnosti A-SDA, za čije kandidate su glasala samo 44 birača, a to je, prema podacima CIK BiH, gotovo nestvarnih 0,01 odsto.

Da ovi podaci nisu slučajni i da ovi izbori nisu priča za sebe, dokaz je to i da je na prethodnim opštim izborima u BiH takođe 31 politička partija kandidovala liste za NS. Tada je broj onih koji nisu prošli bio još i gori, 23.

Ono što je takođe zanimljivo, na opštim izborima 2022. godine, koji su održani 2. oktobra, učestvovalo je čak 14 novih političkih subjekata u odnosu na 2018. godinu. S tim u vezi, postavlja se pitanje – koja je zaista svrha postojanja ovih stranaka i njihovog učešća na svim izborima?

“Postoje samo dva razloga. Prvi i osnovni je manipulacija i krađa na izborima. To znaju i ptice na grani. Međutim, ne treba reći da je 100 odsto tih partija uzelo učešće zbog mogućnosti malverzacija. Ima tu i ljudi koji su na izbore krenuli zbog avanturizma, jer imaju mišljenje da mogu nešto da urade ili naprosto hoće da se zabavljaju i to je drugi razlog”, kaže za “Nezavisne novine” Velizar Antić, politički analitičar.

Ali, kako kaže, sasvim je sigurno da je velika većina tih malih političkih partija koje dobiju 100-200 glasova na izborima samo tu zbog manipulacija u biračkim odborima.

“Znamo da po ovom Izbornom zakonu samo registrovanje političke partije za izbore nosi i određeni broj članova biračkog odbora, što, po mom mišljenju, hitno treba da se mijenja u nekim narednim izmjenama Izbornog zakona”, smatra Antić.

Sa svim izrečenim, saglasan je i analitičar Nebojša Tojagić, koji kaže da ne treba postavljati pitanje da li se neko može kandidovati na izborima, jer je to demokratsko pravo, ali da je neophodno napraviti izmjene zakonodavstva koje bi, kako ističe, “fantomskim strankama” koje nisu ni blizu cenzusa onemogućile da utiču na izborni proces.

“Većina njih, nažalost, aktivira se tek nekoliko mjeseci prije izbora i to s prevashodnim ciljem da svoje mjesto u biračkim odborima za određenu naknadu ili uslugu ustupe nekom drugom političkom subjektu. Drugi vid njihovog postojanja, po mom mišljenju, nije moguće utvrditi, jer stranke koje već godinama izlaze na izbore, a ne ostvaruju neke dobre izborne rezultate definitivno nemaju drugu svrhu svog postojanja”, rekao je Tojagić za “Nezavisne novine”.

Naši sagovornici su uvjereni da se uticaj ovakvih stranaka može smanjiti, ali da država jednostavno to ne želi.

“Kod nas su izbori svake dvije godine i možete samo zamisliti kad svake druge godine neko novi uzima učešće pa onda nestaje s političke scene. Jednostavno, oni se povampiruju. Kao što se pečurke pojavljuju poslije kiše, ove stranke se pojavljuju prije izbora. Jedino rješenje je ozbiljna reforma pri samom osnivanju stranaka. Na primjer, u Srbiji svaki novi politički subjekt treba da se ovjeri kod notara, s potpisima određenog broja lica za nivo vlasti za koji se kandidujete. To u velikoj mjeri uozbiljuje ovu priču i sigurno da bi to trebalo uraditi i kod nas”, zaključio je Tojagić.

Related Topics:

Politika

ALARMANTNI PODACI: U Srpskoj prvi put više penzionera nego radnika, Trivićeva traži zaokret u ekonomiji

U Republici Srpskoj trenutno radi oko 290.000 radnika, dok imamo oko 295.000 penzionera, dakle zvanično imamo više penzionera nego radnika i ovaj koeficijent je pao ispod 1, upozorila je predsjednica Narodnog fronta i doktorka ekonomskih nauka Jelena Trivić.

Ona je istakla da je u Srbiji situacija je značajno bolja.

– U našoj bratskoj Srbiji imamo 2.355.000 radnika i 1.664.000 penzionera i odnos broja radnika i penzionera je 1,42 što je daleko više nego u Srpskoj. To znači da u Srbiji na 100 penzionera dođe 142 radnika, dok na 100 penzionera u Srpskoj dođe 97 radnika – istakla je Trivićeva na društvenim mrežama.

– Smatram da Republici Srpskoj treba potpuno novi zaokret u ekonomskoj politici, zaduženja moraju da se koriste za infrastrukturu, za poboljšanje privrednog ambijenta, a ne isključivo za tekuću za potrošnju koja razbija zdravu privrednu strukturu – istakla je Jelena Trivić.

Ona je poručila da su u Narodnom frontu pripremili sveobuhvatan program oporavka Republike Srpske.

– Promociju tog programa ćemo vršiti kada počne izborna kampanja, tačnije od 4. septembra, kada ćemo jasno predstaviti viziju Republike Srpske, u kojoj se radi, gradi, stvara i ostaje – poručila je Jelena Trivić, prenosi Srpskainfo.

Nastavi čitati

Politika

“DO KADA ĆEMO ISPRAVLJATI GREŠKE INSTITUCIJA?” Basara o sudskim rješenjima za RTV taksu iz 2012.

Dok se institucije bore sa sopstvenim problemima, račun ponovo stiže građanima.

Rekla je ovo član Predsjedništva Gradskog odbora PSS Banjaluka Adriana Basara i dodala da je neprihvatljivo da ljudi danas dobijaju sudska rješenja za RTV taksu iz 2012. godine, iako su svoje obaveze uredno izmirili prije 14 godina.

-Još je skandaloznije što se od građana očekuje da nakon toliko vremena dokazuju da su platili račune, kao da je normalno čuvati svaku uplatnicu deceniju i po. Građani nisu arhiva države. Građani nisu odgovorni za nečiju lošu evidenciju, administrativni haos ili višegodišnje nepostupanje. Ako je sistem zakazao, neka odgovornost snose oni koji su ga doveli u takvo stanje, a ne narod – kazala je Basara.

Basara dalje pita: dokle ćemo plaćati tuđe greške? Dokle će običan čovjek biti posljednja karika koja ispravlja propuste institucija?

-RTRS i nadležni sud bi trebalo odmah da objasne zbog čega se nakon 14 godina pokreću ovakvi postupci i kako će zaštititi građane koji su svoje obaveze uredno izmirili, a danas više nemaju način da to dokažu. Država koja od poštenih ljudi traži da poslije 14 godina dokazuju da nisu dužnici ne gradi pravnu sigurnost, nego ruši povjerenje u institucije. Građani ne smiju biti kolateralna šteta tuđeg nerada, propusta i lošeg upravljanja – zaključuje ona.

Nastavi čitati

Politika

KRESOJEVIĆ “Ne trebaju nam granice, naplatne kućice su dovoljne za KILOMETARSKE KOLONE” (VIDEO)

Narodni poslanik PDP/PSS Bojan Kresojević kritikovao je stanje na auto-putevima u Republici Srpskoj, ističući da vozači svakodnevno gube sate čekajući u kolonama ispred naplatnih kućica, dok nadležni ne preduzimaju ništa kako bi riješili problem.

Kako navodi, umjesto efikasnijeg sistema naplate i boljeg protoka saobraćaja, građani dobijaju kilometarske kolone, naročito u vrijeme pojačanog saobraćaja.

– Ne treba nam granica da bismo stajali u kolonama, dovoljne su nam naplatne kućice. Ljudi gube sate čekajući, a vlast ne želi da otvori još jednu traku. Postavlja se pitanje da li je ovo samo način da se građani natjeraju na elektronsku naplatu putarine, poručio je Kresojević.

On smatra da je nedopustivo da vozači satima čekaju na visokim temperaturama, dok, kako kaže, umjesto rješavanja problema, milionski iznosi odlaze na promotivne kampanje.

– Dok vozači na suncu čekaju u redovima, „Autoputevi Republike Srpske“ ulažu milione u marketing kako bi ubijedili građane da nema gužvi. Preskupi auto-putevi, duge kolone na naplatnim kućicama i činjenica da nema ni isključenja za aerodrom predstavljaju ogledalo neodgovornosti ove vlasti, istakao je Kresojević.

Dodao je da građani očekuju konkretna rješenja, a ne opravdanja, te da je obaveza nadležnih da obezbijede protočan i efikasan saobraćaj na auto-putevima za koje građani izdvajaju značajna sredstva.

Nastavi čitati

Aktuelno